31.07.2004., subota
Patenti
Bug donosi dvije zanimljive vijesti. Prva govori o namjeri Microsofta da ove godine preda molbu za 3000 novih patenata iz Microsofta. Problematično je to što Microsoft očito namjerava patentirati neka rješenja koja su tako jednostavna i banalna da se sama po sebi nameću kad se krene u rješavanje nekog problema. Američki patentni ured nektritički dijeli patente pa je tako Microsoftu odobrio patent koji opisuje "organizaciju i prikazivanje fotografija po kriteriju vremena kada su snimljene". Microsoft sada može tužiti svaku firmu koja je napravila program u kojem se fotografije mogu prikazati sortirane po datumu. Tužbe neće biti ako ta firma plati odgovarajuću naknadu Microsoftu. Eto na što je mislio Steve Ballmer kad je rekao ima puno potencijala za profit i daljni rast Microsofta.
Open source zajednica već duže vrijeme pokušava ukazati na opasnosti koje bi mogao donijeti novi zakon o patentima ukoliko ga Europska unija prihvati. O tome govori druga vijest na Bugu. Njemački zeleni tvrde da bi to mogao biti kraj open sourcea.
Ali nisu u opasnosti samo open source projekti već velika većina informatičke industrije koja proizvodi programe. Microsoft će zacijelo patentirati hrpu trivijalnih rješenja koje možemo naći u svakoj običnoj aplikaciji. Kako će hrvatski programeri poslovnih aplikacija objasniti svojim korisnicima da moraju nadoplatiti određenu cifru za Microsoft harač jer u svojim programima imaju IRE i URE sortirane po datumima? Da ne govorimo o tome kako koriste i napredne tehnologije poput običnih izbornika, polja za unos, combo i list boxova, a u većini slučajeva naziv se nalazi ispred ili iznad polja za unos. Pretpostavljam da će većina programera iz svojih aplikacija izbaciti tooltipove jer će harač za taj dio svemirske tehnologije zacijelo biti poprilično velik.
I zato se vi, komercijalni programeri, nemojte ponašati kao onaj koji je šutio kad su došli po Židove. Možda će vam se dopasti to što će svoj desant na patente Microsoft prikazati kao rat protiv open source programa, koje mnogi od vas ne vole ili doživljavaju kao napad na vašu egzistenciju. Ali vi ste slijedeći na redu...
|
- 13:08 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
Arena i napuštena roba
U povodu 10e godišnjice RPG serije Elder Scrolls, Bethesda Softworks ponudili su prvu igru u seriji, The Elder Scrolls: Arena, kao besplatan download na svojim stranicama. Hvale vrijedan primjer kojeg bi mogli i trebali slijediti i ostali proizvođači komercijalnih igara i programa. Meni je u sjećanju ostala samo Sierra (tj. Dynamix) s čijih se stranica besplatno mogao skinuti Red Baron. Ostali su zakazali. A na takvim starim igrama ionako ništa ne zarađuju dok jedan takav potez može biti izvrsna reklama. Ali samo ukoliko je igra zaista dobra.
Većinu tih starih programa (uglavnom igara) možemo nabaviti na raznim abandonware stranicama. Što je to abandonware? Teresa Knezek je sredinom 2000. godine kreirala peticiju koju je namjeravala poslati različitim kompanijama koje proizvode programe. Ona je abandonware definirala kao programe koji su za dva ili više brojeva (za oznaku inačice) stariji tj. manji od aktualne inačice ili su više od 7 godina stari. U njoj je tražila od kompanija da svoje stare programe izdaju kao freeware. Računalni programi prebrzo zastarijevaju pa je vrijeme od 75 godina, nakon čega autorsko djelo prelazi u javno vlasništvo, za njih prevelik vremenski razmak.
