30.06.2004., srijeda
Looking Glass
Sun je razvio projekt Looking Glass kojeg naziva revolucionalnom evolucijom današnjih desktopa na ekranima računala. 3D desktop nije nova ideja, bilo je nekoliko file managera koji su krenuli u tom smjeru, ali nisu doživjeli neku naročitu popularnost. Za ostvarenje bogatijeg korisničkog doživljaja nužna je i transformacija miša i prilagođavanje 3d prostoru. Oni s razigranijom maštom već pričaju o VR naočalama i aplikacijama koje lete svuda po prostoru oko operatera.
Pogledajte slike ekrana i provjerite da li Vam se to sviđa. Zanimljivo je da se cijeli projekt razvija u Javi. "Stare" 2D aplikacije trebale bi bez modifikacija raditi u novom okruženju.
Razvijatelji aplikacija mogu zaviriti u izvorni kod i potruditi se da budu u prvim redovima novih revolucionara. ;-)
Najnoviji odgovor na Looking Glass je metisse ali oni koji su ga probali kažu baš i ne radi kako treba.
|
- 14:00 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
27.06.2004., nedjelja
Kratki rezovi: Retro gaming
Ako zanemarimo sve realističniju grafiku i zvuk, najnovije igre ne donose ništa novo. Uglavnom razrađuju već prožvakane ideje. Neke igre, poput simulacija letenja, imaju prostora za napredak, ali to su specifične vrste igara koje nude više od igre i najbolje od njih imaju veliku zajednicu igrača i gomilu dodataka. Hm...sad imam provalu ideja u glavi o stvarima koje neku igru čine uspješnom i kako bi se zajednice igrača mogle iskoristiti, ali u naslovu stoji da pišem o retro gamingu pa ću nastaviti o toj temi.
Vani je retro gaming sve više IN, samo što se oni pale na stare konzole koje su kod nas skoro nepoznate. Atari 2600, NES, SNES, GBA...većina naših igrača ih je upoznala samo preko emulatora. Ono na što smo se mi palili i što smo prvo upoznali su bile arkadne mašine na žetone ili kovanice. Sjećam se kako smo kao klinci igrali Phoenix u zadimljenoj kuglani gdje su pičili narodnjaci. Trebalo se kroz gomilu pijanaca i ushićenih plesača probiti do automata koji je bio smješten uz vrata od WC-a. Luna park s gomilom automata nije bio zanimljiv kao te zadimljene prčvarnice.
MAME emulator je omogućio da se ponovno zaigraju neki od tih starih hitova ali nekako mi nije legao. ZSNES mi se već više dopao. Emulira Super Nintendo kojeg uživo nisam nikada vidio, ali igre su jako dobre kvalitete i za razliku od ostalih sličnih emulatora nema nikakve gnjavaže s podešavanjima za svaku pojedinu igru, učitaš igru i igraš. ZSNES ja kao stvoren za vašeg klinca ili klincezu, instalirajte mu ga na starije računalo, potražite i skinite nekoliko desetina igara i nasljednici više neće imati teritorijalnih pretenzija prema tipkovnici i mišu vašeg računala. :-)
DOSBox je idealan za one koji žele igrati stare dos igre. Postoje inačice za Mac OS X, Linux i Windowse. Nakon instalacije DOSBox-a ne trebate MS-DOS već samo napravite direktorij koji će glumiti hard disk i u njega potrpajte ono što vam treba. Poslije ga montirate (mount) i zabava može početi. Na raspolaganju vam je 637Kb osnovne memorije pa će bez problema raditi i one igre kod kojih smo nekada doktorirali DOS da bi navukli još pokoji slobodni Kb. Kod nekih smo potrošili više vremena na podešavanje nego na samo igranje. :-) Pod DOSBox-om će vaše stare igre raditi bolje nego pod najnovijom inačicom OS-a iz Redmonda. Ako ste izgubili svoje stare DOS igre potražite ih na Underdogs-u.
Fliperi su bili još jedan razlog zbog kojega su klinci hodočastili u zadimljene prčvarnice. Fliperi na računalima nikada nisu uspjeli dočarati feeling prave stvari. Divili smo se Tristanu, pokušali su nam podvaliti snove (Pinball Dreams), ali nisu uspjeli. Ili ipak jesu? Visual Pinball je za flipere ono što je MAME za automate. Neke ploče su stvarno nestvarno dobre. Zvukovi, muzika, osvjetljenje...lupite full screen, zamračite sobu, nabavite pivo, pozovite frendove i zabava može početi.
