Wolfwood's Crowd

31.10.2004., nedjelja

Google zapošljava...

Vi ste nadprosječno kvalificirani (a možda ste čak i šampion?), znate sve i više od toga, spremni ste promijeniti mjesto boravka na duže razdoblje, u savršenoj ste tjelesnoj kondiciji, možete preživjeti bez stvari koje čine moderan i udoban život, a ni stalan i ravnomjeran dovod kisika vam nije osobito nužan. Možda to još i ne slutite, ali vi ste savršena osoba koja bi se svakako trebala pojaviti na razgovoru za posao u Google Kopernikovom Centru. Riječ je o hosting i istraživačkom centru kojeg će Google otvoriti na Mjesecu krajem proljeća 2007. godine. Osnivači Googlea su još 1998. isplanirali taj kompleks. Zanimljivo je da su čvrsto odlučili da neće outsourceati poslove lokalnom stanovništvu ili drugoj jeftinoj najamnoj radnoj snazi s drugih planetarnih sistema osim ukoliko se vještine koje oni ponude ne budu lako mogle replicirati od strane zemljana. Kandidati ne smiju imati manje od 18. godina na dan 1.IV.2007. Zainteresirani se mogu javiti na e-mail: lunarjobs@google.com.

- 23:07 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Vražji rječnik

The Devil's Dictionary (2.0) BitTorrent, proper noun Looting implemented as a communications protocol: the more people stealing something, the easier it is. blog, verb To noisily and simultaneously void one's spleen, stomach, bladder and bowels. "Get outta my way! I think I'm gonna blog!" command line, noun The most efficient method available for accidentally deleting data. e-mail, noun A method of electronic communication, primarily used to inform you that your penis is too small. journalism, noun A form of information distribution widely acknowledge to be unethical, corrupt and amoral; also, what blogging is, God dammit! server, noun One who must be served.

- 20:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

29.10.2004., petak

Fran Višnar

Eh, šteta je što Fran Višnar ne piše svoj blog. To bi bilo izuzetno zanimljivo i čitljivo štivo. Za Višnara sam prvi put čuo na Filozofskom fakultetu gdje je predavao ONO i DSZ. Profesor čija sam predavanja ja morao pohađati nije bio previše zanimljiv, ali kolege, koje su imale sreću da upadnu u grupu profesora Višnara, nisu prepuštale niti jedno predavanje iako on nije kontrolirao dolazak. U jučerašnjem Vjesniku Fran Višnar na jako zanimljiv i slikovit način opisuje probleme s kojima se susreću vozači kamiona u Iraku. Web server Vjesnika nešto šteka zadnjih dana, ali valjda će se smilovati i poslužiti vam članak Cestovni ruski rulet. Višnar će uvijek na zanimljiv način započeti članak, često u stilu nekakvog romana. Podatke s kojima on raspolaže nećete pročitati u ostalim dnevnim novinama ili vidjeti na televiziji. Poput vještog slikara, koji s par poteza nacrta sliku i stvori atmosferu, tako i Višnar s nekoliko riječi stvara dojam da se zapravo nalazite na mjestu koje on opisuje. On je često subjektivan, iznosi svoje mišljenje, podsmjehuje se mladim ročnicima hrvatske vojske, koja se pretvorila u ružno pače, zato jer se žale "zamisli oni urlaju samo zato što se svi na možemo probuditi - tako rano." Otkrit' će nam da je JFK bio na "speedu" zbog svoje bolesti i da bi možda i preživio atentat u Dalasu da nije nosio leđni križni podupirač zbog bolova u kralježnici. Zbog njega je nakon prvog metka ostao sjediti uspravno pa mu je drugi metak raznio glavu. Ako i niste prije čitali Vjesnik, Fran Višnar je jedan od dobrih razloga da to počnete činiti. Ako želite samo njegove članke poslužite se Googleom.

- 15:03 - Komentari (2) - Isprintaj - #

28.10.2004., četvrtak

Studenti

Ako redovno pratite MojPosao sigurno ste primjetili kako je porasla potražnja za studentima. Uglavnom ih traže relativno velike firme (u našim uvjetima) za poslove sistemske administracije, ali i programiranja. Gledamo li s optimističke strane mogli bi pomisliti kako su se naše firme konačno počele povoditi za stranom praksom regrutiranja najboljih studenata s posljednjih godina. Pesimisti bi rekli da je to samo zbog toga što je cijena sata studentskog rada relativno niska, a nema ni velikih dodatnih izdvajanja u vidu raznih obveznih doprinosa koje trebaju platiti za normalno zaposlenog djelatnika. Studentu je lako otkazati ugovor dok je slučaj s običnim djelatnikom malo kompliciraniji. Studenti su zahvalni djelatnici jer su mladi i nadobudni, puni energije; takvi informatički zaljubljenici u stanju su raditi prekovremeno bez puno pitanja. Ali samo da određene granice ili trenutka kad student shvati da ima druge prioritete ili da ga poslodavac bezobzirno iskorištava. Kod nekih je to vrijeme spoznaje vrlo kratko dok kod drugih ono traje, i traje, i traje, čak do trenutka kada će mu poslodavac ponuditi stalan radni odnos uz obvezno smanjenje plaće jer "sada ima veće troškove" ili po principu "pola na papire pola na ruke". Izgleda da spomenute firme na svojim računalima još uvijek nemaju povjerljive poslovne podatke kad nadzor nad njima povjeravaju studentima, honorarcima, koji se izmjenjuju svakih nekoliko mjeseci ili u još kraćim vremenskim razmacima. Ili je stvar u tome što je svijest o sigurnosti i potrebi zaštite vlastitih podataka kod naših poduzetnika na vrlom niskom nivou. Netko je na news grupi spomenuo kako je sistemska administracija najgori i najteži informatički posao. Ja smatram da nije tako i da je zapravo obrnuto, dobar sistem administrator ima relativno malo posla, ako uistinu zna svoj posao, pa većinu vremena troši na učenje, istraživanje novih stvari ili na igranje. Za dobrog administratora jako je važno iskustvo i znanje rada s ljudima. Zbog toga je dosta nezahvalno zaposliti studenta na takvo radno mjesto. To najčešće rade domaće poslovnice stranih firmi. Da li je to naputak iz centrale ili domaći upravitelj koristi svaku priliku da uštedi pokoju kunu?

- 10:20 - Komentari (5) - Isprintaj - #

27.10.2004., srijeda

Knjiga tjedna: Practical PHP Programming

Paul Hudson, redovni autor članaka u časopisu Linux Format, na svoje je stranice postavio knjigu Practical PHP Programming. Knjiga dosta sažeto opisuje PHP, ali sve najvažnije je obuhvaćeno i opisano. Paul je obradio i novosti koje donosi PHP5 inačica. Iako spominje da je knjiga namijenjena početnicima ipak će je bolje razumijeti oni koji već imaju barem malo programerskog iskustva. Iskusnim majstorima PHP-a također bih predložio jedno brzo čitanje jer će zacijelo pronaći nešto što im je u PHP-u dosad promaknulo ili im nije bilo baš najjasnije. Autor je knjigu obogatio brojnim citatima i komentarima. Početnici često pitaju u čemu da pišu php kod. Jedan od odgovora koji ja najčešće dajem je SciTE. To je jednostavan editor koji radi i na Linux i na Windows platformi, ima izvrstan syntax highlighting za php kod, a uz dodatni php api s prototipovima funkcija postaje sasvim solidno php sučelje. SciTE je malen i brz editor, a nema problema ni s jako velikim datotekama. Jako je koristan kad treba urediti ogromni tekstualni izvoz iz neke od SQL baza. Napredniji i zahtjevniji korisnici mogu isprobati neki od Eclipse pluginova. Najpoznatiji je phpeclipse, ali nije loš ni TruStudio. TruStudio podržava i Python i trenutno je najbolji Eclipse plugin za taj zmijoliki jezik.

