Wolfwood's Crowd

29.11.2004., ponedjeljak

Mitovi i legende

Meritor Media IT Newsletter u današnjem uvodniku obrađuje zanimljivu temu o mitu kako Hrvatska i okolica ne mogu privući partnere iz zapadnih zemalja i tako postati outsourcing zona. O toj temi već sam tipkao na ovom blogu i zaključak je bio isti: jeftinoj radnoj snazi s istoka ne možemo konkurirati cijenom, ali kvalitetom i znanjem itekako možemo. Uspjesi koje pojedine firme i pojedinci ostvaruju tek su neznatna naznaka koliko možemo. Za veći uspjeh nužna je veća suradnja između pojedinih firmi, zajednička strategija i zajednički nastup. Dosad se pokazalo da uspjeh na stranom tržištu postižu samo manji timovi i manje firme. Njih karakterizira brza prilagodljivost, visoka stručnost, sposobnost da nešto naprave u relativno kratkom roku dok se veliki mastodonti tek počinju kretati. Hrvatska je šansa upravo u tim malim, specijalnim, visoko kvalitetnim timovima. Samo im treba osigurati uvjete za razvoj i mogućnost da se usredotoče na svoju glavnu djelatnost, a ne da se utope u svaštarenju.

- 09:48 - Komentari (3) - Isprintaj - #

27.11.2004., subota

Knjiga tjedna: FreeBSD Handbook

Oni koji započinju s korištenjem Linuxa obično ne znaju od kuda početi. Koju man stranicu, koji HOWTO, koji dokument prvo pročitati? Kod FreeBSD-a nema nikakve dvojbe, za početak tu je FreeBSD Handbook. Nakon dobrodošlice i kratke povijesti kreće opis instalacije, osnova UNIX-a, opisan je način instalacije programa i konfiguriranje grafičkog okruženja (X Window System). Slijede rješenja najčešćih zadataka (konfiguriranje uređaja, aplikacija, kernela, ispisa), sistemska administracija i mrežna komunikacija. Ovaj priručnik neće riješiti sve vaše probleme na koje bi mogli naići koristeći FreeBSD, ali ćete zacijelo prvo u nju zaviriti tražeći rješenje. Priručnik je poprilično detaljan i redovito se ažurira kako izlaze nove inačice FreeBSD-a, a možete ga skinuti u više različitih formata (html, pdb, pdf, ps, rtf, txt). Što je FreeBSD? Operativni sustav koji se nastavlja na BSD granu Unix porodičnog stabla. Razvoj na njemu započeo je 1993. godine s izvornim kodom 386BSD-a, ali kasnije (1995.) je prerađen pri čemu se koristio 4.4BSD Lite. FreeBSD ima stabilnu (STABLE, sada je to 4.10) i razvojnu inačicu (CURRENT, 5.3). Zbog njegove licence, koja dozvoljava da s njime uradite sve što god hoćete uključujući i promjenu te iste licence, FreeBSD je dosta obljubljen u komercijalnom informatičkom svijetu. Dijelove FreeBSD koda naći ćete u Microsoft proizvodima, a i Appleov Mac OS X se bazira na BSD jezgri.

- 05:03 - Komentari (6) - Isprintaj - #

26.11.2004., petak

Na bagovski način III

Oni su nenadjebivi informatički novinari. Njihova arogancija ima uporište u njihovoj velikog i nesagledivoj stručnosti. Kad oni dignu nos izazivaju paniku u zagrebačkoj kontroli leta. Kontrolori leta nadljudskim naporima skreću avione da se ne bi zapleli u nečije dlake koje vire iz nosa, ili u neku od izlučevina koje bi nenadano mogle izletjeli. Svaki onaj koji kritizira njihove riječi je biće niže vrste. Oni nikada, ispravljam se, nikada ne mogu pogriješiti. Umijeće slobodnog prijevoda tekstova s drugih stranica je nešto što ne može ponoviti nijedno normalno, smrtno živo biće. Bijednici od kojih oni preuzimaju vijesti nisu ni zaslužili da ih se spomene. Oni su ionako uz pomoć podprostornih i vremenskih poremećaja došli do orginalnih tekstova bagovskih novinara, preveli ih s hrvatskog na engleski i na prljavi i podmukli način objavili prije nego što su uopće napisani. I dok se u tiskanom izdanju suzdržavaju, na BOL-u njihov talent dolazi do punog izražaja. Svaki onaj koji ne razumije nadnaravni i briljantni humor njihovih BOLana zaslužuje da mu se zauvijek ukine pravo na pristup Internetu. A taj tip oko kojeg se podigla silna buka i graja je ionako smrdljivi hipohonder i debil koji nije prao zube i sam je sebi prepisao recept dijagnosticirajući si bolest na Guglu. Javna je tajna da ga već odavno i drugi korisnici Linuxa smatraju idiotom, ali zbog nekih drugih razloga. Te podatke o njemu otkriva nam njegovo novinarsko veličanstvo, bag Drago, na news grupi hr.mag.bug. Nevjerojatno je da bi takav (zoom na bolesnika) čovjek morao napraviti i održavati Slackware, garant u svojoj usnoj šupljini Pat Volkerding sakriva nekakvog vanzemaljca koji upravlja njegovim prstima i najzaslužniji je za jednu od najdugovječnijih Linux distribucija. Lokacija tog neimenovanog malog zelenaša u potpunosti razotkriva Patove motive za nepranje zuba i želju da sam sebi bude liječnik. I zato ne kupujte više Bug, Mrežu, a ni Enter. Samom kupnjom pristali ste na nevidljivu Bug licencu kojom svoju dušu predajete u njihovo bagovsko vlasništvo. Ali ne zanima njih Vaša bijedna duša. Kad Vam bagovski novinar, sa svim ovlastima, upadne u kuću, moglo bi se dogoditi da Vam siluje sestru ili ubije kućnog ljubimca. Ili obrnuto. Imaju i bagovi pravo na svoja sitna, prizemna zadovoljstva. I zato slušajte kad Vam Ante (a nije Pavelić) kaže: NEMOJ, SINE, BUG U KUĆU!

