Imenovano Partnersko vijeće za razradu Strategije razvoja Grada Vrgorca u razdoblju 2016-2020.

srijeda , 28.09.2016.

Grad Vrgorac imenovao je danas Partnersko vijeće za razradu Strategije razvoja Grada Vrgorca za razdoblje 2016-2020. U trinaestočlano volontersko tijelo imenovani su: Ante Pranić, Alen Katavić, Goran Franić, Ante Mihaljević-Pilač, Željka Opačak, Miljenko Pivac, Zvonimir Pervan, Miljenko Pervan, Goran Ćulav, Alen Govorko, Geni Dropulić, Sanja Maršić i Tvrtko Jelavić. Iz popisa imena vidljivo je da su zastupljeni gospodarstvenici, obrtnici, poljoprivrednici, hotelijeri, predstavnici MUP-a, HEP-a, katastra, turističke zajednice, komunalca i udruga. Također, donesen je Poslovnik rada, a na prvoj sjednici idući tjedan razrađivat će se analiza stanja koju je izradio Ekonomski fakultet u Splitu na 153 stranice.

Kako ističu u Gradu Vrgorcu, Strategija razvoja prvi je ovakav dokument koji na jednom mjestu analizira stanje razvoja i predlaže razvojne pravce za sve ključne sektore razvoja grada sukladno metodologiji i praksi koja se koristi kod izrade strateških dokumenata u Europskoj uniji. Partnerko vijeće razrađuje Strategiju razvoja Grada Vrgorca do konačnog prijedloga koji se usvaja na Gradskom vijeću. Usvaja se za razdoblje od 2016 do 2020. godine. To je temeljni dokument za apliciranje projekata prema EU fondovima, a iz gradske uprave pozivaju sve građane koji bi željeli sudjelovati u kreiranju Strategije da se jave u tajništvo Grada Vrgorca.

DOLAZE BAGERI Započinju radovi na dovršetku kanalizacije u Vrgorcu - sve plaćaju Hrvatske vode!

ponedjeljak , 26.09.2016.

Komunalno Vrgorac i Hrvatske vode potpisali su danas ugovor vrijedan 1,6 milijuna kuna o nastavku gradnje gradske kanalizacije u Vrgorcu. Rezultat je to pregovora gradskih vlasti sa spomenutom državnom tvrtkom posljednjih par mjeseci. Ugovorom je predviđeno da projekt u cijelosti financiraju Hrvatske vode i da on uključuje radove V. faze na izgradnji kanalizacije i pripremne radove za završetak izgradnje i puštanja u probni rad kolektora na Roljevcu.

Radovi bi trebali početi već idući tjedan, a u ovoj fazi uključuju izgradnju kanalizacijskog sustava Vukovarske ulice, spojeve Ulice Tina Ujevića i Domobranske ulice te izgradnju pretpumpne stanice sa opremanjem ispod benzinske postaje INA. Izgradnjom ove pretpumpne stanice konačno će se moći riješiti problem odvodnje oborinske vode u Ulici hrvatskih velikana, odnosno Pijaci.

Ova faza radova izvodit će se do 30. studenoga, a ostatak radova do konačnog završetka projekta u 2017. godini. Radovi će zasigurno stvoriti manje probleme u prometu u Vrgorcu u narednom razdoblju, ali dugoročna korist za naš grad od ovoga projekta je nemjerljiva.

Prije 72 godine nad vrgorskim nebom stradao slovenski pilot Leopold Ankon

nedjelja , 25.09.2016.

Slovenski pilot Leopold Ankon, pripadnik Avijacije NOVJ i britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF) poginuo je na današnji dan 1944. godine u akciji iznad vrgorskog neba.