- 12:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

26.10.2004., utorak

Veliki blog prasak

Blogarenje je definitivno jedan od najzačajnijih događaja godine na hrvatskom komadiću Interneta. Blog je vrlo brzo postao jedan od najaktivnijih i najslobodnijih izvora novih sadržaja. Paradoksalna je činjenica da su blogovima više pažnje posvetili obični mediji nego informatički časopisi. Ali nema paradoksa, blogovi s tehnološke strane nisu ništa novo niti revolucionarno, a većina blogova se ionako bavi temama koje ne zanimaju stručnu štampu. Recimo da je to tako. ;-) Blogovi su zanimljiviji sociolozima i psiholozima (sirovog materijala za istraživanje i seminare ima na bacanje), malom voajeru u svakome od nas i onima koji su žedni Internet sadržaja na hrvatskom jeziku. Svaki čovjek koji zna koristiti računalo, s vezom na Internet, može u trenu postati Internet izdavač. Svi oni koji su uzalud obijali pragove namrgođenih urednika i oni koji se to nikada nisu usudili, mogu odahnuti. Mogu li? Namrgođenog urednika je zamijenio sud čitatelja. Suočeni s malim brojem posjetitelja i lošim kritikama neki bi mogli pasti u stanje postblogovske depresije koju može spriječiti samo osnivanje udruge loših i dosadnih blogera čiji će cilj biti da članovi jedni drugima pišu hvalospjeve u komentarima. To je mazanje očiju i bijeg od stvarnosti, ali sve dok je stvarnost ovakva kakva je, tko ne bi želio pobjeći od nje? Blog.hr ima 10.000 registriranih korisnika. MojBlog.com ih ima daleko, daleko manje. Koliko sam vidio nema više od 10 obnovljenih blogova dnevno u zadnjih par dana. Počeli su u isto vrijeme, zašto MojBlog nije ni na tragu uspjeha Blog.hr-a? Migriranje postojeće forumske baze zacijele je pridonijelo tome, Monitor.hr odradio je potrebnu reklamnu podršku, ali razlika je ipak prevelika. Čini mi se da su se MojBlogovci 'zakopali' u nastojanju da svojim korisnicima pruže što više zaboravljajući pri tome da ovakve aplikacije trebaju biti što jednostavnije. Potpuno preprogramiranje aplikacije nakon svega dva-tri mjeseca rada, pri čemu je došlo do problema s podacima na blogovima, pokazuje jednu mjericu neozbiljnosti koju si ne bi smjeli dopustiti u slučajevima kada njihov uspjeh ovisi o njegovom veličanstvu korisniku. Izmislili su Gbodove kako bi potaknuli korisnike na čitanje, komentiranje i ocjenjivanje drugih blogova. Mislim da je to samo jedan mač u leđa njihovom servisu jer iskustva s drugih servisa, koji koriste sličan bodovni sistem, pokazuje da on najčešće uzrokuje dodatne probleme, najpopularnija zanimacija postaje nabijanje bodova pa ono što se željelo postići pada u drugi plan. Vjerujem da je uspjeh Blog.hr-a iznenadio i njihove pokretače. Kao što vjerujem da se vrijeme njihove bezuvjetne darežljivosti bliži kraju. Zasigurno puno prije nego što su planirali. Što mislite, na koji način naplatiti svoje troškove i svoj trud? Malim oglasima ala Google Ad Sense? Bannerima? Naplatom dodatnih, naprednih mogućnosti pri čemu bi osnovni blog servis ostao besplatan? Prodajom Blog.hr-a nekom medijskom magnatu?

- 10:21 - Komentari (3) - Isprintaj - #

25.10.2004., ponedjeljak

Zrnca uz kavu

Česte su rasprave o tome koji je operativni sustav sigurniji: Windowsi ili Linux. The Register je objavio opširan članak u kojem razotkriva poplarne mitove te objektivno prikazuje sigurnosno stanje. Jučer sam pokušao naći neki PIM (Personal Information Manager) za Linux. Ono što ima Evolution (više-manje kopija Outlooka) me baš i ne zadovljava. Svi ostali koje sam isprobao su napravljeni na istom principu. Ono što meni treba je brzina i konfigurabilnost. Čak sam isprobao i jedno rješenje napisano u Pythonu (tekst mod), ušlo je u uži izbor ali sam ga eliminirao zbog rušenja i nedorađenosti. Na kraju sam se odlučio za Memorandu. Napisana je u Javi pa se može koristiti i na drugim platformama. Nije baš ono što sam zamišljao i još dvojim da li ću je uopće koristiti. Linuxsoft.cz je dosta dobra stranica s katalogiziranim Linux programima. Na nju sam naletio tražeći svoj PIM. Primjetio sam da su neki informatički pojmovi i osobe dosta dobro obrađeni u Wikipedii pa ako trebate definiciju, objašnjenje ili samo želite nešto više doznati o nečemu ili nekome tipke pod prste i klik, klik na Wikipediu. Posjetite i hrvatsku wikipediu, nije tako opširna kao engleska, ali ima korisnih i zanimljivih stavaka.

- 13:47 - Komentari (2) - Isprintaj - #

24.10.2004., nedjelja

Četiri laka komada i stih

Mrzim likove koji stavljaju flashove s iznenađujućim zvukovima na web stranice. Inače isključim zvučnike kad surfam, zapravo jako ih rijetko uopće koristim. Stalno prisutnu zvučnu kulisu svojedobno sam prestao koristiti u trenu kada sam po roditeljskoj dužnosti trebao početi osluškivati zvukove iz susjedne sobe. Ponekad uključim zvučnike kad trebam nešto poslušati i onda najčešće zaboravim na njih. U sitnim noćnim satima zaista nije ugodno kad se začuje iznenadni urlik ili neki iritirajući zvuk. A ja sam mislio da se na web stranicu ne može staviti ništa groznije od klepetavih midija. Još uvijek nemate Gmail korisnički račun? Ili imate višak pozivnica koje nemate kome poslati? Gmail invite spooler je stvoren za vas. Čitajući ponekad blogove Microsoft djelatnika nikako se ne mogu oteti dojmu da oni te blogove pišu "preko kur*a" samo zato jer im to stoji u opisu radnog mjesta. Nekako su mi bezlični, uglavnom iznose činjenice, rijetko kada će iznijeti neko svoje razmišljanje, veliki su razmaci između blogova. Kao da se boje nekih velikih cenzorskih škara? Korporativno blogiranje vani je normalna pojava. Nisam baš primjetio da naši informatičari slijede taj trend. Valjda se većina njih povodi za časopisom Bug čije uredništvo navodno vrbuje Đorđe Balaševića da napravi remix svoje stvari Ne volem i u nju ubaci nekoliko stihova o tome kako ne voli blogove. ;-) U stilu... "Ne volem...Blogove...Blogere...Blogarice... Kozmo lutke i bivše drugarice... Majmune što slova stišću... Mater im..."