Kompanije se baš nisu odazvale na taj poziv, čak su se neke od njih udružile da bi se zajedno borile protiv abandonwareomanije. Danas je vrlo lako pronaći neku abandonware stranicu s gomilom igara, na njima se mogu pronaći različita tumačenja što je to abandonware, ali unatoč tom što oni tvrde ipak je distribucija skoro svih takvih programa nelegalna. Jedna od najvećih i najboljih adandonware stranica je The Underdogs. Na njoj je najveći izbora igara, a kako uz svaku igru dolazi poduži opis možemo govoriti i o pravoj maloj enciklopediji. I mi konja za trku imamo: Abandonia je domaći proizvod, ali za strano tržište. ;-)
|
- 05:27 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
30.07.2004., petak
@lter form@t i asdf
.hr web scena u ovim modernim vremenima nije nešto bogata e-zine-ima (uf, ružne li konstrukcije). Nekada je ta scena bila agilnija i zanimljivija. Ili sam samo ja izvan tih tokova?! Ako znate za neke naše zanimljive online časopise molim da ih navedete u komentaru.
Na ovaj blog hračak (blogačak?) motivirao me @lter form@at IT e-zine. U html formi nalazi se hrpa orginalnih i tekstova prenesenih s nekih drugih stranica. Štovatelji lika i djela Radoslava Dejanovića sigurno neće ni pročitati ovaj blogačak© do kraja već će manijakalno nagaziti na miša i punom brzinom pokupiti gornji link. Uvod u Dark Basic, povijest Jave, Amige, školica PHP-a, Dreamweaver-a, WinTricks, mikrokontroleri, Echelon, GSM prisluškivanje, sateliti, Photoshop kuharica, PS2 MAME, YahooPops, samo su neke od tema. Btw, ovo nije bilo reklamiranje @lter form@t@ već šopanje G00gleB0+^ ključnim riječima. ;-)
E-zine nije izbjegao neke dječje bolesti, ali to je normalno kod tih 0tih brojeva. Poslah primjedbe na e-mail adresu uredništva. Treba ih podržati tako da se riješe prokletstva prvog broja.
Naše bosanske IT kolege također su jedno vrijeme izdavale dosta dobar IT časopis ali su nešto posustali. Arhiva je online, forum također, kliknite na ASDF.developer i skinite desetak brojeva u .pdf formatu.
|
- 11:38 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Veliki hakeri
Paul Graham piše o velikim hakerima. Jasno, ne govori on o prosječnim srednjoškolcima koji nabijaju komplekse svojim nastavnicima informatike samo zato što su igrajući gomilu igara naučili instalirati Windowse i znaju pokoji trik. A nastavnici su priučeni profesori marksizma koje je trebalo prekvalificirati pa je informatika došla kao naručena. :-)
Paul piše o pravim i velikim hackerima. Po njemu, zajednička karakteristika svih super-hakera je da jako vole programirati. Veliki programeri ponekad kažu da im novac nije važan (pozdrav onima kojima je poznata ova situacija ;-) ), ali im je privlačna ideja o posjedovanju puno novca jer će onda raditi ono što zaista vole. Iako su ponekad 10 ili 100 puta produktivniji od svojih "običnih" kolega, veliki hakeri su sretni ako dobiju 3 puta veću plaću od njih. To je djelomično i zbog toga što veliki hakeri ne znaju koliko su zaista dobri. Ostatak Paulovih razmišljanja pročitajte sami, a ja ću samo spomenuti kako on tvrdi da su Python programeri pametniji od onih koji programiraju u Javi. ;-)
|
- 05:27 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
29.07.2004., četvrtak
Sakupljač stripova
Za većinu Linux korisnika stvari su vrlo jednostavne: ako neki program ne radi kako treba, napiši drugi. ;-) Tako je postupio i autor Webcomics Collector skripte napisane u Python-u. Njemu je konačno dosadio loš rad Dailystrips skripte i odlučio napisati svoju.