- 13:58 - Komentari (9) - Isprintaj - #

24.11.2004., srijeda

php-HR.net

Budući da su mi objavili članak na php-HR.net-u uzimam si za pravo da ih reklamiram. ;-) Članak se jedno vrijeme krčkao u uredničkoj kuhinji pa sam ja u međuvremenu doznao neke nove stvari. Ono o čemu govorim u zadnja dva poglavlja zapravo se već ostvarilo. I PHP svojeg konja za trku ima. Projekt PRADO, pobjednik ovogodišnjeg PHP 5 Coding Contesta, inspiriran je Apache Tapestry-em, ali najviše je preuzeo od ASP.NET-a.

- 21:39 - Komentari (1) - Isprintaj - #

23.11.2004., utorak

Na bagovski način II

20.11.2004., subota

.hr edukativni softver

PC Chip u posljednjem broju ima poslovni prilog "Hrvatsko tržište softvera" u kojem su objavljeni i rezultati ankete na koju su svoje odgovore dale 73 tvrtke koje se bave softverom. Takve ankete i pregled stanja na domaćem tržištu je ono što nedostaje našim informatičkim časopisima i svakako bi toga trebalo biti više. Kod procjene vrijednosti tržišta izbačena je kategorija aplikacija za kućne korisnike zbog jako male vrijednosti. Kao razlog za to autor navodi činjenicu da za orginalnu igru treba izdvojiti i do 500 kn dok je kod pirata ona 20-30 kn. Da li je to tržište tako nezanimljivo i da li ga se uopće može preobratiti na kupovanje orginalnih programa? I gdje su tu domaći proizvođači? Postoji jedan segment tog tržišta na kojem je ponuda jako siromašna, broj firmi koje ga obrađuju je manji od broja prstiju na jednoj ruci, pa se čak i ti usamljeni igrači slažu da na njemu ima mjesta za još nekoliko proizvođača. Riječ je o tržištu edukativnih programa na hrvatskom jeziku. Sunčica (32 bita), Garfield (Net d.o.o.), Učilica (Markottel)...možete li nastaviti niz? Nema sumnje da je tržište gladno takvih proizvoda, roditelji bi željeli da djeca mogu svoje računalo upotrijebiti i u učenju, a ne samo ganjajući krvava obličja motornom pilom ili, u boljem slučaju, igrajući Simse. Iako ima onih koji će takve programe najprije potražiti kod pirata, ipak će većina roditelja i nastavnika potražiti neku trgovinu računalskih programa. Nekadašnji nepisani kodeks da se domaći proizvodi ne kopiraju ne vrijedi više kod današnjih instant pirata. Cijena takvih programa je, osim kvalitete, odlučujući faktor za njihov uspjeh na tržištu. Ona treba biti dovoljno niska da prosječni kupac ne poželi gnjavažu s piratskom kopijom. Takvo formiranje cijene će najvjerojatnije spustiti cijenu ispod realne vrijednosti takvog programa, ali to je neophodna žrtva stanju na našem tržištu. Hrvatska Vlada, u kojoj je sigurno veliki propuh od silnih otvorenih vrata, mogla bi subvencijama pomoći tom nejakom ogranku hrvatske softverske industrije (!?). Jeftini programi imaju i još jednu edukativnu funkciju: navikavaju ljude na kupovinu orginalnih programa. Zadovoljan kupac orginala najvjerojatnije će poželjeti ponoviti to iskustvo. Ali on ne bi trebao biti prisiljen kupovati mačka u vreći već bi svi ti edukativni programi trebali imati probne inačice uz pomoć kojih bi osvojili kupca. Potencijalno jako velik broj proizvođača edukativnih programa nalazi se u našim školama. Učenici su najbolje upoznati s gradivom koje se obrađuje i najbistriji među njima zacijelo bi mogli smisliti adekvatan način da se ono približi i ostalima. Programi današnjih osnovaca i srednješkolaca izazivaju nevjericu kod nekih starijih kolega informatičara koji ne mogu vjerovati da su 'to klinci napravili'. Potencijal postoji, samo ga treba prepoznati i usmjeriti u pravom pravcu. Neki od učeničkih radova zacijelo bi bili dovoljno kvalitetni pa bi i na komercijalnom tržištu mogli konkurirati starijim i većim 'profićima'. Kako je najveći problem odabir pravoga alata i tehnologije rada, tu bi ministarstvo trebalo uskočiti i platiti jedan tim stručnjaka koji bi učenicima pripremio razvojne alate, napisao dokumentaciju, tutoriale, pružio podršku i dao smjernice da najbrže dođu do rezultata. Pri tome nije najvažnije koliko će učeničkih timova na kraju dati kvalitetan proizvod već je bitnije da oni konkretan projekt odrade do kraja. 'Get the job done' je karakteristika koja je više na cijeni od neiskorištene genijalnosti. [nastavak slijedi...]

- 10:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.11.2004., petak

Na bagovski način

Bugovci toliko vole The Register da kopiraju stil njihovih novinara. Ali neće to javno priznati već će tu i tamo s podsmijehom govoriti o njima. Bugovci ne navode izvor svojih vijesti, valjda zato da bi neuki čitatelji stekli dojam da oni to rade po principu "direktno s mjesta događaja u vaše oči". A i da prepisivanje bude lagodniji posao. ;-) Vijest Steve Ballmer: koristite Linux i tužit će vas! je suptilna kompresija vijesti s The Registera. Bugovca T.D. odala je mala nepažnja, nije odolio Johnovom komentaru na Ballmerovu izjavu o više od 228 patenata. The Register: '...more than 228' - 229? 230?. T.D. : više od 228 patenata (koliko? 229?). Bugove vijesti (kao i one na The Registeru) uglavnom nisu objektivne već pisac uvijek ubaci neki svoj štih, neku svoju foru (kao i oni na The Registeru). Najčešće s podsmijehom govore o Linuxu. Jedino se u vijestima s domaće scene ne poigravaju, valjda iz razloga da se ne bi nekome zamjerili, nekome tko inače zakupljuje oglase u njihovim tiskovinama. A zašto ja onda pratim njihove stranice? Zato što na .hr webu nema ozbiljnih stranica koje bi pratile ono što se događa na .hr informatičkoj sceni, a Bug uglavnom pokrije svaki značajniji događaj. Vidi.hr je zakopan u prošlosti, PCCHIP.hr radi na mahove, ostale stranice uglavnom prepisuju strane vijesti. Nema ozbiljnog i kvalitetnog informatičko-tehnološkog portala u .hr. Demantirajte me ako možete.