Leopold Ankon rođen je 15. lipnja 1910. godine u Lavrici kraj Ljubljane. Kao vojni pilot preletio je svojim hidroavionom na Srednji Istok poslije kapitulacije Jugoslavije u travnju 1941. godine te nastavio borbu u savezničkim redovima. Kolege piloti su za njega govorili da je „temeljiti i mirni Slovenac, odvažan i velik rodoljub“. Nakon uspostavljanja kontakta Saveznika i jugoslavenskih partizana te uspostave baze na Visu, Ankon je postao pripadnik Prve lovačke eskadrile NOVJ, koja je djelovala u sastavu 352. eskadrile britanskog Kraljevskog zrakoplovstva (RAF), odnosno njegove formacije Balkan Air Force. Ta se jedinica u zadnjoj fazi Drugog svjetskog rata borila na nebu iznad Jugoslavije uzlijećući najčešće s partizanskog aerodroma na Visu.

Dana 25. rujna 1944. godine Ankon je svojim Spitfireom poletio s Visa. Jedan izvor navodi kako su toga dana vremenske prilike bile izrazito nepovoljne, prevladavala je magla i naoblaka s mjestimičnim padalinama. Na zahtjev stožera 281. krila BAF-a da dva zrakoplova izvide meteorološku situaciju i istovremeno napadnu neki pogodan njemački cilj, dobrovoljno su se javili piloti Ankon i Đuro Tomšić. Dostupni izvori navode kako je Ankon bio u akciji mitraljiranja njemačke vojne kolone na cesti Vrgorac-Metković, nakon čega je izgleda uslijed magle izgubio orijentaciju, udario u tlo na predjelu između planina Sveti Mihovil i Šibenik nedaleko Zavojana i poginuo. Nesreći je svjedočila jedna zavojanska pastirica koja je otišla na mjesto pada zrakoplova i pokopala tijelo nesretnog pilota. Godine 1988. godine u Zavojanima je održana vojna komemoracija na kojoj su posmrtni ostaci poginulog pilota preneseni u zavojansko groblje, gdje se nalaze i danas.

Prije dvije godine za Ankonovu priču smo saznali nakon što nas je kontaktiralo dvoje slovenskih povjesničara koji su bili u potrazi za posljednjim počivalištem spomenutog pilota.

Sprave za vježbanje tvrtke Coca-Cola Hrvatska svečano puštene u rad u Vrgorcu

srijeda , 21.09.2016.

Na rubu teniskog igrališta Osnovne škole „Vrgorac“svečano su danas puštene u rad sprave za vježbanje koje je Vrgorcu donirala Coca-Cola Hrvatska u sklopu projekta „Pokret za radost“. Ispod sprava postavljen je specijalni tepih kojega je radi dječje sigurnosti nabavio Grad Vrgorac. Ukupna investicija ovoga projekta s dodatnim tepisima iznosi oko sto tisuća kuna.

Svečanom otvorenju nazočili su: predstavnik Coca-Cole Hrvatska Bruno Jelić, gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić, ravnatelj Osnovne škole „Vrgorac“ Krešimir Kuran i bivši rukometni reprezentativac i veleposlanik projekta „Pokret za radost“ Mirza Džomba. Program je vodila radijska voditeljica Ružica Markotić. Pred nekoliko stotina građana, mahom osnovnoškolaca i srednjoškolaca vrpcu su svečano prerezali Bruno Jelić i Vrgorčanin Vicko Kuzmanić. Brojna djeca odmah su iskušala sprave, a nadamo se da će im to biti što češća praksa. Inače, prostor igrališta sa spravama je osvijetljen po noći i pod nadzorom kamera iz Osnovne škole „Vrgorac“ i Srednje škole „Tin Ujević“, što će zasigurno utjecati na njihovu sigurnost.



Odluka o mjestu smještaja sprava donesena je nakon glasanja 172 građana na facebook stranici „Aktivni aktivci aktivne zone“ koje je trajalo od četvrtka 14. do nedjelje 17. srpnja. Za lokaciju kod škole glasalo je 95 ljudi ili 55%, a za onu u parku 77 ili 45%.