Skripta skida preko 100 dnevnih stripova, a moguće joj je narediti da skine i arhivu. Skripta nema GUI sučelje već joj se moguće obratiti samo preko komandne linije. Za njezinu instalaciju potrebno je na računalu imati instaliran Python programski jezik (2.3 ili noviji). Instalacija se pokreće na klasičan pythonovski način: python setup.py install. Nakon instalacije skriptu pokrećete navođenjem njezinog imena: collector. Prilikom prvog izvođenja skripta će napraviti direktorij ~/.collector u koji će smještati stripove. Najjednostavnije je da prvi puta dodate sve stripove u Vaše postavke (collector -A) pa da onda pogledate što sve ima i zatim izbrišete iz postavki (collector -R "Ime stripa") one koji Vam se ne sviđaju. Ostale parametre možete dobiti s collector --help.
Među ponuđenim stripovima ima dosta smeća, ali tu je cijeli niz klasika (Hogar, Crock, Denis, Dilbert, Garfield, Peanuts, Phantom, Popaj...) i nekoliko pravih bisera. Izdvojio bih Chopping Block, jedan morbidan ali grafički lijepo dorađen i orginalan strip. Dopuštam mogućnost da mi je nešto promaknulo (tek sam večeras prvi put instalirao skriptu) ali moj definitivni favorit je Wulffmorgenthaler. Izvrstan crtež i kadriranje, lijepo obojen, tematski jako širok i raznolik, zanimljiv, orginalan, aktualan... Mogli bi reći da je on bard našeg globalnog sela.
Dobri stripovi me uvijek natjeraju da uhvatim olovku u ruku (sada sam ju zamijenio mišem iako mi Hipad tablet sakuplja prašinu na monitoru) i krenem u beskrajnu avanturu zvanu "Moj prvi završeni strip". Ovaj put me nije Wulffmorgenthaler natjerao na rad već obveza prema dvjema web stranicama čiji će sadržaj biti obogaćen ili nagrđen mojih stripovima. Prvi je strip s lokalnom tematikom, a glavni likovi su seljak i izumrlo govedo. Drugi strip će se baviti jednom izmišljenom šampionskom(TM) informatičkom firmom (referenca: sampioni.com), njezinim djelatnicima, korisnicima i konkurencijom...
|
- 01:37 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
27.07.2004., utorak
Kraj rasta za Microsoft
Thad Phetteplace u tekstu pod naslovom Microsoft Dividend Is Good For Linux analizira što će se dogoditi nakon odluke Microsofta da isplati dividendu svojim dioničarima. Nedavno se od jednog Wall street analitičara moglo čuti da će "dan kada Microsoft plati dividendu to biti početak kraja te kompanije". Microsoft će isplatiti nešto više od polovice svojih 60 milijardi dolara koji sjede na računima u banci.
To znači da će mu ostati puno manje novca za marketing, razvoj novih produkata, preuzimanje drugih kompanija ili širenje na nova tržišta. Konkurencija, uglavnom open source produkti, sve više prisiljavaju Microsoft na sniženje cijena i još veće smanjenje prihoda. Veliki profiti od prodaje programa omogućavali su Microsoftu da pojedini njegovi odjeli dugo vremena posluju s gubitkom i istovremeno preuzimajući sve veći i veći postotak tržišta. Pred Microsoftom je razdoblje kada će puno opreznije trošiti novac, smanjivati troškove i prodavati ili zatvarati neprofitabilne odjele. Nedavno smo pročitali kako više neće biti besplatnih sokova za djelatnike, a govorka se i o prodaji MSN-ovog online magazina Slate.
Isplata dividendi znači da je prestao Microsoftov rast i kompanija je sada "odrasla". Prijašnji način poslovanja više nije moguć i biti će jako zanimljivo pratiti u kojem će pravcu evolucija te kompanije krenuti. Thad spominje da se Microsoft, kao i nekada IBM, mora prilagoditi da bi preživio promjene i pomišlja kako bi mogao evoluirati u kompaniju koju ćemo ponovno voljeti. :-)
IBM je također bio omražena kompanija koja je danas postala voljena. Ali Microsoft ne može krenuti sličnim putem. IBM većinu svojih prihoda zarađuje na uslugama i prodaji gotovih rješenja (solutions). To je idealna pozicija za mogući scenarij u kojem bi open source programi zauzeli većinu tržišta. Microsoft se mora prilagoditi ili spriječiti tu dominaciju.