- 09:00 - Komentari (5) - Isprintaj - #

23.10.2004., subota

Mikro-NPP

Eric Sink je izmislio novi termin za 'kompanije' koje proizvode programe, a sastoje se samo od jednog čovjeka: Micro-ISV (Independent Software Vendor). microISV je stranica zajednice nezavisnih proizvođača programa. Kod nas također ima nekoliko micro-ISV-ova, ali sumnjam da ijedan od njih živi od tog svojeg posla. S obzirom na raširenu kulturu korištenja crackanih programa, u kojoj su ljudi lijeni dati desetak kuna za neki korisni, domaći program, našim micoISV-ovim preostaje jedino da se orjentiraju na strano tržište. U današnje vrijeme Interneta to postaje sve manji problem, ali vani je konkurencija opaka i uspijevaju samo najbolji. Micro-ISV-ovi svoje proizvode distribuiraju uglavnom u formi shareware programa. Ta definicija je malo evoluirala posljednjih godina tako da imamo sve manje shareware programa koji rade samo određeno vrijeme, a sve ih je više koji se odlučuju da neregistriranim korisnicima ograniče mogućnosti. Čak se i riječ shareware pomalo gubi i sve manje spominje jer je za sobom vukla nezgodne konotacije na amaterski i neprofesionalni proizvod. Shareware programi moraju proći trnovit put do uspjeha. U početku je najbolje da program nema prevelika ograničenja tako da se proširi korisnička baza. Treba slušati što korisnici predlažu i uvažavati kritike u svrhu poboljšanja programa. Ono što autor zamisli obično nije ono što korisnici žele i trebaju. U tim crnim vremenima početničkih koraka, autoru je najbolje da ima stalni posao ili neki drugi izvor prihoda. I ne treba gajiti prevelika očekivanja jer bi tresak o zemlju mogao biti naročito bolan. Najbolje je biti pesimist, uspjeh će u tom slučaju biti veliko iznenađenje, a neuspjeh predviđena realnost. ;-) A kakve programe da radi taj naš mali ISV (ako je naš onda je NPP - nezavisni proizvođač programa)? Najčešća greška malih NPP-ova je odluka da se radi vrsta programa kojom je tržište jako zasićeno. Takav proizvod može biti dobra stilska vježba za programera, ali od nje će teško moći ostvariti neku značajniju zaradu, a on ulazi u NPP svijet zbog nekakve predviđene zarade. Treba snimiti što na tržištu nedostaje. Gdje su rupe koje su propustili zakrpati veliki igrači? Sporo pretraživanje poruka u Outlooku je jedna od takvih rupa koja je vapila da ju se ispuni. Prednost mikro-NPP-ova je brzo vrijeme rekacije i dinamika razvoja koju veliki timovi teško ili skoro nemoguće, mogu postići. Ima i odbačenih kostiju koje veliki igrači nisu zagrizli jer su procijenili da ne vrijedi trošiti vrijeme na njih ili su neisplative. Ali ono što je neisplativo velikim igračima, mikro-NPP-ovima može biti itekako isplativo. Čak i na našem tržištu još uvijek postoji prostor na kojem bi NPP-ovi mogli ugrabiti dobar bio kolača. Samo ga treba pronaći.

- 09:31 - Komentari (2) - Isprintaj - #

22.10.2004., petak

Mono Ballmer

U Ximianu (zaslužni za GNOME, Evolution, Mono; sada su pod Novellom) kažu da "mono" na španjolskom znači majmun. Hm...zašto baš majmun? Nijedno objašnjenje mi nije bilo logično sve dok večeras nisam naletio na još jedan Ballmerov (Steve Ballmer, wikipedia) biser pa mi se upalila lampica. Sigurno ste svi pogledali neku od snimki s okupljanja developera na kojima je Steve plesao svoj čuveni majmunski ples?! Ako niste ili ste zaboravili kako je to izgledalo molim da obnovite gradivo. Mono je implementacija Microsoft .NET platforme. Ballmer je Chief Executive Officer Microsoft korporacije, a ponekad se voli ponašati poput majmuna. Ili samo iskočiti iz torte na proslavi godišnjice firme. Možda u Ximianu vole Ballmera pa su mu odlučili odati počast? A možda je to samo ironični doživljaj vlastite uloge po onoj staroj "što majmun vidi to majmun radi"? :-) Da je Ballmer oduvijek imao takav nastup svjedoči i način na koji je prodavao Windows 1.0 inačicu. Zamislite, samo 99$, a u ponudi su još i Reversi "at no extra charge". Flash, težak 1.5Mb, prikazat će vam tu reklamu u stilu trgovca koji vam po svaku cijenu želi prodati pokvareni automobil. Ovih dana se Ballmer opet vrti oko iste cijene. Zamislio je način kako da zaustavi piratstvo u zemljama u razvoju i poveća profit kompanije. Po njemu bi cijena kompletnog računala s monitorom u tim zemljama trebala biti 100$. S obzirom na cijenu komponenti to je teško ostvarivo. Ali izgleda da Ballmer računa na to da bi nabavu tih računala subvencionirale vlade tih zemalja u nastojanju da što veći broj stanovnika dobije računalo. Microsoft bi tu uskočio sa svojom okljaštrenom inačicom Windowsa (XP Starter Edition) koju bi prodavao po 35$, naravno samo u OEM inačici. XP SE bi na tim tržištima trebao biti glavni bojovnik protiv Linuxa. Nova računala s instaliranim Linuxom povećavaju njegov tržišni udio, a oni koji ga ne žele instaliraju piratski XP Pro. To je dvostruki gubitak za Microsoft. Ako vlade spomenutih zemalja zagrizu Ballmerov mamac, povećava se MS tržišni udio, a ako neki korisnici i zamijene XP SE s piratskom XP Pro inačicom, Ballmer je ipak dobio svojih 35$. Koliko je morala u ponudi u kojoj se traže tako velike subvencije, a istovremeno se prodaje osakaćeni proizvod po punoj cijeni, zaključite sami?!

- 07:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.10.2004., četvrtak

Moho

3D animacija je sve prisutnija i čini se kako je 2D animacija na putu za mirovinu. Uz hrpu 3D programa s kojima je rad sve lakši te uz pomoć hrpe dostupnih objekata i scena i manje talentirani animatori mogu doći do zadovoljavajućeg (?) rezultata. A što je s 2D animatorima? Da li oni još uvijek crtaju sličicu po sličicu? Iako ima i takvih ipak su i oni prihvatili moderne tehnologije. I za 2D animatore ima alata s kojima će puno jednostavnije i brže napraviti film. Čak i u kućnoj radinosti. South Park i naši Zlikavci napravljeni su uz pomoć Macromedia Flasha. Jedan drugi alat koji se specijalizirao isključivo za 2D animaciju je Moho firme Lost Marble. Moho je 2D vektorska aplikacija za izradu crtanih animacija koje se mogu izvesti u AVI, QuickTime ili SWF formatu. Složeni likovi se mogu animirati uz pomoć kostura, na slični način kao što to rade i 3D animatori. Slojevi, različite linije, crtanje slobodnom rukom, različiti kistovi, transparencija, uvoz ostalih vektorskih formata, sistem čestica za vodu i dim, različiti efekti, korištenje bitmapiranih slika, automatska sinhronizacija zvuka i usta (jeste gledali Noru Foru na HRT-u), importiranje 3D modela koji mogu služiti kao likovi ili kao scena...sve to i još puno više može Moho. Pogledajte galeriju korisničkih radova pa se sami uvjerite. Moho ima inačicu za Windowse, Mac OS i Linux. Ja sam isprobao inačicu za Linux (zar ste sumnjali u to? ;-). Kod tih komercijalnih programa koji dolaze u binary formi uvijek prijeti opasnost od problema s bibliotekama. Kylix se poprilično opekao na tome. Slackware 10 nije predstavljao nikakav problem za Moho, podigao se bez ikakvih problema. Lista biblioteka koje koristi manja je od većine daleko manjih X programa, a o Gnome i KDE aplikacijama da i ne govorimo. Moho koristi Gtk, ali njihove kontrole imaju vlastiti izgled, pretpostavljam da aplikacija izgleda jednako na svim platformama. Brzina podizanja programa, odaziv i rad u njemu oduševljavaju. Vrijeme upoznavanja je bilo prekratko, ali sve upućuje na izuzetno dobar i profesionalan alat. U tijeku je i natječaj za Moho animacije. Cijena programa je 99$. Skoro zaboravih. Lua se koristi za skriptiranje.