- 10:02 - Komentari (7) - Isprintaj - #

18.11.2004., četvrtak

Poljsko NE patentima

"Gdanjsk osamdesete Kad je jesen rekla Ne Gdanjsk osamdesete Držali smo palčeve" AZRA - Poljska u mome srcu Poljska vlada je odlučila da ne može podržati prijedlog EU direktive o softverskim patentima. To znači da se prijedlog ne može formalno usvojiti jer sada za to nedostaje 16 glasova. Wladyslaw Majewski, predsjednik "Internet Society Of Poland" je prijedlog nazvao najvećom prijetnjom za ekonomski razvoj i slobodu komuniciranja. I dok se u drugim strukama patentima štite inovatori, u informatičkom svijetu patenti služe velikim igračima u njihovom pokušaju da zgrnu još više novca patentirajući 'toplu vodu'. U središtu zbivanja zadnjih tjedan dana je patent "Method and Apparatus for Spherical Planning". Taj patent bi zahvatio svaku 3D igru koja je dosad napravljena, 12 najvećih izdavača igara već je tuženo zbog povrede tog patenta od strane odvjetničke firme McKool Smith. Taj patent je odobren 1988. godine, ali prije njega već je bilo napravljeno nekoliko 3D igara (na čelu s legendarnom Elitom) i nebrojeno mnogo Amiga 3D demoa. Klasičan slučaj "tople vode". Chuck Yeager's Advanced Flight Trainer, Gunship, The Sentinel, Starglider...sve su to 3D igre izdane prije MASP patenta. I zato: No Software Patents!

- 08:08 - Komentari (3) - Isprintaj - #

17.11.2004., srijeda

Dear IE, I'm leaving you for good

Dear Internet Explorer: It's over. Our relationship just hasn't been working for a while, and now, this is it. I'm leaving you for another browser. I know this isn't a good time--you're down with yet another virus. I do hope you feel better soon--really, I do--but I, too, have to move on with my life. Fact is, in the entire time I've known you, you seem to always have a virus or an occasional worm. You should really see a doctor. That said, I just can't continue with this relationship any longer. I know you say you'll fix things, that next time it'll go better--but that's what you said the last time--and the time before that. Each time I believed you. Well, not any longer. Cijelo pismo

- 15:36 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Udruga za obranu digniteta Marjana Jurleke

PCChip je u novom broju cijelu jednu stranicu i dobar dio uredničke riječi potrošio na obranu digniteta Marjana Jurleke koji je, po njima, žrtva pogrešne prenesene izjave od strane neukog novinara Novog lista. Ako i prihvatimo njihovu teoriju teško ćemo se oteti dojmu da se Sušanj uvlači T-HT-u jer konkurentske tiskovine obično na takve slučajeve potroše osminu prostora na nekoj 'zločestoj' stranici. Posebno mi je zanimljivo što Sušanj zamjera Lucijanu Cariću jer se 'premda ga nitko to nije niti tražio, niti pitao, niti...ništa! - obrušio na T-HT...'. Stani malo! Zar čovjek ne može iznijeti svoj komentar o nečemu bez da mu netko uputi pismenu molbu u nekoliko primjeraka, s biljezima i uredno urudžbiranu kod javnog bilježnika? Pa nije valjda da se komentari pišu po narudžbi, onako kako Microsoft naručuje benchmark svojih i konkurentskih programa? Izgleda da svi mi koji komentiramo razno-razne stvari po ovim blogovima zapravo radimo protiv dobrog starog običaja koji se zove "naručeni komentar". Tko zna, možda se PCChip u slijedećem broju zauzme za krivični progon svih onih koji neovlašteno komentiraju svijet oko sebe. ;-) Glede Jurleke i njegove izjave. Iz teksta u Novom listu moglo se isčitati da novinar nije baš upoznat s tematikom, ali sumnjam da je on tako slobodno interpretirao i izokrenuo spornu izjavu te da je Jurleka u cijeloj toj priči samo žrtva nesporazuma. Istina je obično negdje na sredini. A zašto su mediji, blogeri i Carić tako opalili Jurleku? To je valjda sindrom lopte koja sjeda na volej. Iza leđa čuješ sučevu zviždaljku, ali lopta tako lijepo sjeda da je grijeh propustiti udarac. Carić je samo veliko dijete koje rijetko postiže udarac iz igre pa je loptu morao udariti dvaput. ;-) Umjesto da šalje prastari program na CD-u T-Com bi mogao blokirati sporne telefonske brojeve. To njima nije u interesu jer s dialerima dijele dio ukradenog kolača. Ukoliko baš želite taj besplatni CD nazovite 0800 9000, ali ne spominjite da ste korisnik usluga nekog drugog Internet providera jer vam u tom slučaju neće poslati CD iako je svaki vlasnik telefonske linije i njihov korisnik. U nekim zemljama su puno ozbiljnije pristupili tom problemu, u Kanadi postoji Reporting Economic Crime On-Line stranica i PhoneBusters National Call Centre uz pomoć kojih se nastoje spriječiti zloupotrebe i prijevare na Internetu i preko telefonskih linija. Zanimljivo je da oni preporučaju da se u slučaju zloupotrebe ili njezinog pokušaja zove telephone service provider, a ne ISP. U T-Comu se ponašaju kao da su čitali "Vodič kroz galaksiju za autostopere" pa dialere tretiraju kao "tuđi problem".

- 08:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.11.2004., utorak

Knjiga tjedna: Version Control with Subversion

CVS se već dugo koristi kao alat za upravljanje inačicama (version control) i ima veliku korisničku bazu. Ali daleko od toga da je CVS divan i krasan, ima on jako ozbiljnih nedostataka, nepostojanje ozbiljne konkurencije pomoglo mu je da zadrži vodeću poziciju u open source svijetu, ali i među programerima komercijalnih programa. Firma CollabNet, Inc. početkom 2000. godine počela je tražiti programere za razvoj novog version control sistema. Angažirali su Karla Fogela (autora knjige 'Open Source Development with CVS', Coriolis, 1999.) i njegovog prijatelja Jima Blandya kojega je frustracija CVS-om natjerala da osmisli novi, bolji način za version control, a već je imao i spremno ime: 'Subversion'. Nakon 14 mjeseci razvoja programeri su prestali koristiti CVS i Subversion je sam počeo upravljati inačicama i podacima vlastitog koda. CollabNet i dalje financira nekoliko programera koji rade na razvoju, ali cijeli projekt je pod open source licencom. Dobar priručnik je preduvjet da bi na efikasan način mogli početi koristiti neki alat. Za to su se pobrinuli Ben, Brian i Michael koji su napisali knjigu Version Control with Subversion. Knjiga je oduvijek bila pod slobodnom licencom i takva bi trebala ostati zajedno s Subversion izvornim kodom.