Microsoft će još dugo biti s nama, ali kad se jednom dostigne vrhunac rasta postoji samo jedan put. Prema dolje.
|
- 15:16 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
26.07.2004., ponedjeljak
Šalterima se crno piše?
Vladimir Mrvoš u Novom listu piše o tome kako će nam kompjutori promijeniti život. Cilj Vlade je da do 2007. učini 12 osnovnih usluga dostupno preko Interneta. Vlada to nije sama od sebe odlučila već joj je poticaj dala činjenica da do ulaska u EU treba ispuniti 80% normi vezanih uz informatizaciju društva. Sve je to u sklopu Programa e-Hrvatska 2007. Vladimir je u svojem članku pokazao kako ga je opčinila nova tehnologija pa nam opisuje razne tehnološke novitete i o mogućnosti da 2007. u svoj dom unese multimedijalni hladnjak. U posebnom okviru spominje činjenicu, koja nam već izlazi na uši, da je Hrvatska na europskom dnu kada se govori i širokopojasnom pristupu Internetu, ali smo na vrhu s mobilnim tehnologijama. Istina je da imamo EDGE i GPRS, ali prijenos većih količina podataka uz pomoć tih tehnologija dostiže cijenu suhog zlata.
Na stranicama Vlade možete skinuti dokument Operativni plan provedbe Programa e-Hrvatska 2007. za 2004. godinu. U njemu se govori o planovima aktivnosti za 2004. godinu.
Većini surfera će biti najzanimljivije vidjeti s kojim će poticajnim mjerama pokušati povećati broj korisnika širokopojasnog prijenosa. U dokumentu se nedostupnost takvog prijenosa spominje kao glavni razlog usporenog razvoja e-trgovine i e-poslovanja u Hrvatskoj. Ja se ne bih složio s tom činjenicom jer je kod nas puno veći problem plaćanje preko Interneta. "Kartičari" i banke kod nas ne pridodaju previše pažnje transakcijama preko Interneta. Nekako se stječe dojam da im je to nužno zlo s kojim se moraju baviti. Elektronički novac i elektroničko plaćanje te efikasni sistem u kojem bi se transakcije izvršavale trenutno, preduvjet je za razvoj e-trgovine. Jasno je zašto bankama to nije u interesu. Dok novac "sjedne" s jednog na drugi račun banka se može koristiti njime. Danas se mogu dogoditi paradoksalne stvari da plaća koju firma uplati svojem djelatniku i do nekoliko dana putuje do njegovog računa iako i firma i djelatnik imaju račun u istoj banci.
Iako smo svi naučeni na to da do sadržaja na Internetu dolazimo besplatno, ipak veći razvoj usluga i povećanja sadržaja ne možemo očektivati dok se ne razvije način njihove naplate. Mikroplaćanje je jedno od mogućih i efikasnijih rješenja. Kod nas već danas ima sadržaja za koje možete platiti pretplatu i koristiti dok ne potrošite uplaćeni iznos. Ali prosječni korisnik će se puno teže odlučiti na pretplatu, u sklopu koje treba uplatiti veći iznos, nego na brzo plaćanje malog iznosa (npr. desetak lipa). Ljudima treba omogućiti da plate samo ono što trenutno trebaju ili ih zanima, a ne da kreditiraju pružatelja usluge.
Možemo li očekivati elektronički novac, mikroplaćanje i barem neke od 12 osnovnih usluga (prijava poreza, socijalne naknade, izdavanje građevinskih dozvola, registraciju vozila, izdavanje izvoda iz matičnih knjiga...) do kraja 2007. godine?