Podsjetimo, Coca Cola donira Vrgorca komplet sprava koje uključuju eliptični trener, volane za ruke, paralelne prečke, zračnu hodalicu, trovisinsko vratilo i dvostruku klupu za pilates, a zaslužene su glasanjem građana na mrežnoj stranici www.pokretzaradost.hr od 15. travnja do 15. lipnja 2016. U dva mjeseca na stranici Coca-Cole zabilježeno je 376.273 glasova. Najviše glasova je skupila Hrvatska Kostajnica, a nakon nje, redom: Vrgorac, Cres, Imotski, Drniš, Vis, Komiža, Slunj, Pleternica i Knin. Navedeni gradovi su sprave za vježbanje zaslužili zahvaljujući velikom angažmanu svojih građana. Tako je u Vrgorcu pokrenuta velika virtualna mobilizacija kroz facebook grupu „Aktivni aktivci aktivne zone“ koja je u kratko vrijeme okupila nekoliko tisuća članova i izborila Vrgorcu 2. mjesto na natječaju, odmah iza Hrvatske Kostajnice.

U Vrgorskoj krajini 53% turista više nego lani

utorak , 20.09.2016.

Na području Grada Vrgorca ostvareno je u prvih osam mjeseci 2016. godine 4.665 noćenja. Iako ta brojka nije ni blizu usporediva s Makarskim primorjem, vrijedi istaknuti da ona označuje porast od 53% noćenja u usporedbi s istim razdobljem 2015. godine. Vrijedi spomenuti i da je 2015. godina bila 150% bolja u noćenjima od 2014. godine!

Trenutno je na području Vrgorske krajine 18 registriranih smještajnih objekata, mahom kuća za odmor i luksuznih vila, što je ogroman broj kada se zna da se prije samo tri godine turizam Vrgorca svodio na hotel i etno-selo Prvan i OPG Borovac. Nadamo se i vjerujemo u daljnji rast turizma na našem području. Ne možemo se natjecati s masovnim kupališnim turizmom Makarskog primorja, ali očito su kuće za odmor dobro rješenje u kojemu Vrgorčani traže svoj dio turističkog kolača.

- Turistička svijest u Vrgorcu se budi, a turisti od kojih je tradicionalno najveći broj Nijemaca, Francuza, Belgijanaca i ove godine pojačano i Poljaka, iznimno su zadovoljni. Ovaj profil turista traži drugačije destinacije, miran odmor, domaću gastronomiju, mogućnost istraživanja, ali oduševljava ih krajolik i blizina iznimnih turističkih destinacija Splita, Dubrovnika i cijele Makarske rivijere. S terena dobivamo informacije da su jako zadovoljni i vrgorski iznajmljivači koji se oko svakog gosta iznimno trude, što se u konačnici cijeni i odražava na rezultatima, kaže nam direktorica Turističke zajednice Grada Vrgorca Željka Opačak.

Veterani obilježili 25. obljetnicu formiranja 2. voda 1. satnije 3. bojne 156. brigade

subota , 17.09.2016.

Povodom 25. obljetnice formiranja i postrojavanja, u Kokorićima su u subotu 17. rujna okupili veterani 2. voda 1. satnije 3. bojne 156. vrgorsko-makarske brigade Hrvatske vojske. Okupio ih je njihov ratni zapovjednik Tomislav-Mićo Pervan, inače dugogodišnji predsjednik Mjesnog odbora Kokorići.

Vod je osnovan 14. rujna 1991. godine navečer, odmah nakon što je u Vrgorac stiglo naoružanje zaplijenjeno u pločanskoj kasarni JNA u operaciji „Zelena tabla – Male Bare“. Tomislav Pervan kaže kako se ljudstvo voda još ranije prijavilo za vojsku i da se preko 80% radilo o dragovoljcima, a formirali su vod nakon što je zaslugom Ante Dujmovića ovim, tadašnjim mladićima stiglo naoružanje iz Ploča.

- Toga dana okupila su nas se trideset i dvojica. Naš prvi zapovjednik bio je Jano Barbir iz Draževitića, a nakon što je on poginuo, zapovjedništvo sam s ponosom preuzeo ja. Kasnije smo popunjavani dodatnim ljudstvom. Ove godine okupio sam vod, većina je stigla, a dogodine želim na jedno mjesto dovesti cijelu moju vrgorsko-splitsku satniju, da se zajedno prisjetimo časnih vremena borbe za obranu Hrvatske, kaže nam vidno zadovoljni Tomislav Pervan.