- 17:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

14.11.2004., nedjelja

Nit' su cool, nit' su almost

Ponekad, kad sam online i kad ide neki veći download, a nemam ništa drugo za raditi, počinjem kopati po fresh blogovima tražeći još neotkrivene bisere. Zanimljiv naslov je pri tome jedini mogući kriterij po kojem određujem na koji ću blog kliknuti. Zanimljivo je kako se većina blogova može identificirati u tih par slova. DOTAKNUTA SNOM nepogrešivo otkriva da se radi o ženi koja piše stihove. Iako i sam pišem stihove nisam baš u uvijek u dobrom raspoloženju za tuđe stihove, pogotovo ako se oni nalaze na ekranu, u nedoličnom okruženju. Stihove bi trebalo smjestiti u jednostavno okruženje da dođu do izražaja. Onako kako to radi tofu ili kako je to radio mad (daj jarane makni one ogromne slikurine iz Rotkva seanse). Dotaknutu sam samo preletio očima. Zapeo sam za stih gdje ona moli za ljubav. Nije joj to dobra taktika, tako nikada neće dobiti ono što želi. Jedino ukoliko želi samilost i sažaljenje, onda je na pravom putu. Ljubav treba zaslužiti kao i druge stvari koje nešto vrijede u životu. Recimo. O pčelama i svemu ostalom.... Zanimljivo štivo o...ma naslov sve govori. FORENZIKA - CSI. Blog o forenzici. Većina ljudi nije ni znala što rade forenzičari dok se na televiziji nije pojavila f. Halifax. CSI serija je taj posao prikazala na jako dobar način (moje nestručno mišljenje). Las Vegas ekipa meni je bolja od Miami ekipe, a uskoro ćemo gledati i NY tim. Bilo bi zanimljivo vidjeti seriju o našim forenzičarima. Sumnjam da su im na raspologanju tehničke igračke kao njihovim serijskim kolegama pa pretpostavljam da se oni više oslanjaju na vlastitu inventivnost. Je, kad se radi o improvizaciji onda smo svjetski prvaci. Mitologija. O mitovima, legendama i starim civilizacijama. Bitke kroz povijest. Sve mi se čini da je ovaj bloger došao s foruma FF-a. Jasno je o čemu piše, o ratovima i ljudima. F.U.B.A.R.. Aktualni rat, aktualna bitka, još jedan bloger iz Iraka. U-238. Angažirani blog o problemima koje izaziva korištenje osirumašenog urana u vojne svrhe. Korišten je i u ratu koji se odvijao na ovim prostorima. Internet tehnologije. Recenzije e-mail klijenata, pa malo o dialerima, o browserima. Za početak vrlo dobro. Visual Basic .NET - od početnika do gurua. On je već skoro cool, ali zaslužuje da ga spomenem zbog vrlo dobre obrade teme iz naslova. Ja bih radije da se pojavila škola Pythona, ali kad netko tako dobro odradi posao onda mu treba skinuti kapu.

- 14:40 - Komentari (3) - Isprintaj - #

12.11.2004., petak

Mono Success Story

Völcker Informatik AG je jedna od prvih kompanija u svijetu koja je upotrijebila Mono u razvoju komercijalne aplikacije. Jedan od njihovih klijenata je grad München zbog kojega je Völcker trebao svoj ActiveEntry program prebaciti s Windowsa na Linux. Postojale su dvije opcije za razvoj: Java ili Mono. Prije toga su koristili C++, Visual Basic i .NET-u pa je njihov odabir Mono platforme logičan korak. Zanimljivo je da prije toga nisu imali pravog iskustva s Linuxom, ali su za 2-3 tjedna imali spremno kompletno razvojno i testno okruženje. Razvoj je trajao 9 mjeseci, a preprogramiranjem su smanjili kod svojeg ActiveEntry programa sa 7 na 2 miliona linija koda. Projekt MuSiN (Munich Schools Online), u sklopu kojega se koristi ActiveEntry, obuhvaća 350 servera, 40.000 računala i 150.000 korisnika. Izgleda da je Miguel de Icaza sa svojim Mono projektom otvorio pravi put kojim bi se migracija programera s Windows na Linux platformu mogla značajno povećati. Žele li u tome uspijeti trebali bi što prije: završiti Windows.Forms (bez korištenja Wine biblioteke) i tako olakšati razvoj višeplatformskih desktop aplikacija, gtk-sharp je malo prekompliciran većini Windows programera koji su naučeni na drugi način rada. pojednostavniti distribuciju Mono-a, sadašnje rješenje s puno paketa za svaku inačicu pojedine distribucije nije baš najsretnije, ukoliko neki običan korisnik želi pokrenuti Mono aplikaciju sumnjam da će brzo pronaći i instalirati ono što mu je potrebno. Trebali bi se ugledati na Javu kod koje imamo samo jedan SDK i jedan runtime za sve (tj. većinu novijih) distribucije.