Standardna napomena: ne odgovaram za vaše izgubljeno vrijeme. ;-)
|
- 11:38 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
21.06.2004., ponedjeljak
Računala za odlikaše ili dumping cijene uz blagoslov ministarstva?!
Jučerašnji Jutarnji list donosi članak o akciji "Kompjutori za odlikaše". Na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa može se pronaći poziv na akciju.
Motiv za objavu članka vidi se iz njegovog naziva: "Tvrtki generala Krstičevića nabava 300.000 računala". Novinaru je tu najzanimljiviji general Krstičević, a računala su u sporednom planu. O 'stručnosti' novinara govori rečenica u kojoj spominje Microsoft programe i navodi program M carta 2004. Najvjerojatnije je krivo zapisao ime enciklopedije: Encarta.
U članku možemo pročitati da je najpovoljnija ponuda bila ona od KING ICT (tvrtka kći MSAN Grupe) tvrtke. Ponuda se sastoji od dva računala istih karakteristika (Celeron 2.6GHZ, 256MB RAM, grafička 64MB, HDD 40GB, 17" Samsung monitor) ali s različitom programskom opremom. Računalo koji stoji 3799 kn (uključujući i PDV) ima Windows XP Home Edition, Office XP i M cartu 2004 ;-). Jeftinije računalo (2999 kn) dolazi s Linux distribucijom i Open Office paketom. Odlikaši će moći za 7899 kn kupiti HP Compaq NX 9010 laptop, a i za printere, komponente i ECDL tečaj također će dobiti značajni popust.
Škole su obvezne da što brže pošalju podatke o odličnim učenicima, a svi podaci biti će objavljeni na posebnom portalu. Računala će se moći kupiti i uz pomoć bankovnog kredita na godinu dana.
I to je jedna strana priče...
Poznavajući naš mentalitet i nagon za 'snalaženjem' sigurno će velik broj računala samo prividno završiti kod odlikaša, a stvarno će odlikaši poslužiti kao alibi za povoljniju nabavu računala i programa čija cijena na normalnom tržištu premašuje navedenu cijenu skupljeg računala. Svi oni koji žele povoljnije računalo potražiti će prijatelja, poznanika ili rođaka koji ima dijete odlikaša. Odlikaši će tako odigrati remake filma o invalidima i uvozu vozila bez carine. Samo je broj potencijalih uloga puno veći jer naše škole ionako štancaju nerealno veliku hrpu odlikaša.
Druge informatičke tvrtke sasvim sigurno mogu računati s padom prodaje gotovih računala i komponenti. Naslov iz Jutarnjeg je netočan, KING ICT nije dobio nalog za nabavu 300.000 računala već si je stvorio 300.000 potencijalnih kupaca. Po navedenim podacima King godišnje proda 12.000 računala i ovo bi mogao biti značajan skok u godini kada je tržište počelo malaksati i kupovati sve manje. Ministarstvo i vlada u cijeloj toj priči ne izdvajaju ni kune (ispravite me ako se varam) već su stvorili alibi za jedan veliki dumping cijena računala i programa.
Kako će reagirati konkurentne informatičke tvrtke? Pojedini distributeri možda mogu sniziti cijene, ali ostali prodavači ne mogu ponuditi cijene bliske KING-ovim. Kako hrvatski kupac uvijek gleda kako će uštedjeti, makar i jednu kunu, očekuje se navala U KING dućane. Jasno, nakon agresivne medijske kampanje. Mnogi prodavači računala mogli bi doći u situaciju da zbog pada prometa moraju staviti ključ u bravu. Ili se možda nadaju da KING neće moći zadovoljiti glad tržišta?
|
- 00:09 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
20.06.2004., nedjelja
Suse 9.1 Personal iso image dostupan za download
Nema još službene objave na SuSE web stranicama, ali na njihovom ftp serveru dostupan je za skidanje iso image Personal 9.1 inačice njihove distribucije. SuSE je jedna od najboljih Linux distribucija; ja sam je koristio tijekom 2000. i 2001. godine i oduševila me njemačka preciznost i dorađenost koju ostale distribucije tada nisu imale.
