|
|
Lupi glavom o zid
petak, 29.12.2006.
Donošenje novogodišnjih odluka
I ja sam, kao vjerovatno i velika većina drugih ljudi, krajem stare ili početkom nove godine pravila popis što želim napraviti ili promijeniti na sebi, u sebi ili oko sebe u narednoj godini. Najveći problem leži u činjenici da je većina mojih donešenih odluka pala u vodu već krajem prvog tromjesečja nove godine! Kako se bliži kraj još jedne godine, a bez obzira koliko voljela samu sebe, shvaćam da nisam savršena i da ima stvari na kojima bi trebalo poraditi. Stoga sam malo kopala okolo i potražila savjete ljudi kako da povećam svoje šanse da donesem odluke kojih ću se i držati.
1. Odrediti pravi cilj
Neke ciljeve odredimo bez pravog razmišljanja o tome kako ih ostvariti. Kada si određujemo ciljeve, trebamo sjesti i razmisliti što zapravo trebamo učiniti i koliko je realno da ćemo to stvarno i učiniti. Trebamo naći razloge zašto to želimo ostvariti. I trebamo zapamtiti da budemo iskreni sami prema sebi jer stvaramo ciljeve za sebe i ukoliko podbacimo razočarati ćemo samo sami sebe. Kada se preispitamo, trebamo uobličiti u riječi ono što želimo ostvariti i napraviti si spisak kojeg uvijek možemo pogledati i podsjetiti se što su nam ciljevi. Bitno je da odredimo vremenske okvire za ono što želimo napraviti: Bolje je postaviti kao cilj 'Želim skinuti 10 kila do 01.07.' nego 'Želim smršaviti'.
2. Stvoriti plan djelovanja
Ukoliko samo donesemo odluku, a ne napravimo plan djelovanja, velika je šansa da će odluka ostati samo mrtvo slovo na papiru. Stoga je slijedeći korak da razradimo korake djelovanja za svaku odluku koju smo donijeli. Odredimo vremenske periode u kojima želimo nešto postići i razdijelimo ih u manje korake. Lakše je ići korak po korak nego odjednom zagristi preveliki komad kolača. Reci: 'Neću jesti nakon 18h.' ili 'Redovito ću vježbati.' ili 'Kada poželim slatko, pojest ću jabuku, naranču ili sl.'. Odaberimo plan djelovanja koji nama najbolje odgovara. Nemojmo si postaviti kao cilj da vježbanjem smanjimo kilažu, ukoliko znamo da ne volimo vježbati i da to nećemo raditi. (Ovo se definitivno odnosi i na mene!)
3. Držati se plana
Za one koji su inače disciplinirani ovaj dio ne bi trebao predstavljati veliki problem. Za one koji imaju problem sa disciplinom ili su si možda postavili kao cilj nešto što zahtjeva veći napor, dobro je imati motivatore sa strane. Nađimo u okolini nekoga tko će nas podržati u onome što radimo, tko nas zna motivirati a ne kritizirati i uključimo ga/ju u svoj cilj. Ukoliko je postavljen cilj takve naravi da je to moguće, nađimo nekoga sa istim ciljem i podržimo jedno drugo. Nagradimo se za dobro obavljen dio plana - kupimo si komad odjeće, otiđimo u kino, itd. (Ukoliko je cilj smršaviti, nemojte ni pomišljati na nagrađivanje hranom!)
4. Biti fleksibilan i nastaviti
Kod jednogodišnjih planova, najbolje je napraviti 'inventuru' svako tromjesječje i vidjeti dokle smo stigli u ostvarivanju ciljeva. Nekada je ciljeve potrebno i korigirati jer su se promijenile neke okolnosti na koje nismo mogli utjecati. A i prioriteti nam se mijenjaju s vremenom. Stoga, sjedimo i pregledajmo što smo postavili kao cilj i dokle smo stigli. Može se desiti da zaostajemo za vremenskim okvirima koje smo si postavili. Jako je bitno da si priznate kao uspjeh ono što ste ostvarili do tog trenutka, korigirate plan ukoliko je potrebno i nastavite dalje.
Zapamtimo: I djelomičan uspjeh u ostvarivanju ciljeva je uspjeh. Nemojmo biti razočarani s onim što nismo uspjeli napraviti nego uživajmo u onome što smo napravili. Prihvatimo to kao pozitivan poticaj i nastavimo dalje!
|
utorak, 26.12.2006.
Božićna teta
Dakle, nisam od onih koji su principijelno protivni kupovanju poklona za svoje bližnje, pogotovo za dječicu! Znam da su sve to marketinški trikovi, da potrošimo više nego si možemo priuštiti, da bit Božića nije u poklonima nego u obitelji i druženju, itd.