- 09:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

20.10.2004., srijeda

Mrlje

Ušao sam u fond. Ne, nisam se inspirirao Undergroundom, upao u računalni sistem nekog od naših fondova i prebacio lovu na tajni račun u Švici. Samo slučajno naletjeh na popis elektroničkih serijskih publikacija koji je izvučen iz baze Hrvatske Nacionalne bibliografije koju vodi NSK. Tamo je bila navedena i web adresa (pogrešna, a već godinama i nepostojeća) mojih stranica na jagoru, gdje sam predstavljao jedan mali eZine nazvan Mrlje, u podnaslovu eZin za MRLJE na ekranu. Dosad nisam ni znao da su i Mrlje ušle u HNB. Mrlje su se uglavnom bavile poezijom, tu i tamo je bio i poneki tekst, priča. Napravljene su uz pomoć programa NeoBook i distribuirale su se u formi .exe programa. Distribucija je išla preko BBS-ova, a kasnije preko čuvenog ftp://avalon.irb.hr servera. S dizajnerskog aspekta Mrlje su bile za čistu 0 (nula, zero, ništica): kičasto, s napornim pozadinama, slike pokupljene s Interneta, ružni fontovi. Za nešto od toga je kriv NeoBook a za sve ostalo sam bio kriv ja. Tješim se da su barem pjesme bile bolje od dizajna. Najveći broj pjesama su iz moje radinosti, njihov broj sam opravdavao nedostatkom radova drugih autora. ;-) Izašla su 4 broja u razdoblju od 1995. do 1997. godine. Za Mrlje su pisali (redoslijed objavljivanja): Vjekoslav Mađar Lorca i kuhar s karaule (bez njihovog odobrenja), neimenovani hrvatski bojovnik, Mirjana Manjiček (sada Zagorec), Biljana Kumer, Darko Prša, Dalibor Kezele, Franjo Rak, Rado, bradati trgovac očvrsjem, Željko Ribičić, Dražen Karačić, Tomislav Sahula, znani i neznani bbseri sa svojim tagovima... Mrlje su doživjele još jedan broj negdje tijekom 2000. godine na stranicama neslužbenog velikogoričkog portala, a povod svemu su bila jutra poezije u caffe baru "Spark". Taj 4. broj u html formatu uredila je prof. Jasna Vuga a u njemu su se pojavili Nela Majcen Pračinec, Damir Hamberger, Zorica Krznar Blagec, Jasna Vuga i neizostavan dodatak u svim Mrljama :-). Iako sam bio uvjeren da će Mrlje dalje krenuti punom snagom to se nije dogodilo. Otpuhujem prašinu s tog 4. broja i stavljam ga u arhivu VG Online portala. Dragi čitatelji, Mrlje, 4. broj, reprint.

- 07:22 - Komentari (1) - Isprintaj - #

19.10.2004., utorak

Knjiga tjedna: Underground

Underground :: `...I hold your book responsible for destroying my social life for the last two days...I bought it Friday afternoon, and then finished it at lunchtime today! (Sunday) *grin*. Excellent reading!' `Contains enough technical information to impress anyone who can appreciate it' `Displays a level of research and technical understanding not matched by other hacker books' "This is not just another book about the Internet; it's an entirely original focus on the bizarre lives and crimes of an extraordinary group of teenage hackers.. Gripping, eminently readable.. Dreyfus has uncovered one of this country's best kept secrets and in doing so has created a highly intense and enjoyable read." "A tale of madness, paranoia and brilliance among Australian computer hackers - and how they nearly brought NASA undone."

- 17:27 - Komentari (1) - Isprintaj - #

(Ne)moguće stvari

def Onload():

    alert('hello from python')

    document.all["idspan"] = 'hello from python'

17.10.2004., nedjelja

Kraj tjedna

Superheroj Čitam na Index.hr-u (citiraju prilog Salon, Jutarnjeg lista) kako Alka Vuica tvrdi da njezinu glazbu slušaju samo intelektualci, smatra da urbanu glazbu ne mogu izvoditi znojni (Edo Maajka) te dlakavi (Mile Kekin) izvođači koje slušaju samo pijana djeca. Eh, sreća da nisam intelektualac jer bi po partijskoj dužnosti trebao slušati Alku. Ne bih ni spomenuo taj njezin ispad da nije sve začinila izjavom kako je Bill Gates čovječanstvu "dao Internet". Treći sugovornik u Salonu, bivši ministar Davor Štern, Billa je proglasio svojim superherojem zbog onoga što je dao čovječanstvu. Ne sumnjam da većina naših političara, gopodarstvenika i ostalih ljudi dijeli njegovo mišljenje. Ali Bill Gates nije izmislio Internet. Bill Gates je čak svojedobno rekao da je Internet prolazan hir koji će završiti kao što su završili i BBS-ovi. 1993. Bill je tvrdio da njih Internet uopće ne zanima. Čak ni prvi Internet Explorer nije Microsoftov već ga je Bill kupio od tvrtke Spyglass, Inc. koja je opet licencirala tehnologiju i ime od NCSA Mosaic preglednika. Kakav vizionar, kakav superheroj. Ljudi upamtite jednom za sve vijekove: Bill Gates je samo odličan trgovac i ništa više. Zmajevi, patuljci i vilenjaci Večernji list donosi razgovor s Christopherom Paolinijem čiji je fantastični bestseler upravo preveden na hrvatski. Zanimljivo je da Christopher uopće nije išao u školu, čitati je naučio kod svoje kuće negdje u divljinama Montane. Njegov prvijenac zove se "Eragon" i već je prodan u preko milijun primjeraka. Našao sam prolog tog romana i na temelju prvih par pročitanih strana vidi se da "tu ima štofa". Ali...glavni lik je zmaj, spominju se vilenjaci i patuljci. Staro, poznato društvo. Zar ti pisci fantastične literature misle da je dovoljno kročiti već utabanim stazama? Zar ne misle da bi već bilo vrijeme da stvore nove svijetove s nekim novim, nama još nepoznatim stvorenjima. Fantastični pisci se napajaju na dobro poznatim izvorima. Njihovi čitatelji piju već dobro poznate napitke s okusima koji neznatno variraju. Možda je u tome stvar? Podilaženje čitateljima? Tko će čitati knjigu o nosačima, dušnim pticama i krilima palih bogova kad je tu dobro poznati zmaj, ofarban, malo dotjeran, s novim spojlerima i novom aromom u sumpornom dahu? Stolica Hrvatski dizajneri pokušali su ostvariti suradnju s drvnom industrijom. Na upravo završenoj Ambijenti predstavljeno je 20 idejnih rješenja koje je odabrao poznati finski oblikovatelj Yrjö Kukkapuro. Samo 7 tih rješenja predstavljeno je prototipovima, a stolicu "Vita Light" (projekt Lidija i Zoran Buševski), koju je Kukkapuro opisao kao "laganu i elegantnu", izradila je stolarija Gršetić. Svoj skromni doprinos dao sam i ja pretvaranjem vektorskih modela u jednu posebnu varijaciju G-Code-a za CNC mašinu koja je izrezivala neke od sastavnih dijelova. Malo, ali čovjeka veseli. ;-)