On i njegovi suborci družili su se popodne u konobi etno-sela Kokorići. Prisjećali su se zajedničkih akcija i bratstva stvorenog u ratu, održali minutu šutnje za sve u ratu poginule i u miru umrle suborce, a kasnije su uz čašicu buninskog vina zapjevali domoljubne pjesme. Pridružio im se i gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić. Za potrebe fotografiranja veterane je postrojio njihov zapovjednik Pervan. Sve službeno, kao i u ratu, kaže nam.

Dok smo razgovarali sa Tomislavom Pervanom, prišao nam je veteran Marko Gašpar iz Umčana držeći u ruci vrlo zanimljiv i vrijedan povijesni dokument napisan njegovom rukom 31. ožujka 1992. godine na kojemu se, kako kaže, nalaze imena 13 mladih dragovoljaca Vrgorčana koji osvjetlali čast Vrgorske krajine i kojima je imao čast zapovijedati. Uz Gašpara, tu još: Ivica Grljušić, Nikša Delić, Ante Radonić-Rora, Rade Tolj, Rade Barać, Mladen Barać, Nedo Grljušić, Jurica Grljušić, Tiho Beus, Damir Granić, Srećko Tolj i Dražen Filipović. Uz njih stigla je u Kokoriće i većina ostalih pripadnika voda.

25. obljetnica operacije "Zelena tabla - Male bare" i sudjelovanje Vrgorčana

srijeda , 14.09.2016.

Na današnji dan prije točno 25 godina započela je Operacija „Zelena tabla – Male bare“ kojom su hrvatski vojnici i policajci oslobodili vojne objekte JNA u Pločama i došli u posjed golemih količina naoružanja i streljiva koje će itekako koristiti Hrvatskoj vojsci u prvom razdoblju rata na dalmatinskim bojištima.

Jugoslavenska narodna armija u proljeće 1990. godine kreće u akciju razoružavanja Teritorijalne obrane u Hrvatskoj. TO je tada posjedovala značajne količine naoružanja u brojnim općinama Hrvatske. Skladišta JNA na Maloj bari (dio pločanske kasarne) kod Ploča prikupila su 4.374 komada naoružanja i to iz TO Makarska (1.300 cijevi), TO Metković (1.250 cijevi), TO Ploče (1.024 cijevi) i TO Vrgorac (8.00 cijevi). Osim toga skladište je bilo puno ručnih bacača, minobacača 60 mm i 82 mm, strojnica Browning, PZO topova, puškomitraljeza i drugog naoružanja koje je pripadalo Teritorijalnoj obrani navedenih općina.