Bez obzira na sve to, tako se dobro osjećam kada pogodim poklon i kada se na licima mojih kumića i odraslih prijatelja ili članova obitelji pojavi osmjeh jer su zadovoljni svojim poklonom!
Možda bit Božića nije u tome, ali obožavam vidjeti smješak svojih najdražih tako da nastavljam sa božićnim shoppingom i narednih godina!
Ljudi, sretan Božić svima!
Potrudite se usrećiti svoje bližnje, ne samo danas nego i svaki drugi dan... To je moja želja svima vama za Božić!
|
četvrtak, 21.12.2006.
Pregovaranje - dio 4.
Bitna stvar kod pregovaranja je i slušanje osobe s kojom vršite pregovore. Slušanjem možete uočiti što je ono na što 'suprotna strana' polaže najviše pažnje, što joj je bitno, pokazujete da cijenite njezino/njegovo mišljenje. Bit pregovaranja nije da dođete u neku firmu, izbiflate svoje, kažete: ''I hoćete li ili nećete?''. U tom slučaju u velikoj većini ćete dobiti negativan odgovor.
Postoji jedna tzv.univerzalna shema tijeka razgovora: prvo - privući pažnju sugovornika, drugo - dobiti traženu informaciju, treće - pokazati čvrstinu, četvrto - navesti sugovornika na razmišljanje, da bi došlo do petog- zaključenja pregovora. Izazovite dobre vibracije sa frazama poput: '' To je dobar prijedlog / sugestija!'', ''To će biti dobro za sve!'' jer ljudi vole da osjete da se čuje i cijeni ono što oni predlažu. Preoblikujte ofenzivno pitanje i zaobiđite konflikt - ako vam netko nešto prigovori, pretvorite to u svoj plus, ali nemojte se pretjeriivati jer time što ćete pokazati da ste vi u pravu možete samo izgubiti. Česte pogreške kod pregovaranja su: agresivna pitanja, imperativi (ili/ili), prekidanje sugovornika, neslušanje druge strane, kritiiziranje i negativne verbalne poruke. Dakle, morate shvatiti da ne možete nikome ništa uvjetovati - pogotovo ukoliko niste jedini na tržištu s tom robom ili uslugom. Uvijek se više isplati biti s poslovnim partnerom u dobrim odnosima i pokušati održati sastanak koji će biti za obje strane stimulativan te dovesti do rješenja koji odgovara svima.
Pregovarački prostor, odn. raspon između maksimalne podavačeve i minimalne kupčeve cijene se tijekom pregovora sužava, a postizanjem pregovora poništava. Ili, dugačije rečeno - krećete sa suprotnih pozicija - vama je cilj što skuplje prodati, a njima je cilj što jeftinije kupiti. Problem je zajednički: kako doći do get/get pozicije, odnosno cijene koja odgovara objema stranama? Ukoliko je prevelika razlika između vaše ciljne cijene i kupčeve ciljne cijene pregovori se mogu odužiti i dovesti do pat pozicije. U tom slučaju trebate biti spremni izvući 'zeca iz šešira', odnosno pokazati drugoj strani zašto i koliko dobiva ukoliko pomakne svoju ciljnu cijenu prema više.
Pregovaranje je zajedničko donešenje odluka oba partnera i polazni zahtjevi su bitni za konačni uspjeh. Morate biti svjesni da se može desiti da morate učiniti neki ustupak kako bi vaša ponuda prošla. U tom slučaju trebate to izvesti tako da i druga strana učini protu-ustupak. Ustupci se daju u više malih korak i ne nude se direktno i bez borbe. Nemojte davati ustupke ukoliko niste sigurni da će ostaviti dojam, ukoliko nemate plan za poništenje ustupka kada ne ispuni svrhu, niste sigurni da će 'omekšati' situaciju ili ne možete procjeniti reakciju protivnika. Zapamtite da je prerano davanje ustupaka skoro uvijek krivo. Treba omogućiti partneru osjećaj da je izborio željeni rezultat i dobio sve što je moguće. Nemojte nuditi previše jer ćete i onako morati dati još! Tri manja ustupka više će zadovoljiti partnera nego jedan veći.
Za mjesto pregovora je najbolje odabrati vlastiti teritorij (naravno ukoliko možete birati) jer se tako osjećamo bolje, kontoliramo situaciju i imamo uvijek potrebne informacije pri ruci.
Pregovori se razlikuju od razgovora utoliko što dok uspješan pregovarač pregovara - neuspješan razgovara, a pregovori ne smiju poprimiti neformalni tijek razgovora. Ako samo pričamo i širimo teme, puštamo sugovornika da se izvuče. Kad je potrebno postići kompromis, najbolje je usmjeriti protivnika da sam otkrije i predloži rješenje.