- 23:32 - Komentari (3) - Isprintaj - #

15.10.2004., petak

Glupost mjeseca

Ma kaj mjeseca, godine, desetljeća, stoljeća...Marjan Jurleka, glasnogovornik najdražeg nam monopoliste, u razgovoru za Novi list tvrdi da zloćudni programi, koji u sebi imaju ugrađen sat, aktiviraju ugašeno računalo i dok korisnik spava oni nabijaju impulse!!! Baš me zanima da li se to događa samo onima koji proliju nešto po svojem računalu i ostavljaju ga bez nadzora poslije ponoći. :-)) Ja sam u to vrijeme uglavom budan pa se zloćudni programi u mojem računalu ne usude izvršiti svoj prljavi posao. U meni se probudio poduzetnički duh... Svi vi koji imate problema s nabijenim impulsima čitajte pozorno: organiziram noćnu stražu, donesite k meni Vaše računalo prije nego što krenete na spavanje. Ja ću budno paziti i neću dozvoliti nikakvo nepoćudno ponašanje. Uz sitnu nadoplatu pružam uslugu pecanja zloćudnih programa, ali ne garantiram njihovo odstranjenje iz Vašeg računala jer još nije poznato na kakve sve mamce ta gamad grize. Ja ću pokušati s lipama i parama, a možda probam i s kakvim drugim, papirnatim apoenima. Bilo bi jako dobro kad bi i vi donijeli sav papirnati novac koji imate pa da ga iskoristim kao mamac. Iz razumljivih razloga mamce nisam u mogućnosti vratiti. Nestrpljivi "ribolovci" znaju kako se najbrže rješava problem neodlučnih stvorenja koje malo bi pa malo ne bi na mamac: dinamitom. Zloćudni programi to neće preživjeti pa da im je i Jason iz Petka 13. otac. Neke komponente bi nakon te akcije mogle imati nekih manjih poteškoća u radu, ali obični korisnici to ne bi ni primjetili. Sve dok ne pokušaju uključiti računalo. Ako ne vjerujete meni pitajte Jurleku... ;-)

- 21:17 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Civilizirani znaju čemu služi Python

Razvija se Civilization IV, imaju dosta teškoća jer su ih napustili glavni programeri pa su napravili jedan oštar zaokret unutar programerskih timova. Interesantno je da prate što im predlažu fanovi pa je službena lista prijedloga teška 200,000 riječi. A ono najinteresantnije je, barem meni, da su odlučili iskoristiti Python u algoritamskim dijelovima koda što će biti osobito važno onima koji će izrađivati modove i uz pomoć njega programirati generiranje mapa, borbe, događaje, ponašanje igrača...Ako to dobro izvedu mogli bi se složiti fantastični moduli i moderska zajednica bi čvrsto zagrizla u taj privlačan zalogaj. Nekoć sam na prvoj Civilizaciji ostavio i dane i noći. Nastavci koji su slijedili nisu me baš uspjeli privući, a i nemam vremena za igranje posljednjih 5 godina. Ali IV ću sigurno probati, znatiželja je prejaka. Samo...svi ti nastavci igara utope se u neku prosječnost i žive na staroj slavi. Orginalni tvorci igara su prodali svoje tvorevine ili su ih beskrupulozni poslovni ljudi nasanjkali. Otužno je gledati kako David Braben godinama pokušava stvoriti Elite 4, a ne miče se s mjesta. Najavio sam da ću reći u čemu ću raditi slijedeću desktop aplikaciju, dvoumio sam se između Java i Mono platforme. Mono se pokazao kao dosta nestabilan pa ga zasad ostavljam po strani, ali pratim što se događa s njim. Java 5 (tj. 1.5.0) je donijela primjetno ubrzanje, ali na slabijim mašinama ipak zapinje. I? Razmišljao sam o jednom novom i neprovjerenom jeziku čiji kompajler još nije doživio 1.0 inačicu, ali sam odustao od te avanture jer se rok isporuke bliži. Pobjednik je na kraju postao Python. Već prije sam odlučio da ću koristiti GTK toolkit, baza je PostgreSQL, sva logika je u njoj pa će se Python koristiti samo za osnovno korisničko sučelje. Ali korisnicima ipak neću ostaviti mogućnost da rade modove. ;-)

- 19:47 - Komentari (12) - Isprintaj - #

14.10.2004., četvrtak

RFID

RFID, Radio frequency identification, omogućava udaljeno, bežično spremanje i preuzimanje podataka pri čemu se koriste uređaji nazvani RFID tagovi. RFID tagovi su jako mali tako da se lako mogu pričvrstiti za neki objekt. Mogu biti pasivni i aktivni. Pasivni nemaju svoj izvor napajanja, ali uz pomoć primljenog radio signala mogu inducirati dovoljno napona za slanje odgovora. Aktivni tagovi imaju svoj izvor energije, veći domet, veću količinu memorije za spremanje podataka. Tagovi se još dijele i po frekvenciji na kojoj rade. Iako se RFID tagovi koriste već dosta dugo njihova još masovnija upotreba se tek očekuje jer bi trebali zamijeniti postojeće bar kodove na proizvodima, a najvjerojatnije će se nalaziti i na većim euro novčanicama. Uz hrpu RFID tagova na raznim proizvodima uskoro bi cijeli svijet (tj. onaj njegov bogatiji dio gdje je prisutna velika potrošnja) postao jedna velika Big Brother kuća. A još kad bi se RFID tagovi zakačili i ljudima, npr. tag kao zdrastveni karton ili kao identifikacijska isprava. Poslodavci bi zacijelo bili među prvima koji bi "staromodne" čip kartice zamijenili RFID tagovima. Privatnost ljudi bi ozbiljno bila ugrožena. Već danas postoje takve implementacije RFID tagova. Direktor škole u Buffalu, New York je njihov veliki štovatelj i u svojoj Enterprise Charter Scholl već koristi RFID tagove za praćenje dolazaka studenata na nastavu, a slijedećih mjeseci planira ih koristiti u knjižnici, menzi i za praćenje dolazaka školskoj liječnici. Sve to u ime sigurnosti djece. Lukas Grunwald je izdao računalni program RFDump koji uz pomoć odgovarajućeg sklopovlja može čitati i preprogramirati podatke koji se nalaze u RFID tagovima. Mogućnosti zloupotrebe RFID tagova su neslućene. Iako je većina tagova namjenjena za korištenje na kratkim udaljenostima uz odgovarajuću antenu i opremu moguće ih je čitati i iz veće udaljenosti. Nadam se da će se upotreba RFID tagova zadržati u nekim umjerenim granicama, da će tagovi na proizvodima imati mogućnost deaktivacije prilikom kupnje i da će se izbjeći korištenje tagova u svrhu neovlaštenog praćenja ljudi. Ali sumnjam da će biti tako. Oni koji znaju kako iskoristiti tagove, uz pomoć mase onih koji drkaju na svaku novu tehnologiju zacijelo će proširiti njihovo korištenje na sve živo i neživo. Ne dopada mi se pomisao na ogromnu masu različitih radio valova koji će nas okruživati. Ja koristim modernu tehnologiju, ali želim postaviti neke granice. Kod kuće radije provučem kablove umjesto da sva računala bežično umrežim. Zamislite da u tom novom dobu punom različitih šumova primim neke goste vanzemaljce. Oni će zacijelo biti puno osjetljiviji od nas, nije isključena mogućnost da će moći "čuti" sve radio valove naših uređaja. I tako ću ja ispasti negostoljubiva svinja koji užasnom bukom tjera svoje vanzemaljske goste koji će pobjeći glavom bez obzira, a prilikom bijega će paničnim urlicima na svim radio frekvencijama preprogramirati sve RFID tagove u susjedstvu, pokvariti sve uređaje na daljinsko upravljanje i natjerati sve RFID čitače da izvrše kolektivno samoubojstvo zbog samospoznaje uzrokovane vanzemaljskim religioznim pamfletima kojima će se oni braniti od nečastivih poruka s RFID tagova i ostalih radio kontroliranih uređaja koje na njihovom jeziku imaju tako pokvareno i pogrdno značenje da će moji gosti nestati u najmračnijem i najdaljem svemirskom samostanu iskupljujući svoje duše do svršetka svemira, a možda i koji tren duže. Amen.