Bojim se da ne. Barem ne na način na koji to radi ova, a tako su radile i bivše Vlade. Pa njima trebaju godine da uvedu sustav za elektroničko glasovanje u Sabor. Tko će raditi potrebne aplikacije i rješenja? Tko će nabavljati potrebnu opremu? Tko će isporučivati punktove za javni pristup Internetu? Da li će podobnost biti važnija od stručnosti izvoditelja radova i dobavljača opreme? Već danas imamo primjere kada su dobro zamišljeni projekti i usluge upropaštene lošom izvedbom koja čak jednom dijelu korisnika onemogućuje korištenje te usluge.
Da li se spori činovnici po uredima mogu preobraziti u efikasne adminstratore online aplikacija? Planirana je izrada plana za informatičko obrazovanje namještenika državne uprave. Da li će biti osigurana tajnost podataka ili će se za relativno malu svotu novca moći nabaviti podaci od nemoralnog administratora?
Zanimljivo će biti popratiti osnivanje Agencije za potporu informacijskih sustava koja će biti zadužena za komunikacijsku i aplikacijsku infrastrukturu.
Identifikacija korisnika je jedan od najvećih problema. Hoće li biti jedinstveni pristupni podaci i način identifikacije za sve usluge ili će za svaku od njih trebati posebne podatke i poseban način? Kako doći do tih podataka? Stajanjem u dugom redu ispred nekog šaltera?
|
- 05:27 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
25.07.2004., nedjelja
Corewars
Prvi put sam čitao o 'ratnicima jezgre' u Računarima. Naslov teksta bio je 'Dva se vola u memoriji bola'. Ili nešto slično tome. Uz tekst je došao i programski kod za virtualno računalo koje je služilo kao arena elektronskim ratnicima. Ideja je jednostavna: treba napisati program koji će što duže preživjeti u borbi s drugim programima u memoriji elektronske arene. Programi su obično napisani u jeziku koji je najsličniji assembleru. Svaka arena ima svoja pravila, u nekima je najvažnije ostati posljednji preživjeli, a u nekima treba zauzeti što više memorijskih lokacija.
Za svako računalo i svaki operativni sustav postoji neka inačica corewars programa. Meni je najbolji Corewars. U njemu za programiranje možete koristiti dva jezika slična assembleru: Corewars i Redcode. Nažalost postoji samo Linux inačica. Ako nemate Linux na svojem računalu možete podignuti Knoppix s cd-a i na njega instalirati .rpm s Corewars stranica. Na tim stranicama je uvijek u tijeku nekoliko turnira pa možete provjeriti snagu i snalažljivost svojih ratnika u konkurenciji programera iz čitavog svijeta. I nekoliko mojih ratnika ostavilo je svoje kosti na tim brdima.
U news grupi rec.games.corewar puno se više spominje King of the Hill turnir na čijim se stranicama pronaći više informacija o tome što je to Core War, a možete i skinuti i službeni Core Wars simulator spomenute news grupe: pMARS. S njime niste osuđeni samo na Linux već postoje inačice i za sve ostale operativne sustave.
Core War programi su kao stvoreni za praktičnu nastavu iz predmeta programiranja koja će na taj način postati zanimljivija, a o razvijanju natjecateljskog duga da i ne govorimo.
Još jedan program koji je odličan za razvijanje programeskih vještina je Mindrover. Nije Core War program, ali princip je dosta sličan. Više o njemu u članku s podnaslovom Igra koja tjera moždane vijuge u crveno.
|
- 13:28 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
15.07.2004., četvrtak
START na bosanski način
Nekada je kod nas izlazio časopis START. Među širokim narodnim masama bio je poznat samo po svojim duplericama. Ne bih se začudio da u nekim zabačenim radionicama ili garažama još ima tih duplerica po zidovima. Neke od njih je preko granice prešvercao današnji premijer. U STARTu je bilo puno dobrih i zanimljivih tekstova, interview-a...