Više o Personal inačici možete pročitati na SuSE stranicama a osim popisa paketa savjetujem da bacite pogled na usporedbu Personal i Professional inačica. Svoju Personal inačicu možete bez problema nadograditi na Professional skidanjem dodatnih paketa sa SuSE ftp servera.
Izdavanje Personal iso slike mogao bi postati običaj koji će se nastaviti i sa slijedećim inačicama SuSE distribucije. Novell, koji je kupio SuSE, odlučio je postati važan igrač na open source sceni i sad je u fazi davanja. Nadam se samo da ovo nije neki slučajni previd administratora SuSE ftp servera. :-)
|
- 23:06 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
18.06.2004., petak
Nacionalna euforija
I eto opet nacionalne euforije. Bod protiv Francuza doživljen je skoro kao osvajanje prvenstva. Svi govore o repki u superlativima, kao svi su dobro igrali, nije bilo slabog mjesta u našoj momčadi.
Budimo realni, igra ipak nije bila tako sjajna, dobili smo dva jako glupa gola, našem uspjehu je kumovala previše ležerna igra Francuza i ne, nismo sad najbolji na svijetu jer smo izvukli bod.
Prvo poluvrijeme bilo je koma. Ponekad sam se zapitao da li su naši igrači uopće trenirali s loptom jer su napravili toliko početničkih grešaka, mlitavih udaraca i dodavanja koliko ne naprave dečki iz poduzeća kad se poslije posla nađu na igralištu.
Rapajić je igrao na boku, a ne može pretrčati nijednog igrača, nije pokazao skoro ništa. Zabio je gol iz penala i to je to. Umjesto njega bolje da igra Leko, ali ne na boku već u sredini. Šokota je bio previše indisponiran i mislim da bi umjesto njega puno bolje zaigrao Klasnić koji tvrdi da će zabiti gol ako bude igrao. Olić je pokazao da njegova brzina nedostaje ovoj reprezentaciji. Mornar je možda simpatičan, trudbenik i dobar drug (ko što reče Šimić), ali on nije golgeter koji zaslužuje reprezentativnu majicu. Pravi strijelci postižu golove iz poluprilike ili iz nikakve prilike, a nisam baš siguran da je Mornar to u stanju. Nemam uvid u statistiku ali čini mi se da je Robert Kovač jedan od naših igrača koji su uputili najviše udaraca prema protivničkim vratima. Ako se ne varam nijedan od tih udaraca nije bio brz i jak, a većina ih je otišla na deset i više metara od gola. Treba mu zabraniti trošenje lopti. Bjelica nije spasitelj kakvome se Barić nadao. On to realno i ne može biti jer je tek solidan igrač koji nije baš puno pokazao. Pršo je proglašen igračem utakmice. Je dao je gol, svaka mu čast, ali daleko od toga da je igrao za neku nadprosječnu ocjenu.
Iako je sudac previdio igranje rukom najveći krivac za drugi gol je Tudor. Nekako nam je obrana bila kompaktnija bez njega?!
Barić i dalje bulazni kako je vrućina kriva za lošu igru protiv Švicarske. Englezi, koji dolaze iz hladnijih krajeva, su unatoč vrućini uvjerljivo pobijedili Švicarce. I priča kako će protiv Engleske istrčati ista jedanaestorica. Za njega je sudac najveći krivac što nismo pobijedili.
Budući da Barić nije svjestan nedostataka u igri reprezentacije i misli da svoj posao svi (uključujući i njega) rade bez greške, čini mi se da nas nakon utakmice s Engleskom očekuje opća nacionalna depresija.
|
- 10:28 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
17.06.2004., četvrtak
Samo za IE
Profil je otvorio novi, veliki, sjajni megastore u Bogovićevoj ulici. Možda su i njihove web stranice velike, sjajne i informativne ali to posjetitelji s drugim preglednicima poput Firefoxa, Mozille i Safarija neće saznati jer su stranice napravljene isključivo i samo za IE. Veliki minus za Profil. Ako imaju novca za veliki megasotre onda imaju i za neki normalni web studio koji će im napraviti normalne web stranice.
Pogledao sam stranice u IE-u. Ne donose ništa novo niti revolucionarno pa je najvjerojatnije riječ o lijenosti onih koji su ih radili. Profil se odriče 10-15% posjetitelja, a neka istraživanja su pokazala da korisnici koji koriste alternativne preglednike u postotku puno više čitaju i kupuju knjige, multimedijske sadržaje...
|
- 11:00 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
14.06.2004., ponedjeljak
Sve je super i sve je okej...