- 11:33 - Komentari (2) - Isprintaj - #

13.10.2004., srijeda

Need for Speed

Koji je najbrži programski jezik? Kojem treba najmanje koda da bi se napravila neka stvar? Koji zna racionalno gospodariti s memorijom? Koji od njih još i kuha kavu i čuva malu djecu? The Great Computer Language Shootout je tu da bi poslužio za zabavu, ali možda i odgovori na neko od postavljenih pitanja. Kako je Doug prestao ažurirati stranicu našli su se vrijedni ljudi koji su se nastavili zabavljati: shootout.alioth.debian.org ima veći broj jezika, novije inačice, više zadataka. I windowsaši svojeg konja za trku imaju. Rezultati mogu pružiti nekakav orjentir, ali ne treba ih shvatiti previše ozbiljno jer nisu svi zadaci u svim programskim jezicima optimalno isprogramirani.

- 07:59 - Komentari (5) - Isprintaj - #

12.10.2004., utorak

Pitanja i odgovori

Često dolazim u priliku da odgovaram na razna početnička pitanja. Višegodišnje iskustvo me uči da oni u pravilu postavljaju pogrešna pitanja. Tata PHP-a, Rasmus Lerdorf, je rekao: "Ako je funkcija eval() odgovor onda je pitanje najvjerojatnije pogrešno.". Nije funkcija eval() tako loša nego oni koji ju žele upotrijebiti obično to rade onda kada za to nema nikakvog razloga. Početnici uz pomoć svojeg ograničenog znanja sebi umisle da bi nešto moglo riješiti njihov problem i onda pitaju kako da to nešto upotrijebe. Ako i riješe svoj problem tako kako su zamislili najvjerojatnije su krenuli težim putem. Moj savjet ljudima koji traže pomoć po news grupama i forumima: uvijek izložite cijeli problem koji vas muči, navedite koji su vam ulazni parametri i što hoćete dobiti na kraju, ako imate ideju kako nešto riješiti možete to navesti, ali nemojte uvjetovati da se problem mora riješiti baš na taj način. Naslov poruke mora ukratko opisivati problem, izbjegavajte naslove tipa "upomoć", "trebam pomoć", "bacam bombu ako mi ovo netko ne riješi". Nemojte provocirati ili moljakati članove foruma ili grupe u nadi da ćete na taj način brže doći do odgovora. Neki traže točno rješenje nekog problema tj. traže da netko umjesto njih isprogramira ono što njima treba. Ja takvima ne odgovaram, smatram da im je korisnije objasniti kako da sami dođu do rješenja i što da upotrijebe na putu do njega. Takav odgovor im je korisniji od koda kojega ponekad uopće ne razumiju. Žalopojke tipa "nitko ne odgovara na moje pitanja, a već je prošlo 3 [minute|dana|mjeseci] otkad sam ga postavio" također nisu popularne i neće vam pomoći da dobijete odgovor. Korisnici news grupa i foruma nisu dužni da odgovaraju na vaša pitanja i da rješavaju vaše probleme. To je stvar njihove dobre volje i nemate pravo da se žalite zboga toga. Osim ako...neke firme imaju forume i grupe na kojima je moguće postavljati pitanja i na kojima se oni obvezuju da će vam u određenom vremenu dati odgovor. Kod open source programa priča je malo drugačija, zajednica je spremna pomoći, ali nitko vam ništa ne garantira. Pitanje: da li bi bili spremni i koliko bi mjesečno izdvojili za plaćanje [servisa|foruma|podrške] koji bi bio obvezan da odgovori i pronađe odgovor na svako vaše pitanje?

- 07:59 - Komentari (6) - Isprintaj - #

11.10.2004., ponedjeljak

Knjiga tjedna: A Byte Of Python

A Byte Of Python je jednostavan, relativno kratak uvod u programiranje s programskim jezikom Python. Njegov autor ga preporučuje početnicima u programiranju kao i onima koji već vladaju ponekim programskim jezikom. Ja sam kao uvod u Python uvijek preporučivao tutorial iz službene dokumentacije, ali od sada ću umjesto njega preporučiti ovu knjigu. Knjiga je na raspolaganju za slobodan download, a autor traži prevoditelje koji bi ju preveli na druge jezike (s engleskog). Evo vam prilike da učinite nešto za zajednicu i proslavite svoje ime. ;-) Svi vi koji niste programeri, ali s vremena na vrijeme se nađete u situaciji da nešto trebate isprogramirati sigurno nećete pogriješiti ukoliko odaberete Python i uz pomoć ove knjige padnete u njegov zavodljiv zagrljaj.

- 20:30 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Joss Stone: Mind, Body & Soul

Aleksandar Dragaš recenziju ovog albuma u Jutarnjem listu završava riječima: "...ostaje utjeha da najveći pjevački talent današnjice do provog albuma, karijere, priznanja i slave nije došao putem Pop Idola i sličnih idiotskih reality show natječaja." Saša se prevario jer Joss je zapažena u dječjoj inačici popularne BBC talent show emisije "Star For A Night". Sva sreća da postoje takva idiotska natjecanja jer inače možda nikada ne bi čuli za Joss. Isti slučaj je i s našom Natalie Dizdar. Story Super Nova opravdala je svoje postojanje. Već 15 godina me se neki ženski vokal nije tako dojmio kao Joss Stone. Ona ima glas i nije nikakvo čudo što je tako mlada isplivala na površinu. Nadam se da joj se neće dogoditi isto ono što se dogodilo već spomenutom vokalu od prije 15 godina. Bio sam u JNA. Zemun, Konjička škola. Za razliku od drugih kasarni gdje su pičili narodnjaci, u našoj se razglasa domogao neki dečko iz Zagreba pa smo umjesto iritantne Šemse slušali dobri, stari r'n'r. Jedan od omiljenih setova mu je bila glazba iz Kose. Na kraju tog seta bila je, meni tada nepoznata, stvar za koju sam pretpostavljao da ju pjeva neka crnkinja. I onda, prije obaveznog gledanja dnevnika, dok sam već pomalo klimao glavom začuo sam poznate taktove. Umjesto debele crnkinje ugledao sam plavušu u crvenoj, vunenoj (?) majici. Stop, Sam Brown. Bio sam osvojen. Osim naslovne stvari prvi album bio je razočaranje. Sam se izgubila u lošim pjesmama i nisam više pratio što se s njom događa. Ona je izvanredna glazbenica, zovu je bijelom, britanskom Arethom Franklin, i zaista je šteta što nije naišla na nekoga tko bi joj napisao bolje pjesme. Bio sam znatiželjan pa sam potražio njezinu web stranicu da vidim što danas radi. Našao sam One Candle. Gle, prije neki dan je imala četrdeseti rođendan. Na stranici imate i dvije demo stvari pa možete poslušati kako Sam zvuči. Zanimljivo je da je i Natali Dizdar otpjevala Stop od Sam Brown, čak je i ponuđen .mp3 na njezinoj stranici ali radi se samo o još jednom mrtvom linku. Joss Stone je napisala stvari za svoj drugi album. Nisam ga još odslušao u cjelosti ali ako je to, kako Saša kaže, ziheraški album, onda bi ga Joss mogla još malo podići pa da se digne iznad prosjeka. Valjda neće završiti kao Sam Brown, s hrpom beznačajnih albuma i nastupajući kao prateći vokal nekim instant zvijezdicama.