Bosanski magazin START na neki način nastavlja tradiciju tog starog STARTa. Google me je bacio na njihove stranice. Po arhivi vidim da su prije imali gole tete na naslovnicama, ali to su promijenili. Tekstovi su im zanimljivi, a svojim sugovornicima postavljaju prava pitanja što je prava rijetkost među našim novinarima (pozdrav Lokasu ;-) ).
Tako u zadnjem broju možemo pročitati kako Halid Bešlić smatra da su Vicevi o Sulji i Muji nanijeli su mnogo zla Bosancima i Hercegovcima, a sve je to poprimilo razmjere neprijateljske propagande i specijalnog načina ratovanja. Edo Maajka pričao o albumu "No sikiriki", smatra da pirati nisu toliki problem kakvih sve problema ima, a njegov slijedeći, treći album će ujedno biti i zadnji izdan kao CD. Ubuduće će njegove pjesme biti na Internetu i svatko će ih moći skinuti. Edo zna da se od prodaje albuma ne živi. Hm, možda izvođači ne žive od prodaje, ali izdavačima nije loše.
Čeprkajući po arhivi pronašao sam kako Hrvoje Rupčić zamišlja Hrvatsku po svojoj mjeri. Njemu je Kuba otvorila oči i ne vjeruje da nam je neophodna ova utrka za novcem koju nam je Zapad namijenio. Tamo ljudi nemaju ništa, baš ništa, niko nema dvije iste stolice u kući pa su opet svi sretni, presretni.
Olimpijade 1984. se u Bosni još uvijek sa sjetom sjećaju. Njihova kadidatura za 2010. nije prošla. Autor 10 razloga u 120. broju smatra da je Bosni potrebna olimpijada jer im nedostaje inspiracije. Inicijativa da se Bosna kandidira za OI 2014. dolazi iz jedne ugledne poslovne škole i na tom projektu radi 90 ljudi iz 41 zemlje. Možda opet bude prilike da neki "strenđer kupi Begovu đamiju". :-))
O bratstvu i jedinstvu, uzajamnim kasama, emisiji "Dozvolite da se obratimo", jeftinoj rakiji i o tome zašto je Sadam izgubio rat jer nije gledao partizanske filmove iz SFRJ do kraja, možete pročitati u feljtonu Sjećate li se SFRJ?
U čemu je sličnost između Severine i članova beha Predsjedništva?
Jedna od najzanimljivijih rubrika je Art & Sex: Nacijo, vrijeme je za felattio, Seksolozi na posljednjem samitu donijeli "tezu perverzije"; Seksualna pomagala jačaju brak i unapređuju partnerske veze, Vina i šampanjci su aperitiv za tjelesne užitke; Rusi ljubavni zov ubijaju votkom, a naši narodi i narodnosti pjevaju: "Od rakije nema bolje ženee, po tri dana ona ljulja menee".
START na bosanski način zanimljiviji je nego sve naše online tiskovine zajedno.
|
- 15:15 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
13.07.2004., utorak
Vidi top 100
Vidijev Web Top 100 natječaj je jedan od dva najpoznatija natječaja na kojem se biraju najbolje hrvatske web stranice. Drugi je HR Top 25 Web časopisa Bug koji je u aktualnom natječaju smanjio broj nagrađenih s prijašnjih 50 na 25. Ispravno su zaključili da nema dovoljno kvalitetnih stranica na .hr prostorima. :-)
Vidijev natječaj ima kao najveću težinu. Nagrade se dodjeljuju na visokom nivou u skupom hotelu uz pokroviteljstvo predsjednika vlade koji dodjeljuje i svoju nagradu. Barem je tako bilo dosad. Ove godine je natječaj nešto okasnio, ali na stranicama natječaja nije bilo nikakvog objašnjenja. Ja sam pomislio kako Sanader nema vremena za neki tamo "web natječaj" i da je to razlog odgode, ali na forumu stranica Webmajstori.Net pojavio se glavni i odgovorni urednik časopisa Vidi, Davor Maričić, i u svojoj prvoj poruci objasnio o čemu se zapravo radi. Cijeli thread je započeo još u ožujku mjesecu i može se lijepo vidjeti kako je dio struke popratio dosadašnji tijek natječaja i što najviše zamjeraju organizatorima.