Recimo da je i meni nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu i po tome se ne razlikujem od ostalih muških bića kojima karikaturisti crtaju glavu umjesto lopte. Jedina je razlika što kod mene ima puno, puno više glavnih stvari koje dođu na red prije nogometa. Osim naše reprezentacije, još nisam odgledao ni jednu drugu cijelu utakmicu, iako su sigurno zanimljivije nego naša. Ako sam za računalom onda je negdje na sedmom desktopu tvtime na kojem se vrti tekma. Ali volio bih otići na neko od slijedećih prvenstava. Čisto iz sociološko-turističkih pobuda. Zanimljiv je porast broja navijačica na tekmama, a one svojim ratničkim bojama i oskudnim odorama pobuđuju zanimanje svakog ozbiljnog sociologa iz hobija. Jeste vidjeli bikinije engleskih navijačica? Npr. zanima me zašto nisu odabrale zastavu zaštitnika Engleske Sv. Juraja, već su se odlučile na zastavu Velike Britanije? Takvu sociološku enigmu zaista treba ozbiljno obraditi. ;-)
|
- 19:17 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
13.06.2004., nedjelja
Mitom protiv Linuxa II
Linux nije besplatan
Nije. Ako vam je jedini motiv prelaska na Linux njegova besplatnost onda zaboravite na to. Crackirane programe na svojim Windows računalima također niste platili, zar ne?
Kod open source programa važnija je njihova otvorenost nego njihova cijena. U jednoj od 'nezavisnih' studija koje Microsoft propagira spominje se slijedeći primjer: 4 sata popodne, web server je pao u vremenu najveće posjećenosti, programer je otkrio problem, ali dvoji da li da ispravi problem zbog filozofije firme da ne mijenja otvoreni kod jer se boje da će poslije morati cijelu firmu i bližu rodbinu izdati pod GPL-om.
Nije čudno što Microsoft hrani takvu paranoju prema GPL i sličnim licencama. Znaju oni iz vlastitog iskustva da licence nitko ne čita.
Ukoliko navedeni programer ne bi distribuirao navedeni program nije obavezan da promjene u kodu javno objavi. I tu priča završava. Programer je ispravio kod, web server radi. Zbog duga prema zajednici, čijim se naporima firma okoristila, bilo bi lijepo da ispravak objavi i na taj način pridonese razvoju tog programa. A i firma bi dobila besplatnu reklamu.
Promijenimo malo priču i glavne glumce: 4 sata popodne, web server je pao u vremenu najveće posjećenosti, kod nije dostupan (komercijalni program) pa je programer nemoćan. Kontaktira se podrška, ali baš sad je najveća navala i svi telefoni su zauzeti. Na stranicama podrške nalazi se opisan problem, ali zakrpa još nije izdana. Administrator vraća stariju inačicu programa koja ima siromašniju funkcionalnost i više od pola stranica ne radi. Nakon 3 mjeseca je izašla zakrpa, ali u međuvremenu je napravljena nepopravljiva šteta i izgubljen velik dio korisnika.
Koji scenarij želite izabrati?
Linux ima veći TCO
Sve je više studija koje pokušavaju dokazati da je TCO (Total Cost Of Ownership) kod Linuxa veći nego kod Windowsa i da osnovna cijena programa nije odlučujući faktor.
TCO je poprilično relativna stvar i jako puno ovisi o okruženju u kojem se programi nalaze, koji ljudi s njima rade te kakva je podrška. Ako u TCO uvrstimo i slučajeve poput gore spomenutog onda se cijena drastično mijenja na štetu Windowsa.
Istina je da su Linux administratori i programeri većinom skuplji od svojih Windows kolega, ali će najvjerojatnije napraviti posao brže i kvalitetnije od njih. I tako se prednost niže cijene Windows administratora gubi zbog većeg broja sati.
Neke studije kod dokazivanju manjeg TCO-a kod Windowsa ne uzimaju u obzir početnu cijenu operativnog sustava i pretpostavljaju da će inicijalna instalacija raditi 5 godina bez ikakve nadogradnje. Koliko je to (ne)realno prosudite sami.