- 07:43 - Komentari (3) - Isprintaj - #

11.11.2004., četvrtak

Ubuntu

Mark Shuttleworth je zanimljiva ličnost. Rođen je na godišnjicu Hendrixove smrti 1973. u Južnoafričkoj Republici (JAR). 1995. osnovao je Thawte kojeg je 1999. prodao VeriSign-u. Bio je drugi svemirski turist, 25.4.2002. je u Sojuzu TM-34 poletio na ISS (International Space Station) gdje je sudjelovao u istraživanjima vezana uz AIDS i ljudski genom. Osnovao je Shuttleworth Foundation koja financira edukativne projekte u JAR-u. Jedna od Markovih kompanija je i Canonical koja stoji iza Ubuntu Linux distribucije i još nekih open source projekata. Ubuntu je afrička riječ koju opisuju kao "previše lijepu da bi ju preveli na engleski". Esencija te riječi glasi da je neka osoba potpuna samo uz pomoć drugih ljudi. Naglasak je na dijeljenju, dogovaranju i zajedništvu. Kao stvoreno za open source. Dosta ljubavi, gdje je tu Linux, čujem kako već negoduju nestrpljivi čangrizavci. :-) Pod haubom Ubuntu Linuxa kuca Debianovo srce, i to ono nestabilno ("sid"). Ubuntu dolazi na jednom CD mediju, instalater je u tekstualnom modu (u slijedećoj inačici je planirana njegova zamjena grafičkim sučeljem), glavno stolno okružje je Gnome, KDE-a nema. Planirano je izavanje nove inačice svakih 6 mjeseci i podrška za izdane inačice slijedećih 18 mjeseci. Nekima će se dići kosa na glavi kad čuju da se u Ubuntuu sve podešava uz pomoć grafičkog sučelja. Cilj autora je da distribucija bude što jednostavnija za korištenje, ali ne račun smanjenih mogućnosti. Pojedini recenzenti tvrde da je Ubuntu u tome uspio. Drugi opet tvrde da je ovo prva distribucija za koju se može reći da je spremna za desktop računala. Nisam imao prilike isprobati Ubuntu, ali planiram to uskoro napraviti. Još danas i sutra moguće je naručiti štampane CD-ove koje Canonical besplatno šalje u sve zemlje svijeta. Navodno su ih već poslali 340 000 komada. Glavni programski jezik koji se koristi u razvoju Ubuntu distribucije je Python pa će ljubitelji zmija imati sve što im treba za razvoj. Ostali će morati skidati dodatne pakete. Čini mi se da Ubuntu nije još samo jedna od novih distribucija koje niču kao gljive poslije kiše. Ima sve preduvjete da postane jedan od glavnijih igrača na Linux sceni.

- 15:15 - Komentari (3) - Isprintaj - #

10.11.2004., srijeda

Knjiga tjedna: The Notebooks Of Leonardo Da Vinci

Svi znamo tko je bio Leonardo Da Vinci. Rođen 1453. u Toskani, umro 1519. Širem puku je najpoznatiji po Mona Lizi, ali slikarstvo nije jedino čime se bavio. Bio je i arhitekt, kipar, izumitelj, pisac, ekolog, stjegonoša renesanse i njezinih humanih ideala. Zanimljive su njegove skice iz kojih doznajemo da je proučavao čovjekovu anatomiju, ali i pojedinosti o njegovim izumima poput podmornice ili helikoptera. Leonardo je bio i bloger. Tehnički nedostaci nisu mu dopuštali da tu svoju zanimaciju producira na način na koji mi to danas radimo, pa se snašao s onim što je imao. Danas te njegove zapise možete čitati u knjizi The Notebooks of Leonardo Da Vinci koja je na raspolaganju za slobodno preuzimanje na stranicama projekta Gutenberg. Knjiga je u običnom tekst formatu, bez ilustracija. Želite li kompletni doživljaj potražite na Amazon.com-u tiskano izdanje. Okorjeli blogeri će se zapitati: "Ok, Leonardo je bio bloger, ali gdje je onda rss feed?". Tu je. ;-)

- 08:20 - Komentari (1) - Isprintaj - #

08.11.2004., ponedjeljak

Microsoft i Linux: Blicevi iz povijesti

'98. Ballmer ne zna kako se izgovara Linux, on ga zove 'lie-nucks'. Kad su ga zamolili da ponovi taj izgovor on je rekao da nema financijske motivacije da odgovori na to pitanje. '99. Bill Gates je rekao da Linux smatraju konkurencijom kad se govori o studentima i korisnicima hobistima. Mislio je da Linux na poslovnom tržištu neće igrati nikakvu značajnu ulogu. Ballmer je naučio izgovor. Linux je za njega ozbilja, ali malo luckasta implementacija Unixa na Intel platformi. '00. Gates tvrdi da im Linux nije suparnik jer teško da ima bilo koju mogućnost ili osobinu, a da ju neki njihov proizvod kojeg su izdali prije 2 godine već nema. Ballmer naziva Sun, IBM, Oracle, AOL i "fenomen Linuxa" najvećim prijetnjama za Microsoft. '01. Ballmer tvrdi da je Linux tumor koji zahvaća sve čega se dotakne. Pri tome je mislio na intelektualno vlasništvo. U svojem nastupu pred djelatnicima Microsofta Ballmer tvrdi: "Da li znate tko je naš najveći konkurent? Linux, Linux, Linux, Linux, Linux, Linux, Linux...Zapišite si to na čelo ljudi, Linux." '04. Ballmer kaže da ih Linux održava budnima. Valjda bi se inače uspavali i korisnike tretirali u klasičnom monopolističkom stilu. Mahatma Gandhi je jednom rekao nešto što bi se moglo primjeniti u ovom slučaju. ;-) "First they ignore you. Then they laugh at you. Then they fight you. Then you win."