Loša organizacija je zacijelo najopravdanija kritika što je očito svakom koji pogleda stranice natječaja. Može se Davor opravdavati velikom količinom posla i prezauzetošću ljudi, ali me ne može uvjeriti da nisu imali vremena staviti pokoju obavijest o tijeku natječaja. Ta šlampavost pokazuje koliko cijene prijavljene kandidate i besplatnu reklamu koju oni moraju staviti na svoje stranice u vidu Vidijevog bannera. Očito da je najvažniji trenutak dodjele, premijer i prostor u medijima kojeg će dodjela zauzeti. Web stranice su u ovoj priči u sporednoj ulozi.
Od svih tih natječaja, meni je osobno bio najbolji onaj u časopisu PC Chip (broj 103, prosinac 2003.), koji je dao izvrstan presjek najboljeg i najgoreg na .hr web sceni u protekloj godini.
-- Na www.vidilab.com stranicama pojavila se službena vijest o tome da će se dodjela nagrada održati 15. 10. u Zagrebu.
|
- 17:09 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
09.07.2004., petak
Zakrpano u 60 sekundi
Jučer je objavljen sigurnosni propust koji dozvoljava izvršavanje neželjenog koda u Mozilla i Firefox preglednicima web stranica. Propust se odnosi samo na Windows NT porodicu (NT, 2000, XP) i nije prisutan u inačicama preglednika za druge operativne sustave. Isti dan je objavljena i zakrpa za taj propust.
Zanimljivo je da to i zapravo nije propust u Mozilli jer se radi o shell: zahtjevu kojim se traži pokretanje nekog programa i kojeg Mozilla proslijeđuje operativnom sustavu. Taj propust je trebao biti ispravljen u XP Service Pack-u 1, ali izgleda da to ipak nije napravljeno.
Zakrpa samo postavlja jednu postavku, network.protocol-handler.external.shell, na false i na taj način onemogućava proslijeđivanje opasnog zahtjeva.
|
- 13:25 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
07.07.2004., srijeda
O majmunu, bubama i blogovima
Majmun => Mono
Ekipa Mono projekta piše svoje blogove. Monologue je početna stanica Mono blog zajednice. Obično ne znamo ništa o ljudima koji rade na programima koje koristimo, Monologue je dobar način da se upoznaju neki iz Mono projekta a i da saznamo neke informacije kojih nema na službenim stranicama.
Tako doznajemo da MonoDevelop (0.5) očekuje bojna zvana 'Break Everything' u kojoj će dosta stvari biti ponovno napisano. Na pitanje koji programski jezik koristiti Lluis ima jednostavan odgovor: sve. Erik Dasque donosi puno informacija o samom projektu, aplikacijama, događanjima. Jedan od autora knjige Mono: A Developer's Notebook, Edd Dumbill, ispričava se zbog neaktivnosti jer radi na nekim GNOME Bluetooth programima. I među njima ima dosadnih, nezanimljivih pa i blogova bez sadržaja pa njih neću spominjati.
Buba u kaljuži
Bugovci ne vole ovu našu blogomaniju. Goran Zec u članku 'Kaljuža bloga' to još jednom dokazuje. On vidi i spominje samo negativne strane, ne sviđa mu se buka kojom su blogovi zagadili Google. Hm...budući da vrlo rijetko kao rezultat svojih upita dobijem blogove, to zagađenje još nisam primjetio. Jedan stari SF pisac je rekao da je 9?% svega smeće. I s blogovima je ista stvar. Hrpa ovih blogova su smeće i mentalno izdrkavanje, ali ne bih se složio s Goranom da su blogovi baš svim blogerima samo mentalna štaka.