Prijelaz s Windowsa na Linux je preskup i predug
Na Linux.Hr portalu jedan informatičar je naveo kao primjer svoje korisnike kojima svaki put mora ponovno pokazivati kako zbrojiti sadržaj dvije čelije u Excelu. S takvim korisnicima ne samo da je prijelaz na Linux preskup već je i ostajanje na Windowsima preskupo i neisplativo.
Korisnici trebaju imati osnovna znanja. Korisnici koji znaju koristiti osnovne uredske aplikacije i služe se s osnovnim programima neće imati problema kod promjene platforme. Ako su oni samo glupi automati koji klikaju po koracima iz požutjele, iskopirane skripte s tragovima od kave i gableca, onda Vi imate puno veći problem od odabira platforme s kojom ćete raditi.
|
- 07:36 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
12.06.2004., subota
Mitom protiv Linuxa I
Linux ima slabu podršku za hardware
Djelomično točno. Istina je da ima uređaja koji ne rade pod Linuxom zbog nedostatka pogonskih programa (drivera) ali podržani uređaji u pravilu rade bolje nego na Windowsima. U mojem računalu nalazi se 'on board' zvučna kartica, tv tuner, mrežna kartica, firewire kontroler, pci isdn kartica, nvidia grafička...Za instalaciju najnovije Mandrake distribucije nisu mi trebali dodatni CD-ovi s programima. Sve je proradilo od prve. Jedino samo ručno podesio podatke o tv tuneru. Za instalaciju Windows XP-a na isto računalo trebala je hrpa dodanih programa i CD-ova, a na kraju nije sve proradilo kako treba jer XP ne voli kad su skoro svi pci utori popunjeni. A još imam i neki nepoznati 'cable device' koji mi navodno omogućava spajanje na kabelski Internet. Jasno da nemam ništa takvo već je to dokumentirani bug za kojeg trenutno nema rješenja.
Ukoliko namjeravate koristiti Linux na svojem računalu onda obratite pažnju na to da uzmete komponente koje su podržane. I nikakvih problema ne bi smjelo biti.
Linux je nesiguran
Kažu statističari i onda nam pokažu brojke prema kojima Linux ima nekoliko stotina propusta više nego 'lažno optuženi' Windowsi. A svi znamo da je statistika najveća laž.
Lako je nabiti negativne bodove Linuxu. Prosječna distribucija dolazi s nekoliko stotina do par tisuća aplikacija. Neke od njih su stvarno minorne i za sigurnost su potpuno nebitne. Ali 'statističari' s radošću otkriju propust u takvoj aplikaciji, pa pomnože to s brojem distribucija u kojima se ista nalazi i eto ti hrpe bodova za Linux.
Kad govorim o sigurnosti onda se povedem za vlastitim iskustvom. S Linuxom 'surfam' od kraja devedesetih. Bez ikakvog problema ili ugrožavanja sigurnosti. Kod nekoliko korisnika sam instalirao Linux i kod nijednog nije bilo ugrožavanja sigurnosti. Povremeno se brinem i o nekoliko različitih Windows računala. Unatoč zaštiti uvijek se probije neki virus ili neka slična neman. Nije se jednom dogodilo da je reinstalacija jedino rješenje. Poslovni partneri i poznanici stalno se žale na probleme koje im je posredno ili neposredno izazvao virus ili crv.
Nije Linux neprobojni ratni stroj, ali je daleko sigurniji od prosječnog Windows računala.
Instalacija Linuxa je prekomplicirana
Korisnik koji posjeduje prosječno znanje o računalima (koji točno zna što su to particije na hard disku i čemu služe) može bilo koju noviju distribuciju instalirati bez problema. Koraci prilikom instalacije su najčešće vrlo dobro opisani, treba samo čitati ono što piše i problema ne bi trebalo biti.
Često novopečene linuxaše 'iskusniji hackeri' navode na teži put, tako da novak provede noć pokušavajući iskompajlirati kernel iako je to zadnja stvar koja mu je potrebna.
HOWTO dokumenti, man stranice od programa i konfiguracijskih datoteka (da i konfiguracijske datoteke imaju svoje man stranice), knjige na www.andamooka.org i www.tldp.org stranicama su mjesta gdje bi početnik trebao najprije zaviriti.
Netko je jednom napisao da je Linux tekstualna avantura. Problem s novim informatičarima je u tome što oni nisu igrali ni 'point&click' avanture a o tekstualnima da i ne govorimo. Oni su naučeni na 'just click' filozofiju koja govori da će se problem rješiti ukoliko dovoljan broj puta kliknu na gumbe koji se pojavljuju. Baš kao u onoj priči o majmunima.