- 11:13 - Komentari (14) - Isprintaj - #

07.11.2004., nedjelja

Linux.NET

Izašao je novi Mono 1.0.4, a dva dana prije toga i novi DotGNU Portable.NET 0.6.10. Nije mi se dalo kompajlirati Mono, a za distribuciju koju koristim (Slackware 10.0) nema paketa. Provjerio sam na DistroWatch stranicama koja distribucija je po svojim bibliotekama najsličnija mojoj pa sam preuzeo pakete za SuSE 9.1. 'Binary' paketi su u pravilu manji od 'source' paketa pa sam uštedio i na vremenu potrebnom za download. Stisnuh zube i uz 'rpm -i --nodeps' Mono se instalirao. I radi bez problema. Portable.NET i dalje instaliram iz 'source' paketa jer su puno manji i brzo se kompajliraju. S default postavkama u ovoj inačici se kompajliraju i instaliraju i klijenti za PostgreSQL (Npgsql) i MySQL (ByteFX) baze. Ti i još nekoliko dodatnih modula nalaze se u ml-pnet paketu koji se preuzima iz Mono projekta. Spomenuo sam DistroWatch, to je jedna izvrsna stranica na kojima se nalaze podaci o svim značajnim, manje značajnim i beznačajnim Linux distibucijama. Uz svakodnevne vijesti i prikaze najkorisniji je usporedni prikaz inačica najčešćih i najpopularnijih paketa. Ako vas još uvijek muči pitanje koju distribuciju da koristite, ove stranice vam itekako mogu pomoći kod te odluke. Administratori te stranice su se u petak proslavili pozivom na bojkot Linux Today stranice koja donosi linkove na najnovije vijesti vezane uz Linux i open source scenu. Razlog je bio 'sponzoriranje' LT-a od strane Microsofta, a zapravo se radilo o velikoj, plaćenoj reklami s linkovima na Microsoft stranice na kojima ćete pročitati da su njihovi proizvodi bolji od Linuxa, a o TCO-u da i ne govorimo. DW je vidio da se malo zaletio pa su maknuli poziv na bojkot. Reklamiranje Microsofta na stranicama koje se bave Linuxom nije ništa novo. Slashdot stalno donosi reklame za VisualStudio. Microsoft reklamira .NET u časopisima koji se bave Javom. U tome nema ništa čudno, za marketing nema nikakve granice niti ideološke podjele. Microsoft se bori za kupce i korisnike, a o svrhovitosti i učinkovitosti njihovih oglasa na spomenutim stranicama najbolje može suditi njihov marketinški odjel. Zahvaljujući tom oglasu poneki će Linux korisnik promijeniti stranu, ali zahvaljujući novcu kojeg je Microsoft platio za taj oglas, Linux Today će financirati svoje postojanje. Ja bih sutra pokrenuo elektronski časopis koji bi se bavio Linuxom i open source tehnologijama kad bi mi Microsoft Hrvatska garantirao da će slijedećih godinu dana u svakom broju zakupiti nekoliko stranica za svoje oglase. Tim novcem bih platio troškove hostinga i suradnike, čitatelji bi imali svoj časopis o Linuxu, a Microsoft marketinški tim imao bi...valjda oni znaju što imaju od toga.

- 10:00 - Komentari (2) - Isprintaj - #

06.11.2004., subota

Smajlići

Bloger Smiley poslao mi je e-mail s molbom da mu pomognem u reklamiranju njegovog bloga jer ja imam relativno posječen blog. Relativno što? :-) Njegov blog se sastoji samo od smajlića. Ja ne volim smajliće, moglo bi se reći i da ih mrzim. Pri tome ne mislim na one dobre, stare tekstualne smajliće koje i sam koristim, već na gifovski kičeraj koji je još, oj užasa, i animiran. Animiran. Ani. Annie De Meni. Oni ih jako intenzivno koristi u svojem blogu pa pretpostavljam da nikada nije vidjela kako se taj njezin blog ponaša na nekom slabijem računalu. Kao puž u disciplini brzo hodanje. Znate svi kako nakaradno izgledaju natjecatelji u toj disciplini koji se desetine kilometara muče da ne potrče?! A sad zamislite puža u toj disciplini. Eto tako je nemoćnijim računalima i preglednicima kad se sukobe s pobjesnelom gomilom animiranih smajlića. Na taj problem je svojevremeno ukazao jedan naš informatički novinar kad je na svoju domaću stranicu kao pozadinu postavio animirani gif. Nestrpljivim surferima jedini brzi bijeg s njegove stranice bio je hard reset. Kod Annie su smajlići dio njezinog identiteta, upotrebljava ih na pravim mjestima i ima nekih 'na koje se čovjek stvarno odvali od smijeha'. Jedini je problem što su oni usporili učitavanje stranica, ali pretpostavljam da su njezini čitatelji ionako na brzim vezama, surfaju s posla ili fakulteta, pa im to ne predstavlja problem. Surfanje s posla. Upravo se tom temom danas u svojem blogu pozabavila Zrinka. 'Poslovni' surferi su u najvećem broju slučajeva ljudi koji rade u državnim i javnim ustanovama ili velikim firmama. Dosta velik postotak njih kod kuće uopće nema računalo ili s njime ne pristupa Internetu. Oni su napumpali postotak stanovništva koje koristi Internet i oni ga uglavnom koriste za zabavu i ubijanje vremena. Ima struka i pojedinih radnih mjesta gdje je korištenje Interneta nužno ili može povećati produktivnost. Heh, u ovo zadnje će malo tko povjerovati. :-> Informatičari su jedni od njih i sasvim je normalno da u informatičkoj firmi njezini djelatnici imaju pristup Internetu. Većina nastalih problema može se riješiti guglanjem po webu i newsima. Zašto da programer par dana razbija glavu pokušavajući nešto riješiti kad mu je rješenje nadomak prstiju. Jedan relativno novi Linux korisnik se pohvalio otkrićem kako za pronalaženje rješenja svojeg problema treba samo kopirati ispis greške ili odgovarajući red iz log datoteke u Google i rješenje je najčešće među prvih 10 rezultata. Ali...nećete vjerovati ali ima informatičkih firmi gdje je pristup Internetu nemoguć, zabranjen ili ograničen. Dosta informatičara koji rade u tim firmama ne znaju se na efikasni način koristiti Internetom. Istina, uvijek će se naći djelatnici koji će zloupotrebljavati pogodnosti, ali takvi će pronaći način za zabušavanje i bez Interneta. To su takozvani MCSE stručnjaci: Minesweeper Consultant & Solitare Expert. Sjećam se nekih kolega koji su voljeli Dos Navigator jer je u sebi imao ugrađen Tetris. Neki proizvođači PC igara iz osamdesetih i početka devedestih godina prošlog stoljeća išli su na ruku takvima. Igre su imale tzv. Boss key pa se pritiskom na njega igra u trenu prekidala, a na ekranu se pokazivao dos prompt ili nekakav kvazi poslovni dokument ili proračunska tablica. Zabušavanje na poslu uz svesrdnu pomoć računala nije samo balkanska izmišljotina.