Goranu nije jasno zašto se ljudi 'valjaju u kaljuži' kad mogu sami otvoriti besplatni račun na besplatnom serveru i uzeti besplatnu domenu. Istina je da većina blogera nema dostatno znanje da bi napravili i pokrenuli svoju vlastitu html stranicu. A zašto bi i trebala imati? Blog je dobar zato jer svim informatički pismenim ljudima omogućava da za nekoliko trenutaka registriraju svoju poddomenu i počnu pisati. Zašto bi netko, tko ima nešto zanimljivo za reći, bio hendikepiran činjenicom da nije imao vremena niti volje naučiti html? Po tom kriteriju ni oni koji ne znaju napraviti generalku na autu ne bi smjeli voziti?!
Drugi razlog za valjanje je, po Goranu, to što je 'kaljuža topla i ugodna, svatko ima svojeg obožavatelja i izgleda kao 60x100jpg Brad Pitta'. Pojedinačni blogovi rijetko nalaze put do čitatelja. Prednost ovakvog masovnog blogiranja je to što je puno lakši put do čitatelja. Zašto bi činjenica, da su blogovi na hrpi i da je do njih lako doći, trebala bila tako odbojno kaljužasta?
Možda Goran toga nije svjestan ali ja kod njega njušim jedan strah. Onaj strah kojeg su ispoljavali stari, spori 'prelamači' knjiga kada su se pojavili DTP klinci. Isti onaj strah od kojeg vrište prosječni webmajstori jer se boje klinaca u pelenama koji rade web stranice za šaku kikirikija. Goran se nesvjesno boji da bi pojedini autori blogova mogli dokazati kako pišu bolje i zanimljivije od nekih profi novinara u profi tiskovinama. To je prirodan strah i ne treba se čuditi njegovoj reakciji. Doviđenja Gorane, izvoli Robinette, ti si na redu. ;-)
|
- 22:08 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
06.07.2004., utorak
Mono
Izlaskom 1.0 inačice projekta Mono odlučio sam odvojiti nešto svojeg vremena da pogledam o čemu se to zapravo radi. Kad sam prvi put čuo za Mono bio sam skeptičan i nisam vjerovao u budučnost tog projekta. Ne volim Linux aplikacije koje kloniraju rješenja s Windows platforme, a kako je C# zapravo Microsoftov odgovor na Javu sve mi se to još manje dopadalo. Migel de Icaza, osnivač Mono projekta, voli sve što ne volim ja. Nisam volio ni Evolution, gdje je on također umiješao svoje prste, ali sad je postao moj glavna e-mail aplikacija.
Project Mono je platforma za razvoj aplikacija koja se bazira na .NET platformi i omogućava razvijateljima izradu Linux aplikacija i aplikacija za ostale platforme. Miguel u svojoj izjavi za štampu kaže da je projekt na razini komercijalnih produkata i nije daleko od istine. Mono donosi C# prevoditelj, .NET kompatibilan runtime i dvije hrpe API-ja: Mono (koristi osobitosti Linuxa) i hrpu kompatibilnu s Microsoft .NET framework-om koja donosi podršku za ASP.NET, ADO.NET i još nekoliko komponenti. Novell već koristi Mono za razvoj svojih produkata što nije čudno jer on i sponzorira cijeli projekt.
Prvi dojam je dosta povoljan, C# za većinu Java programera ne bi trebao biti prevelika poteškoća, monodoc donosi dosta detaljnu dokumentaciju, a aplikacije su puno brže od sličnih Java aplikacija. Napravio sam samo nekoliko štih probi, ali subjektivan osjećaj govori u korist Mono projekta.
Mono bi mogao napraviti ono što je Java propustila: 'build once, run everwhere'. Ako će uskoro sve više tvrtki koristiti .NET za razvoj svojih aplikacija, njihovo prilagođavanje za Linux moglo bi im postati trivijalna stvar. Da li će Mono postati zub uz pomoć kojeg će Linux ozbiljno zagristi u tržišni postotak kojeg imaju Microsoft operativni sustavi? Vrijeme će pokazati.
|
- 17:18 -
Komentari (5) -
Isprintaj -
#
|