Kod nas je prisutan mentalitet da svi moraju znati sve. Ne mora svaki korisnik znati instalirati operativni sustav. Za to postoje stručnjaci. Oni će uštedjeti vaše vrijeme i novac, a vi ćete brzo biti u prilici da koristite računalo za svoj posao.
|
- 11:39 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
10.06.2004., četvrtak
Linux treba na dijetu
Bob Marr u svojem članku na OSNews.com stranicama govori o sve većim zahtjevima koje pred korisnikovo računalo postavljaju nove Linux distribucije. Bob je u pravu, desktop i aplikacije koje se po defaultu nude u večini distribucija su zaista veliki potrošači memorije. Iako ga Bob spominje, jačina procesora ipak nije toliko kritična koliko količina memorije i brzina tvrdog diska.
Emigrantima s Windows platforme nude KDE kao sredstvo odvikavanja. Odmah im ponude i OpenOffice, Evolution i ostale aplikacije kod kojih je najbitnije da liče na ono što su emigranti koristili 'doma'.
Iako postoje alternative za te programe, emigrantima su one strane i s premalo opcija. A i ne žele se odreći 'udobnosti' i navika koje su imali 'doma'. 90% korisnika koristi tek 10% mogućnosti nekog programa, zašto onda toliko 'trebaju' sve postojeće opcije?
Postoje manje i brže alternative. Window manager kojeg ja koristim dolazi u arhivi od 500kB (Openbox). Za obradu teksta, tablične proračune i e-mail također postoje manji i brži konkurenti (AbiWord, Gnumeric, Sylpheed).
Bob u svojem članku kao jednu od šansi za Linux desktop vidi u zamjeni Win98 i NT operativnih sustava na starijim računalima. Kod nas je raširena urbana legenda da na zapadu svi imaju najnovije i najbrže strojeve. To nije istina, nije mi se jednom dogodilo da neki strani korisnik još uvijek koristi Win98 na starijem računalu. Takva računala su preslaba za ono što im na prvu loptu nude nove distribucije. Najvjerojatnije svaka od tih distribucija ima odgovarajuće aplikacije s kojima bi računalo radilo brže i bolje ali prosječni korisnik će uglavnom prije odustati nego podesiti svoje računalo.
Bob želi da open source programeri pažljivije kodiraju te da se stavi naglasak na elegantniji dizajn koda. Združivanje snaga bi također jako pomoglo open source aplikacijama, ne treba nam toliko mnogo window managera, treba nam ih nekoliko dobrih.
Ali već danas se može složiti Linux desktop koji će biti mali, brz i stabilan. Treba samo odabrati prave aplikacije, dodati intuitivne i brze aplikacije/skripte za konfiguraciju, omogućiti jednostavnu instalaciju.
Eto ideje za našu vladu: umjesto da ulaže silan novac u nove strojeve bolje je dio novca uloži u razvoj lagane i brze Linux desktop distribucije. Takav proizvod bi zasigurno imao prođu i na stranom tržištu.
|
- 11:19 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
07.06.2004., ponedjeljak
Prvi dan u tjednu
Sve mi se čini da Bug po kazni svojim novinarima dodjeljuje zadatak da pišu o Linuxu. Izgleda da to nisu ljudi koji prate Linux jer kako drugačije objasniti činjenicu da prastara vijest o prašku za pranje rublja "Linux" postane jedna od udarnih vijesti vezanih uz taj operativni sustav?
Prošli tjedan mogli smo pročitati vijest o tome kako je SuSE 9.1 dostupan za slobodni download, a postoji mogućnost instalacije s FTP servera. Ta vijest je potpuno točna i nema greške, ali činjenice govore da je nekoliko desetina prošlih inačica SuSE distribucije također bilo slobodno za download i instalaciju na spomenuti način. Onima na brzim vezama SuSE je oduvijek bio slobodan s izuzetkom nekih komercijalnih paketa.
Večernji list je osvano redizajniran. Sada izgleda puno lakši, a broj dostupnih članaka se drastično smanjio. Nove stranice se vrte na RedHat operativnom sistemu, javlja se Apache 2.0.46, ali izgleda da sve pokreće neka Java aplikacija. S obzirom da su to stranice za hrvatske posjetitelje malo smetaju linkovi s engleskim nazivima. Možda su kupili neku gotovu aplikaciju pa je to ostalo po 'defaultu'.