Kako u svojoj knjizi o Domovinskom ratu na naretvanskom području piše Jakša Raguž, već u kolovozu 1991. godine provedena su izviđanja, kojima je utvrđeno da su skladišta slabo branjena, ali da je bilo kakva akcija na neutraliziranju kasarne JNA dolazila samo u obzir ako u isto vrijeme budu uključeni svi njezini objekti i to kako bi se spriječila intervencija snaga JNA u obrani skladišta. Osmišljen je tako plan akcije koji je uključivao zauzimanje skladišta od 16 objekata kao i ostalih vojnih objekata u gradu i luci. U vojarni Stanko Parmać bilo je tada 70 ljudi, u skladištima dvadesetak, a u ratnoj luci 6 minolovaca sa 150 oficira i vojnika. Plan operacije neutraliziranja snaga JNA u Pločama završen je 9. rujna 1991. godine i uključivao je pripadnike ZNG-a, specijalce, diverzante Narodnu zaštitu, lučke gardiste i policajce iz Metkovića, Ploča, Splita i Vrgorca kojima je zapovijedao general Petar Šimac. Dana 14. rujna u 18:30 sati policija je blokirala Jadransku magistralu od Makarske do Rogotina kako bi čuvala bokove napadnih snaga u akciji od intervencije kopnenih snaga JNA iz okolice, ponajviše Splita. Istovremeno su u punu pripravnost stavljeni domovi zdravlja i prekinute telefonske veze u cijelom području. Malo iza 19 sati prekinula je opskrba električnom energijom u cijeloj dolini Neretve, da bi desetak minuta kasnije predstavnici hrvatskih snaga dali ultimatum za predaju posadi JNA u skladištima na Maloj bari. Nakon kraćih pregovora, hrvatske snage su ušle u Male bare i odmah počele tovariti opremu i naoružanje. Nastavak akcije u ostalim objektima JNA u Pločama nije išao tako glatko pa je poziv hrvatske strane za predajom dočekan pucnjavom od strane zapovjedništva i tehničke radionice. Zbog miniranog prilaza, hrvatske snage nisu mogle tako jednostavno pristupiti objektima, a slično je bilo i u luci, gdje se s minolovaca pucalo po hrvatskim snagama i samom gradu. Negdje u isto vrijeme, zapovjedništvo JNA u Pločama usprkos blokadi uspjelo je uspostaviti kontakt sa zapovjedništvom Vojnopomorske oblasti u Splitu koje je zajedno s viškim zapovjedništvom uputilo zračnu pomoć. Do 22:30 sati iz skladišta su hrvatski vojnici i policajci već izvukli tridesetak kamiona oprema i naoružanja, a malo nakon toga Ploče su nadletjela dva zrakoplova JNA i izbacila svjetleće bombe. To je onemogućilo daljnji napad na vojarnu i luku, ali je prebacivanje oružja iz skladišta na Malim barama nastavljeno. Iako je bilo planirano da se minolovci ne uništavaju, kako se nije imalo drugoga izbora, hrvatske snage su ih napale, tri su zapaljena, a četvrti je bio onesposobljen. Uskoro potom ponovno su doletjeli zrakoplovi JNA i krenuli s raketiranjima, a kroz noć njihovi napadi su nastavljeni. Stigle su i pomorske snage JNA u obliku raketne topovnjače te dva raketna i dva torpedna čamca. Cilj im je bilo prekidanje čelične sajle postavljene u luci koja je trebala spriječiti minolovce da isplove prema otvorenom moru, a djelovale su i prema gradu. Torpedni čamci uspjeli su prekinuti sajlu pa je 11 plovila isplovilo u Neretvanski kanal nakon čega su pucale po hrvatskim snagama u luci. Kroz 16. rujna nastavljeni su i napadi zrakoplova na Male bare i okolne ceste. Istoga dana započeti su pregovori dviju strana. JNA je tražila oslobađanje 12 svojih oficira koje su hrvatske snage zarobile dan ranije. Nakon što je zahtjevu udovoljeno, napadi na grad su prestali. Ratni brodovi jugoslavenske mornarice potom su više puta uplovili u grad odvozeći preostale vojnike i oficire JNA, dokumentaciju te oružje i gorivo iz skladišta Tatinje. Hrvatske snage preuzele su 17. rujna preuzele i preostale objekte JNA. Uklanjanje JNA iz Ploča onemogućavalo je bilo kakve kombinacije za presijecanje Hrvatske u dolini Neretve. U spomen na ovu akciju, 14. rujna se slavi dan Grada Ploča.

Procjenjuje se da je iz skladišta u Maloj bari izvučeno 4.800 pušaka, 20 protuavionskih topova, 190 puškomitraljeza, 500 pištolja, te velika količina raznih drugih vrsta oružja i streljiva. U ostalim objektima JNA u Pločama zaplijenjeno je 120 kamiona i drugih vrsta vozila, 84 topa 20 i 40 mm, te velike količine streljiva za pješačko naoružanje kao i velike količine granata i mina (oko 350 tona). Kako se procjenjuje da su do tada hrvatske snage u Dalmaciji posjedovale oko 3500 pušaka, osvajanje skladišta i kasarne u Pločama bilo je od gotovo neprocjenjive važnosti za naoružavanje mlade hrvatske vojske na dalmatinskim ratištima u daljnjim borbama protiv JNA i pobunjenih Srba. Oružjem iz kasarne, mahom kalašnjikovima i drugim naoružana je i Vrgoračka satnija koja je 1. studenoga ušla u redove 4. gardijske brigade.