Zaključak:
Pregovori mogu biti teški - ukoliko shvatite da nećete uspjeti odmah ostvariti svoj cilj, morate ostaviti otvorena vrata i osigurati da sadašnji pregovori, koliko god bili neuspješni, ipak budu priprema za buduće dobre poslovne odnose.
Budite profesionalni: nemojte emotivno reagirati, nemojte pretjerivati, izgubiti strpljenje, biti neugodni ili vrijeđati - svaka od ovih stvari automatski donosi odbijanje!
I najbitnije: pregovaračke vještine se mogu poboljšati praksom! Zato vježbajte sa svima oko sebe - neka svaki dogovor postanje pregovaranje!
|
ponedjeljak, 18.12.2006.
Pregovaranje - dio 3.
|
Ni jedan zadatak nije tako težak kao onaj kojeg se ne usuđujemo početi rješavati.
On postaje noćna mora.
Charles Boudlaire
Komunikacija - neverbalna
Kažu da je u komunikaciji stvaranju dojma doprinosi 55% govor tijela, a 38% kvaliteta glasa (ton, boja, visina). Opće je poznato da je jednako bitna, ako ne i bitnija, neverbalna komunikacija - držanje, smješak, pogled, način rukovanja. Evo nekih natuknica što trebate i ne trebate raditi:
- Zar vam se nije desilo da se s nekim rukujete i on/ona vam onako mlitavo stisne ruku... meni odmah pada na pamet slijedeća misao: Ljigavac! Dakle, stisnite tu ruku! (No, nemojte nekome zdrobiti prste!) Također, dobro je kada vam se ne znoje ruke... tu vam može pomoći dobra priprema za sastanak jer dobra priprema podiže samopouzdanje i smanjuje nervozu, što opet smanjuje znojenje...
- Također, koliko vam je ugodnije razgovarati s nekim tko vam se smješi i nije namrgođen i ne štrguće zubima? Dakle, nabacite smješak i u akciju!
- Lošem dojmu pridonosi i zgrbljeno držanje ili čak preopušteno držanje - izgleda kao da vas uopće nije briga što sugovornik priča! Dakle, ispravite se i sjedite opušteno i ugodno!
- Kontrolirajte svoje pokrete dok razgovarate s nekim jer naši pokreti puno govore: sigurnost se izražava držanjem ruku na reverima, uspravnim držanjem, gledanjem sugovornika u oči, razmišljanje o nečemu nam pokazuje držanje ruke na licu, igranje s naočalama, dodirivanje nosa ili brade, ustajanje od stola ili klimanje glavom. Nikako ne zvjerkajte okolo - to pokazuje nesigurnost ili neugodu. Ne gestikulirajte pretjerano, ne frčkajte kosu, ne lupkajte olovkom ili nogom!
- Znate da se kaže da ste ono što nosite? Držite se slijedećih smjernica: obucite se konzervativno, umjereno i skladno, ograničite nakit, uredna frizura, ne pretjerujte s mirisima i šminkom! Također: ne oblačite odijelo od 2.000 kn ako se trebate sastati s nekim tko jedva preživljava!
Vježbate pristup: smišljajte moguće scenarije razgovora, odgovore na moguće prigovore, promatrajte se dok telefonirate jer vjerovatno radite iste geste i uživo!
Zaklučak 3.dijela:
Zapamtite: ne postoji druga šansa za ostavljanje dobrog prvog dojma!
|
subota, 09.12.2006.
Pregovaranje - dio 2.
|
Nikada ne pregovarajte u strahu,
ali nikada se ne bojte pregovarati!
J.F.Kennedy
Proces pregovaranja se sastoji od nekoliko dijelova:
- pripreme za pregovaranje,
- samog pregovaranja,
- postizanja dogovora i
- provedbe dogovora.
Pripreme za pregovaranje
Priprema za pregovaranje je, kao i kod mnogih drugih stvari u životu, najbitniji dio cijelog postupka. Naime, tijekom pripreme moramo precizno i jasno definirati što želimo postići pregovaranjem, te odrediti razliku između želje i realnosti, odn. potrebe.
Dok se pripremate, pokušajte rangirati prioritete i identificirati ključne elemente (nije uvijek sve jednako bitno: možda možemo popustiti, odn. učiniti određeni ustupak u određenom segmentu pregovora kako bismo u nekom drugom, nama bitnijem dobili povoljnije kondicije). Postavite si tzv.graničnike - odredite što možete ponuditi i kako to prikazati vrijednim.