- 02:16 - Komentari (2) - Isprintaj - #

10.10.2004., nedjelja

IronPython išće developera

Jim Hugunin u Microsoftu ima toliko posla (on ga naziva interesantnim stvarima) da razvoj IronPython-a trpi zbog toga kao što su se oni koji su počeli koristiti IronPython i pribojavali. Ali Jim se oglasio na gmane.comp.python.ironpython.user grupi s "dobrom viješću" da Microsoft traži još jednog programera koji bi bio član CLR (Common Language Runtime) tima, prvi bi mu zadatak bio da završi IronPython, a glavni zadatak bi bio rad s programerskom zajednicom. Ako ima zainteresiranih za posao u Microsoftu oglas je ovdje. Danas sam naletio na Gmane koji je nastao zbog toga jer je njegov stvoritelj bio razočaran s konceptom mailing listi, više su mu se sviđale news grupe pa je napravio Gmane koji sakuplja poruke s mailing listi i smješta ih na Gmane news server. Poruke su čitljive i preko web browsera. Na serveru ima nekoliko tisuća grupa tj. mailing listi i uglavnom pokrivaju open source teme.

- 13:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

09.10.2004., subota

Ona

Ona se vraća na scenu svojim novim albumom. Prvi javni nastup nakon sveopće nacionalne promocije autorskog filma "Jedanaest i pol minuta" imala je u BP Clubu. Priznajte, ne bi vam palo na pamet da povežete nju s jazzom. Prvo kazalište, pa autorski film, pa jazz...želi li to ona postati "prava" umjetnica, a ne obična estradna pevaljka? A možda ju muči savjest zbog obveznih doprinosa koje su njoj sirotoj plaćali bogati porezni obveznici koji par godina rade za svotu koju ona zaradi u jednoj novogodišnjoj noći? Matija Dedić je njezin izlazak na pozornicu najavio riječima: "Sa svojom se gošćom slažem da se sluša kriva majka, a onog koji je zakuhao cijelu priču pozivam da dođe i da vidi što je urbana glazba." Izgleda da je Matiji udarilo u glavu. Stvar je postala jasnija kad je Matija rekao da je ona u rodu s njegovom nevjenčanom suprugom pa je onda i njegova "rodica". U ime rodbinskih odnosa Matija je savio kičmu i omogućio joj terapijski nastup pred ozbiljnijom publikom. U malom prostoru BP Cluba zacijelo se nitko ne bi usudio na nekakvo provokativno dobacivanje. Matija je zacijelo razočarao velik broj svojih slušatelja. On je zacijelo odličan glazbenik, ali kao osoba i pojava on je meni uvijek djelovao nekako bojažljivo, boležljivo, krhko, plašljivo, zatvoreno u sebe. Kao netko tko je sa životom na sigurnom odstojanju. Sumnjam da će on, kao autor, ikada biti na Arsenovom tragu. Pravi autori osjećaju život, on ih je razbio i sastavio tisuću puta. Matija bojažljivo cupka i odguruje život staklenim štapićem. E moj Matija, Maajka je puno bliže urbanoj glazbi nego što će tvoja rodica sa sela ikada biti pa da joj tvoj tata napiše još stotinu pjesama. A ona? Odgledao sam dijelić njezinog spota i on je mene podsjetio na sletove fašističke mladeži. Očekivao sam da će svaki tren odnekud doletjeti Hitlerova slika. Ona kao da se namjerno poružnjela. Spominjanje vjernosti i opatica nakon autorskog filma jasna je poruka hrvatskoj javnosti. Ona smatra da više ništa ne može uzdrmati njezin status i da ne treba podilaziti publici. Nakon svega što je bilo prodavao bi se i album na kojem bi bilo samo pola sata tišine. Nakon što sam je vidio u spotu i u novinama s poprilično dugom, crnom kosom shvatio sam da me podsjeća na nekoga. S one strane Drine postoji također jedna zvijezda koja je Nacionale. Nova arogancija naše nacionalne zvijezde mene podsjeća na njihovu udovicu. Ali kako ne pratim estradno sranje tamo preko, može biti da sam si to samo umislio.

- 20:29 - Komentari (6) - Isprintaj - #

08.10.2004., petak

Microsoft POS

Microsoft je najavio svoju "Windows Embedded for Point of Service" (WEFPOS) platformu koja bi trebala pojednostavniti instalaciju, korištenje i upravljanje POS sistemima. Čuvena "plug and play" (iliti "plug and pray" ili "plug and cry") funkcionalnost trebala bi omogućiti laku instalaciju i upravljanje perifernim POS uređajima. Isporuka WEFPOS platforme trebala bi početi u prvoj polovici iduće godine za Windows Embedded partnere. Aktualni Microsoft operativni sustav je neprikladan za korištenje na POS sistemima zbog svoje veličine i složenosti pa nije čudno što je Microsoft pokrenuo WEFPOS. Sigurno je bio motiviran i istraživanjima koja su pokazala da 75% trgovaca planira razmijeniti svoje POS sisteme u slijedeće dvije godine. Microsoftov marketinški monstrum već je pokrenuo "Smarter Retailing" inicijativu s tri osnovna težišta: Smarter Shopping (za kupce), Smarter Selling (za prodavače) i Smarter Operations (za upravitelje). Smarter Shopping se reklamira kao savršeno iskustvo kupovanja. Po svemu sudeći cilj tog programa je oduzimanje pameti kupcu koji će biti precizno navođen prema proizvodu za kojeg pružatelji savršenog iskustva budu smatrali da mu je potreban tj. da mu ga mogu prodati. POS sistemi nisu podložni čestim promjenama. Neki od njih su stari i do 20 godina i još uvijek rade bez ikakvih problema. Oni trgovci koji će prihvatiti SR inicijativu i rješenja koja će se na njoj temeljiti zacijelo više nikada neće imati tako duga razdoblja stabilnosti jer će ih Microsoft svojim sve pametnijim rješenjima tjerati na što ćešće nadogradnje i promjene. Da stvari nikada više neće biti iste nagovještava i promjena značenja POS kratice iz "Point of Sale" u "Point of Service". Dosta "velikih" imena koje Microsoft spominje u svojoj najavi WEFPOS platforme, kao one koji će nudi rješenja bazirana na njoj, nalazimo i na JavaPOS stranici. Kad se uzme u obzir na kakvim se sve raznolikim uređajima Java vrti te da je JavaPOS specifikacija već provjerena u praksi, a Linux kao platforma omogućava prilagodljivija i elegantnija rješenja ne čini mi se da bi se Microsoftova ponuda trebala uzeti kao imperativ.

