Linux ima slabu podršku za hardware
Djelomično točno. Istina je da ima uređaja koji ne rade pod Linuxom zbog nedostatka pogonskih programa (drivera) ali podržani uređaji u pravilu rade bolje nego na Windowsima. U mojem računalu nalazi se 'on board' zvučna kartica, tv tuner, mrežna kartica, firewire kontroler, pci isdn kartica, nvidia grafička...Za instalaciju najnovije Mandrake distribucije nisu mi trebali dodatni CD-ovi s programima. Sve je proradilo od prve. Jedino samo ručno podesio podatke o tv tuneru. Za instalaciju Windows XP-a na isto računalo trebala je hrpa dodanih programa i CD-ova, a na kraju nije sve proradilo kako treba jer XP ne voli kad su skoro svi pci utori popunjeni. A još imam i neki nepoznati 'cable device' koji mi navodno omogućava spajanje na kabelski Internet. Jasno da nemam ništa takvo već je to dokumentirani bug za kojeg trenutno nema rješenja.
Ukoliko namjeravate koristiti Linux na svojem računalu onda obratite pažnju na to da uzmete komponente koje su podržane. I nikakvih problema ne bi smjelo biti.
Linux je nesiguran
Kažu statističari i onda nam pokažu brojke prema kojima Linux ima nekoliko stotina propusta više nego 'lažno optuženi' Windowsi. A svi znamo da je statistika najveća laž.
Lako je nabiti negativne bodove Linuxu. Prosječna distribucija dolazi s nekoliko stotina do par tisuća aplikacija. Neke od njih su stvarno minorne i za sigurnost su potpuno nebitne. Ali 'statističari' s radošću otkriju propust u takvoj aplikaciji, pa pomnože to s brojem distribucija u kojima se ista nalazi i eto ti hrpe bodova za Linux.
Kad govorim o sigurnosti onda se povedem za vlastitim iskustvom. S Linuxom 'surfam' od kraja devedesetih. Bez ikakvog problema ili ugrožavanja sigurnosti. Kod nekoliko korisnika sam instalirao Linux i kod nijednog nije bilo ugrožavanja sigurnosti. Povremeno se brinem i o nekoliko različitih Windows računala. Unatoč zaštiti uvijek se probije neki virus ili neka slična neman. Nije se jednom dogodilo da je reinstalacija jedino rješenje. Poslovni partneri i poznanici stalno se žale na probleme koje im je posredno ili neposredno izazvao virus ili crv.
Nije Linux neprobojni ratni stroj, ali je daleko sigurniji od prosječnog Windows računala.
Instalacija Linuxa je prekomplicirana
Korisnik koji posjeduje prosječno znanje o računalima (koji točno zna što su to particije na hard disku i čemu služe) može bilo koju noviju distribuciju instalirati bez problema. Koraci prilikom instalacije su najčešće vrlo dobro opisani, treba samo čitati ono što piše i problema ne bi trebalo biti.
Često novopečene linuxaše 'iskusniji hackeri' navode na teži put, tako da novak provede noć pokušavajući iskompajlirati kernel iako je to zadnja stvar koja mu je potrebna.
HOWTO dokumenti, man stranice od programa i konfiguracijskih datoteka (da i konfiguracijske datoteke imaju svoje man stranice), knjige na www.andamooka.org i www.tldp.org stranicama su mjesta gdje bi početnik trebao najprije zaviriti.
Netko je jednom napisao da je Linux tekstualna avantura. Problem s novim informatičarima je u tome što oni nisu igrali ni 'point&click' avanture a o tekstualnima da i ne govorimo. Oni su naučeni na 'just click' filozofiju koja govori da će se problem rješiti ukoliko dovoljan broj puta kliknu na gumbe koji se pojavljuju. Baš kao u onoj priči o majmunima.
Kod nas je prisutan mentalitet da svi moraju znati sve. Ne mora svaki korisnik znati instalirati operativni sustav. Za to postoje stručnjaci. Oni će uštedjeti vaše vrijeme i novac, a vi ćete brzo biti u prilici da koristite računalo za svoj posao.
Post je objavljen 12.06.2004. u 11:39 sati.