Pronađite relevantne činjenice i budite sigurni da niste ništa propustili - to će vam dati snagu i samopouzdanje. Tijekom priprema koristite sve informacije do kojih možete doći - putem interneta, kroz medije, kroz izvještaje strukovnih organizacija, u svakodnevnom kontaktu i iz vlastite baze podataka - razgovarajte s onima koji su možda prije vas već kontaktirali s istom firmom, pregledajte korespodenciju i dokumente, raspitajte se kod partnera. Saznajte sve što možete o 'protivniku': koje su im ključne potrebe, koje opcije imaju, kakve su im financijske potrebe, što znate o njima kao ljudima, kako donose odluke i kako će se to odnositi na vaše interese. Budite svjesni razlike: nije isto pregovarati s komercijalistom, direktorom prodaje/nabave ili generalnim direktorom. Za svakog od njih treba pripremiti drugačiji pristup. I svako od njih ima mogućnost da donese bitno drugačije odluke.
Ciljevi moraju biti jasni pa ih je najbolje kvantificirati, npr. cijena - ako kupujemo ili prodajemo: koja je željena cijena, koja je cijena preko koje naćemo ići i koja je realna cijena.
Ciljevi moraju biti konkretni, mjerljivi, dostižni, realistični i vremenski definirani, a kako bismo mogli mjeriti svoju vlastitu uspješnost.
Postoje određene opasnosti koje se pojavljuju ako se ne pripremimo dovoljno: ne možemo zaštititi svoje ciljeve, možemo donijeti krive procjene tijekom pregovora, možemo popustiti prebrzo i više nego je potrebno, možemo izgubiti kontrolu nad tijekom pregovora... Zbog ovoga treba pripremiti što više alternativnih rješenja.
Kompleksnost pregovora utječe na vrijeme pripreme, ali nas ne smiju uplašiti preduge pripreme ili prevelika količina podataka. Budite svjesni da nikada nemate sve odgovore, bez obzira koliko dugo se pripremali.
Zaključak 2.dijela:
Pripremanje je bitno obaviti što temeljitije kako bismo tijekom pregovaranja mogli održati kontrolu nad razvojem pregovaranja, kao i da bismo sami odredili željeni cilj pregovora, opcije i alternative.
|
četvrtak, 07.12.2006.
Pregovaranje - dio 1.
Od pregovaranja se napravila cijela znanost. Ljudi idu na seminare kako bi naučili kako pregovarati sa dobavljačima i/ili kupcima o svojim proizvodina i/ili uslugama, čitaju knjige i završavaju ine škole.
Prva i osnovna činjenica kod pregovaranja je: CIJELI ŽIVOT JE PREGOVARANJE!
Bili mi toga svjesni ili ne, ali cijeli život pregovaramo o različitim stvarima:
- kad smo klinci s roditeljima (npr. do kada smijemo ostati vani preko vikenda),
- kada imamo djevojku/dečka (npr. što ćemo raditi: idemo u kino ili ćemo na cugu u grad?),
- kada se vjenčate (npr. trebamo li novu perilicu ili nove gume za auto),
- kada se zapošljavate (npr. kolika će vam biti plaća, koje radno vrijeme, slobodne subote i sl).
Svi smo mi pregovarači od rođenja, ali su rijetki rođeni pregovarači.
Pojam pregovaranja podrazumijeva vođenje razgovora s nekim te kroz razmjenu prijedloga i pogađanje postizanje s tom osobom OBOSTRANO KORISNOG DOGOVORA. Naglasila sam ovo 'obostrano koristan' jer danas masa poslovnih ljudi pregovara ucjenjivanjem - stisni svog dobavljača/kupca tako da ti da najnižu ponudu. Ovo kratkoročno daje rezultate, ali dugoročno može donijeti masu negativnih posljedica - smanjenje kvalitete proizvoda/usluga, kašnjenje s isporukama, naplaćanje dobavljačima za sirovine, a i zategnute odnose među partnerima jer se jedna strana osjeća izigrano.
Zaključak 1.dijela: Pregovaranje nije nagovaranje, a ni ucjenjivanje. Kod pregovaranja svi učesnici moraju biti zadovoljni rezultatom.
|
|
|
| < |
prosinac, 2006 |
> |
| P |
U |
S |
Č |
P |
S |
N |
| |
|
|
|
1 |
2 |
3 |
| 4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 |
| 11 |
12 |
13 |
14 |
15 |
16 |
17 |
| 18 |
19 |
20 |
21 |
22 |
23 |
24 |
| 25 |
26 |
27 |
28 |
29 |
30 |
31 |
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Everyone’s an expert on something!
Share your knowledge and passion with the world.
A lens is...
* An insanely easy-to-build, single page online.
* Your signpost about something that matters to you.
* A place to recommend your favorite stuff.
* A popular way to get found more on the web.
* A free (yes, free) way to earn a royalty. For you or for charity.
* Word of mouth at your fingertips.
* Squiddylicious.
* Something you should have if you care about getting the word out,
about selling something, about changing minds, about sharing info,
or if you just love to create, express yourself, and play.
|
|