- 09:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

04.11.2004., četvrtak

Novi LJ i nepopravljivi Bug

Linux Journal ima novo lice. Meni ono nije ništa naročito, ali hvale se i novim CMS-om čije se djelovanje najbolje vidi kad pokušate pristupiti starim člancima: "Access to this article is restricted to Linux Journal subscribers." Heh, da li imaju nekakav special deal za bivše pretplatnike? Svojevremeno su me ugodno iznenadili kad mi je istekla pretplata. Poslali su mi još jedan dodatni broj s popratnim pismom u stilu "eto, istekla Vam je pretplata, ali mi Vam šaljemo još jedan broj pa se možda i predomislite". Zašto takvih primjera nema i kod nas? Bug On Line ima svoju zločestu stranicu koju bi prije mogli nazvati stranica slučajnih grešaka jer u zadnje vrijeme primjećuju samo greške poput zamijenjenih slika ili pogreške pri prepisivanju s deklaracije nekog proizvoda. Gdje su oni pravi biseri poput pradavnih početaka predstavljanja informatike u Mili? Za takve bisere ne trebaju daleko ići. Nalazimo ih i na njihovim stranicama. Promociju Linuxa u japanskim osnovnim i srednjim školama oni uspoređuju s bombama koje su bačene na Hirošimu i Nagasaki. Spominju i narpavljane aplikacije te onu koja je prikldna za klince. Interesantno je da autoru vijesti ne pada na pamet nijedna aplikacija koja postoji za Windowse, a ne postoji na Linuxu, a prikladna je za klince u osnovnim i srednjim školama. Malo je čudno za ekipu koja izdaje jedan školski informatički list da nije upoznata sa stanjem na tržištu edukativnih programa i pravom bogatstvu takvih programa koji se vrte isključivo pod Windowsima. Autoru vijesti je očito naglo popustila koncentracija nakon prve rečenice. Najvjerojatnije zato jer se samozadovoljno cerio zbog fore koju je izvalio u njoj. Nadam se da neće netko sa srpskim prezimenom započeti projekt uvođenja Linuxa u vukovarske škole jer bugovskoj duhovitosti, u vijestima vezanim uz Linux, nema kraja.

- 16:55 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Knjiga tjedna: Creating Applications with Mozilla

Preglednici (browseri) sve su manje samo alat za pregledavanje web stranica, a sve više figuriraju kao platforme za izradu višeplatformskih aplikacija. Te njihove mogućnosti nisu previše naglašavane pa većina developera nema pojma što se sve krije pod haubom njihovog preglednika. Standardna tehnologija za izradu web aplikacija na strani klijenta su HTML, JavaScript i CSS. Mozillin frontend za aplikacije zove se XPFE, a sastoji se od XUL-a (jezik za korisničko sučelje koji se temelji na XML-u), CSS-a i JavaScript-a. Microsoft Internet Explorer također ima sličnu tehnologiju pod nazivom XAML. Knjiga Creating Applications with Mozilla (O'Reilly 2002) namijenjena je programerima koji bi željeli početi izgrađivati aplikacije koristeći XPFE, ali čak će i oni, kojima programiranje nije osnovno zanimanje, uz pomoć ove knjige uspjeti stvoriti svoju multiplatformsku aplikaciju. Potpuni početnici neće se baš najbolje snaći jer je za izradu aplikacija potrebno predznanje iz JavaScript-a, CSS-a, HTML-a, XML-a... Knjiga je pisana jednostavno i razumljivo, čitatelja postupno upoznaje sa svim tehnologijama koje će mu biti potrebne kod razvoja: sve počinje od jednostavne "Halo svijete" aplikacije i upoznavanja XUL elemenata, a nastavlja se s opisom uloge CSS-a i JavaScript-a, pakiranjem i instaliranjem aplikacija, lokalizacijom, upoznavanjem s onime što se krije iza kratica XBL, XPCOM, RDF, SOAP... Za zabavu vam je potreban samo preglednik (Mozilla, Firefox) i običan tekstualni editor (preporučujem SciTE). I možete započeti izradu aplikacije koja će se vrtjeti na svakoj platformi na kojoj se vrti i Mozilla: Amiga(?), BeOS, FreeBSD, HP-UX, Irix, Linux, Mac, OS/2, Open VMS, Solaris, Windowsi. Dovoljno?