- 13:18 - Komentari (4) - Isprintaj - #

05.10.2004., utorak

I'm off

Mali Luka, generator polja sna, sinoć je ostao u bolnici. Još ujutro je veselo pojeo doručak, odgledao Teletabiese, onda je otišao kod bake i cijeli ostatak dana je odspavao. Bio je sav nikakav, umoran, klonuo. Petar je želio ostati u bolnici s njim da ga čuva i nije mu bilo jasno zašto nemaju krevet i za njega. Sve obveze, zadatke i ove tipkarije stavljam u stanje manjeg prioriteta. CU UPDATE: Stanje ipak nije bilo tako ozbiljno pa je Luka u četvrtak napustio bolnicu, a danas (petak) je nastavio sa svojim normalnim aktivnostima.

- 07:54 - Komentari (3) - Isprintaj - #

03.10.2004., nedjelja

Dan velikih downloada

Bio sam zauzet prošlih dana pa mi je promaknulo da je Sun službeno izdao Javu v1.5.0, popularno zvanu "Tiger". Malo prije sam posjetio java.sun.com stranice i vidim da je izdana službena inačica. 29. rujna. Blogovi na weblogs.java.net svi bruje o tome, ali dosad ih baš i nisam posjećivao pa je ta blogovska graja ostala izvan moga vidokruga. Već prije sam instalirao RC inačicu i primjetio da je dosta agilnija od 1.4.2 blackdown inačice koju trenutno koristim. Blackdown Java je opet primjetno brža od službene Sunove Jave. Barem se tako pokazala u mojem natjeravanju Tomcata. wget je upogonjen i sada skida novog Tigra. Izašla je i NetBeansTM IDE 4.0 BETA2 (30. rujan). Na Sunovim stranicama može se skinuti komplet u kojem su NetBeans i J2SE 1.5.0 ali ja ne volim takve gemište pa će se wget nešto kasnije posebno pozabaviti tom betom. Čuo sam lijepe riječi o NetBeansima pa ću ih provjeriti. Na njihovim stranicama možete skinuti dokument u kojem se dosta detaljno uspoređuju mogućnosti NetBeans, Eclipse, IntelliJ i JBuilder alata. Syllable je još jedan od malih i slabo poznatih operativnih sustava. Nastao je odvajanjem od AtheOSa. AtheOS i Syllable nisu klonovi BeOSa iako ih neki takvima smatraju. Syllable ima za cilj postati pouzdan open source OS koji će biti jednostavan za korištenje, a cilja na kućne korisnike i male urede. Hvale se bootanjem kraćim od 10 sekundi, GUI je ugrađen u sam OS, kod je pod GPL-om. Još jutros se skrasio na mojem hardu ali se još nismo upoznali jer ne radi pod mojim vmware-om, a trenutno nemam slobodne particije. Zapravo radi, počne podizanje i onda stane kod detektiranja particija. Susret je odgođen do neke bolje prilike. Danas sam iskompajlirao Mono 1.0.2. Idućih dana ću ga usporediti s Java Tigrom i konačno donijeti odluku u čemu ću raditi svoju slijedeću desktop aplikaciju. monodevelop 0.5.1 se pokazao stabilniji i bolji od 0.5 inačice, jedino mu je code completition nešto usporen, a i ruši cijeli program ukoliko se code completition pokuša potjerati na nekom objektu ili varijabli koji nisu definirani. Što je zajedničko Javi, Pythonu i .NET/Mono platformi? Jim Hugunin, tvorac Jythona (uvod u Jython možete pročitati u prvom poglavlju knjige Jython Essentials). Jython je simbioza Pythona i Java platforme. Jim je skoro isti posao napravio i s IronPython-om koji ujedinjuje .NET/Mono platformu s omiljenom zmijom. Jim se zaposlio u Microsoftu i čini mi se da je razvoj IronPython-a malo usporen. JPKBN, pa Jim u Microsoftu vodi i svoj blog. Koliko je IronPython brz u odnosu na standardni Python pročitajte u Jimovom dokumentu s PyCON-a (travanj, 2004.).

- 18:36 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Slobodne knjige

Ima nadarenih pojedinaca kojima ne trebaju ni tečajevi ni knjige da bi nešto naučili i tvrde da su im kratki tutoriali koje mogu naći na Internetu sve što im treba. Neki kažu da im je samo dokumentacija koja dolazi uz neki program i više nego dovoljna, a najveći fanatici tvrde da je samo izvorni kod izvor njihovoga znanja. Mi obični smrtnici ipak čitamo i knjige koje na opširniji i potpuniji način obrađuju neku temu. U potrazi za knjigama ljudi se uglavnom hvataju za razne p2p alate, posjećuju bookz forume, irc kanale ili od pirata uzimaju CD-ove s tisućama knjiga i na kraju završe s prastarim izdanjima koja im baš i nisu od koristi. Ok, nađe se tu i novih knjiga, ali zar to nije nelegalno i nepošteno prema autorima? Ima autora i izdavača koji su "otvorili" svoje knjige za slobodno korištenje i zašto ne bi prije provjerili da li među njima ima nekih koje bi zadovoljile vašu žeđ za znanjem? O'Reilly je izdavač kvalitetnih knjiga i s njim ćete rijetko pogriješiti u izboru. Malo ljudi zna za O'Reilly Open Books Project preko kojeg možete skinuti tridesetak slobodnih knjiga. Možete prošvrljati i po katalogu O'Reilly izdanja jer većina knjiga ima pokoje slobodno poglavlje ili izvorni kod za download. Možda je na raspolaganju upravo ono što vam je potrebno ili što želite znati. Ako vas zanima Linux onda je The Linux Documentation Project jedno od prvih mjesta na koje trebate otići. HOWTO dokumenti, knjige (Guides), često postavljana pitanja i odgovori, online magazini...izbor je poprilično velik. Andamooka nudi više od 30 knjiga razne tematike: početničke knjiga za programere ("How to Think Like a Computer Scientist" serija), napredno programiranje i alati (npr. "GNU Autoconf, Automake and Libtool", "Linux Kernel Module Programming Guide"), Gnome i KDE programiranje, knjige za administratore, priručnike za GIMP, RPM, Squid, kultnu "The Cathedral & The Bazaar" i još ponešto. Bruce Eckel je već odavno poznat da svoje knjige nudi za slobodan download, najčešće u .pdf formatu. Sitepoint ne nudi cijele knjige za download već samo neka poglavlja, ali kod nekih od njih (The PHP Anthology) radi se o stotinjak i više stranica opširno obrađenih tema. I neki naši autori nude dijelove svojih knjiga za download. Demistificirani C++ nudi prvih stotinjak stranica, a i Bugovci nude primjere svojih knjiga. Jedan od rijetkih cijelih i besplatnih priručnika na hrvatskom jeziku je "UVOD U SQL", autora Ivice Masara. Eto, ne morate krasti da bi došli do kvalitete informatičke literature ili barem nekih njezinih dijelova. Ako znate za još sličnih primjera slobodno ostavite URL.

- 03:22 - Komentari (1) - Isprintaj - #