Arhiva nije dostupna. Linkovi na stare stranice (članke) ne rade. Posjetitelji mogu ostavljati komentare na neke članke.
|
- 11:29 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
05.06.2004., subota
Politička redaljka?
Evo malo štofa za one koji vole razne teorije zavjere. ;-)
I dok se cijela nacija bavi Severinom, i dok zastupnici bježe iz sabornice da bi pogledali film, i dok je produktivnost radnog naroda drastično pala, i dok u kafiću ne možeš popiti kavu a da ljudi oko tebe ne izgovore njezino ime nekoliko stotina puta...
Ivo Sanader i Ivica Račan se potajno sastaju.
Vlada je održala dvije izvanredne sjednice samo u tjedan dana što se ne pamti još od ratnih dana. Druga sjednica je održana ilegalno i na njoj je donesena odluka o popuštanju pritiscima Europe glede ribolovne zone.
|
- 01:02 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
03.06.2004., četvrtak
Licemjerni poslovi
I dok strane web stranice strahuju od Slashdot efekta kod nas je veća opasnost Severina efekt. Indexove stranice danas su praktički nedostupne, a i neki drugi portali i njihovi serveri proživjeli su težak dan. Mali je broj stranica i foruma na kojima Severina nije spomenuta. Ostavimo sad po strani glavne aktere i pozabavimo se gledateljima i onima koji se tim slučajem bave po 'službenoj dužnosti'.
Index mnogi smatraju najboljim našim portalom. I ja sam jedno vrijeme dijelio mišljenje većine ali to više nije slučaj. Kod Indexa je vidljiv pad kvalitete, njihov portal se sve više obavija žutilom, a u ovom cijelom slučaju su se poprilično nespretno ponijeli. Orginalnu vijest nisam vidio, ali ono što je slijedilo bilo je nespretno i smiješno. Pogotovo Babićev komentar o posjećenosti. Ocjena: negativna.
Televizija i ministar. Jučer su skoro sve nacionalne televizije objavile Severinino priopćenje i molbu da se ukradeni materijal ne distribuira. Zar je Severina od najveće važnosti za nacionalnu sigurnost pa je to trebalo objaviti na takav način? Zar su nacionalne televizije Severinin megafon? Vrlo brzo je reagirao i ministar Biškupić. Sumnjam da bi reagirao brže da netko naredi rušenje Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu zbog nepostojanja građevinske dozvole.
Licemjeri. U današnjem Večernjem listu možete pročitati komentare nekih saborskih zastupnika. Tu najbolje možete vidjeti licemjerstvo koje vlada našim društvom. Tobože svi osuđuju krađu i objavu materijala ali svi će učiniti sve a i više od toga da dođu do filma ili barem pokoje slike iz njega. Večernji na nekoliko mjesta spominje kako zbog digniteta progesije i novina neće spomenuti NJEGOVO ime. Ali zato su dobar dio stranica posvetili cijelom slučaju. Naravno, sve u najboljoj i najplemenitijoj namjeri.
Rodbina 'osumnjičenika' je u šoku. Nepoznati počinitelj nanio je bol njegovoj djeci, supruzi i roditeljima. Hm...iz toga bi mogli zaključiti da je moralno i ispravno varati supružnika sve dok to nitko ne zna?
Policija. Severina je prijavila krađu kamere i kazete koja se dogodila 2002. godine. Policija će odmah početi istraživati tu krađu, reče glasnogovornica PU zagrebačke. Da je netko od običnih, malih ljudi prijavio krađu koja se dogodila prije 2 godne, da li bi dobio više od posprdnog smijeha dežurnog policijskog službenika?
Policija se navodno sprema započeti zaustavljanje distribucije. Kako?
S obzirom na to kako se 'epidemija' brzo širi sve dosadašnje akcije Autor bi prema toj akciji izgledale kao povratak ribara Šime iz ribolova u odnosu na iskrcavanje u Normandiji. Da li ćemo uskoro svjedočiti masovnom uništavanju zaplijenjenih kopija na središnjim trgovima naših gradova? I vrijedi li na taj sizifov posao trošiti proračunski novac?
Jedan od najboljih komentara na cijeli slučaj donosi Radio 101.
|
- 01:03 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
|