- 08:23 - Komentari (5) - Isprintaj - #

03.11.2004., srijeda

Novell SuSE, ratovi i revolucionari

Red Hat se duboko ukorijenio na Linux enterprise tržištu u SAD-u i Kanadi. Moglo bi se reći da se tamo ponovio slučaj Digitron, kada ime firme postaje oznaka za jednu vrstu proizvoda. Većina poslovnih ljudi u Sjevernoj Americi poistovjećuje Linux i Red Hat. Kupnja od strane Novella za (studeni, 2003.) SuSE distribuciju značila je prvi korak prema tom tržištu. Unatoč gubitku nekadašnje tržišne pozicije, Novell je ime koje još uvijek zvoni u ušima i koje se povezuje uz nesalomljivi mrežni operativni sustav. SuSE distribucija jedna je najboljih Linux distribucija, ali samo to joj nije bilo dovoljno da ojača svoju tržišnu poziciju. Neprihvaćanju je kumovala i činjenica da pojedini dijelovi SuSE distribucije nisu bili slobodni (Yast). Novell se pripremio i evoluira prema novom ustrojstvu na tržištu kojim bi dominirao open source. S kupljenih proizvoda skida postojeća ograničenja i oslobađa ih... Yast je objavljen pod GPL-om, prije toga Connector for Microsoft Exchange Server (integriran u Evolution). Miguel i ekipa vrijedno rade na Mono platformi. Ovih dana je učinjen još jedan korak prema enterprise tržištu: sklopljen je ugovor s Dell-om, SuSE Linux Enterprise Server 9 (SLES 9) biti će na raspolaganju za njihove PowerEdge (1850, 2800, 2850) servere. Dell nudi kompletnu podršku tijekom cijelog životnog vijeka svojih servera. Za sada marketing Della cilja na korisnike koji trebaju zamijeniti svoje stare UNIX sisteme. U ovom trenutku SuSE vrijedi više nego što je Novell platio za njega, a ta cijena, kao i tržišni udio, zacijelo će još narasti. Tijekom 2000. i 2001. koristio sam SuSE u poslovanju jer tada je to bila distribucija koja je "out of box" davala najviše, bila je najdorađenija, bez kritičnih grešaka, sa solidnom podrškom, a čak je bila dobavljiva i na našem tržištu. Nisam bio u prilici da isprobam SLES 9, ali ono što mi je prikazala SuSE Personal 9.1 inačica nije mi se baš dopalo. Instalacija na dva računala nije prošla bez problema i čini mi se da nije intuitivna kao što je prije bila. Najveće razočaranje sam doživio kad sam otvorio izbornik i vidio izbor programa i način na koji su predstavljeni korisniku. Umjesto da se koriste prava imena programa nazvani su po funkcijama koje obavljaju. Primjer: pod imenom html editor skriva se komponenta iz Open Officea. Već zamišljam noćnu moru operatera na help desku. Korisnik zove i kaže da mu nešto ne radi u html editoru. Operater nakon dugo vremena shvati da korisnik ne koristi Open Office već neki drugi editor, ali ne može doznati koji jer korisnik kao papiga ponavlja html editor, html editor, html editor...Nešto slično slučaju Digitron s početka ove priče. Prilagođavanje i pojednostavnjenje u svrhu lakšeg korištenja trebalo bi imati svoju granicu. Kompromisi zbog "gluposti" korisnika su najskuplji i najbolniji kompromisi. Idila na open source sceni neće dugo trajati. Očekujem da uskoro Red Hat i SuSE započnu sporadične čarke koje bi mogle prerasti u otvoreni sukob. Iz Microsofta će zacijelo veselo nadolijevati ulje na vatru. Nije nemoguće da na kraju sukoba "Microsoft kupi Linux". Ili će to napraviti neki novi SCO s njihovim novcem. Poraženi Red Hat neće biti previše skup. Čini vam se da ovakve priče o konkurenciji i ratovanju nisu svojstvene open source sceni? To i nije više ona stara open source scena, veliki novci i bešćutni poslovnjaci preuzeli su igru. Zaboravite emocije i revolucije. Bez obzira što tvrdio Stallman i njegovi sljedbenici, ali da se njih pitalo i da su samo oni određivali pravila igre, Linuxa ne bi ni bilo, revolucionari bi se na sveučilištima igrali sa svojim nedovršenim operativnim sustavom, Bill i društvo bili bi još bogatiji nego sada, a omraženi Veliki Plavi bi i dalje bio omraženi Veliki Plavi. Sada mi je pomalo smiješno inzistiranje da se Linux zove GNU/Linux. Da bi neki open source projekt uspio potrebna je određena doza pragmatičnosti i odgovornosti. Revolucionari su cijepljeni protiv pragmatičnosti, a odgovornost izbjegavaju pod krinkom slobode. Da nije tako već bi odavno imali funkcionalni Hurd koji teško da će ikada postati više od ograničene igračke za hackere.

- 07:13 - Komentari (3) - Isprintaj - #

02.11.2004., utorak

Tko je brži?

U licenci za Windows Server 2003 stoji da je objavljivanje rezultata bilo kojeg benchmark testa .NET okosnice (frameworka ;-) ) od strane treće strane, bez prethodnog odobrenja od strane Microsofta, zabranjeno. Sumnjam da će Microsoft odobriti testove koji idu njima na štetu. Po dobrom starom običaju Microsoft će i dalje unajmljivati nezavisne tvrtke, za koje nitko nije čuo, a koje su 'vodeće u svijetu po konzaltingu i istraživanju', da im naprave testove u kojima suparnički proizvodi nikada neće biti ni do koljena superiorinim MS produktima. Znate onu staru? Postoje laž, prokleta laž i statistika. Poslije statistike dolazi još i benchmark. Sigurno vam je već poznata priča o tome kako su ATI i Nvidia 'optimizirali' drivere kako bi postigli bolje rezultate. Benchmark se prokurvao (ne prostačim, citiram naše stare) i potpuno podvrgnuo marketinškom stroju. Za one skromnije informatičke naobrazbe slijedi malo objašnjenje: benchmark je mjerenje u kojem se mjeri koliko će se puta neka operacija izvršiti ili koliko se zahtjeva može obraditi u određenoj jedinici vremena. Ili se definira broj zahtjeva pa se mjeri koliko je vremena potrebno za njihovo izvršavanje. Igre najčešće mjere koliko će se slikica (frameova) prikazati u sekundi. Postoje supermeni koji tvrde da mogu primjetiti razliku između 75 i 80 slika u sekundi, ali suvremena medicina ih demantira. Naručeni testeri najčešće znaju što treba testirati da se proizvod naručitelja testa pokaže bržim i boljim. Zamislite da se organizira utrka kroz šumu i svaki natjecatelj dobije određeni put kojim mora proći. Sve staze su iste dužine. Među natjecateljima su i Kenijci i jasno je da su oni glavni favoriti za pobjedu. Ali organizator utrke njima je zadao put kroz močvarno trnje i šipražje dok naš debeljuškasti natjecatelj trči po savršeno ravnom i dobro održavanom šumskom putu. Još je na njemu i mala nizbrdica prije cilja tako da mu je lakše odraditi završni sprint. Naš natjecatelj pobijedi i štampa cijelog svijeta se raspiše o tome kako je debeljko pobijedio najbrže. Microsoft će zacijelo reći da je spomenuta stavka u ugovoru zbog toga da se spriječi rušenje ugleda i netočno prikazivanja njihovog proizvoda u raznim nestručnim i dirigiranim testovima. Ta tvrdnja ne drži vodu jer je upravo Microsoft poznat po takvim testovima. A i zašto bi se najbolja i najveća programerska kuća u svijetu trebala bojati toga što će na lokalnom natjecanju ostvariti mali debeljko? Hm...ali mogli bi i IBM, Sun ili Novell organizirati trku sa svojim konjima u regularnom natjecateljskom okružju. I mogao bi Microsoft izgubiti. Hm, gadno. Bolje da se to spriječi jednom stavkom u ugovoru. Ja sam se prošli tjedan također bavio benchmarcima. Usporedio sam Mono i Portable.NET koristeći PNetMark. Mono i Portable.NET su open source konkurencija Microsoft .NET okosnici. Mono se pokazao duplo bržim od Portable.NET-a. Ne želeći se uvući u besmislenu raspravu s DotGNU vjernicima, odustao sam od objave rezultata na ovom blogu. Jer kako se raspravljati s ljudima koji na svojim wiki stranicama, kao jedan od dokaza superiornosti svojeg uratka, obavljuju benchmark o brzini podizanja "Halo svijete"" programa. ;-)

- 09:38 - Komentari (2) - Isprintaj - #