Svi navedeni podaci o tijeku operacije su više-manje poznati zainteresiranoj javnosti, ali ovdje vrijedi istaknuti da je praktički sve do prije nekoliko godina bio gotovo zaboravljen doprinos Vrgorčana operaciji „Zelena tabla – Male bare“. Naime, u njoj su sudjelovali i pripadnici Policijske postaje Vrgorac i nekoliko dragovoljaca koji nisu bili vezani za spomenutu postaju. Da bi se u potpunosti shvatila golema važnost njihova angažmana treba imati na umu da je u vrijeme akcije Hrvatska nominalno još uvijek bila dio Jugoslavije i stvari su se mogle itekako zakomplicirati na milijun raznih načina. Međutim, usprkos tome, Vrgorčani su se zajedno s Neretvanima rame u rame uključili u napad.

Prije nekoliko godina Vrgorčani su prvi put pozvani na obilježavanje obljetnice akcije u Pločama i zajedno su postrojeni pod tablom „Vrgorac“. Tog rujna 1991. godine vrgorski policajci Zdenko Mihaljević, Ante Franić, Ivica Primorac, Mustafa Hrnčić, Marko Erceg, Ivica Tolić, Miodrag Ilić, Veseljko Erceg, Zlatko Vujčić, Ivica Barać i Petar Šalinović upućeni su iz Vrgorca u Ploče. Zapovjednik policijske postaje Milenko Glamuzina opskrbio ih je s određenim količinama naoružanja, a osim njih, u akciji su sudjelovali i drugi vrgorski dragovoljci koji nisu službeno nisu djelovali pod postajom, poput Ante Dujmovića i Željka Borovca. Imena koja objavljujemo dobili smo od samih branitelja, pa se unaprijed ispričavamo ako smo koga izostavili. Ako takvih ima, pozivamo ih da nam to jave. U svakom slučaju, u jednoj od prvih akcija hrvatskih snaga na našem području sudjelovali su i Vrgorčani i za ponadati se da će neki od njih u budućnosti detaljnije opisati svoj angažman kako bi podaci bili sačuvani za povjesničare.

foto: Dubrovački list

POGLED S GRADINE Što Parlamentarni izbori znače za Vrgorac?

ponedjeljak , 12.09.2016.

Rezultati Parlamentarnih izbora jasno navode na zaključak da će HDZ i Most nezavisnih listi nakon određenih pregovora formirati zajedničku vladu, i to na temelju slične snage kakvu su imali nakon izbora prije deset mjeseci. Što takav rasplet izbora na državnoj razini znači za političku situaciju u Vrgorcu, gdje je nositelj vlasti Mostu bliska Nezavisna lista mladih uz podršku SDP-a i HNS-a?

Rezultati parlamentarnih izbora na području Vrgorca pokazuju pad popularnosti i HDZ-a i SDP-a te popriličan rast Nezavisne liste mladih. Još kada se saznalo da Ante Pranić ide na listu Mosta u X. izbornoj jedinici bilo je jasno da on nema snagu za osvajanje mandata u Hrvatskom saboru. Usprkos tome, Pranić se na to ipak odlučio, čak i formirao stožere s obje strane Biokova te uložio vlastiti novac u izbornu kampanju nadajući se preferencijalnim glasovima. Nije on to učinio da bi osvojio saborsko mjesto, već da bi učvrstio svoj položaj u konglomeratu političkih opcija koje čine Most nezavisnih lista, poglavito u Dalmaciji, uz bok Petrovu, Grmoji, Kovačiću i Bulju.

Oslanjajući se na veze s Mostovim ministrima u prošloj vladi, najviše Orepićem, Panenićem i Šprljom, Pranić je ne samo uspješno srušio dugogodišnju HDZ-ovu vlast u Vrgorcu, već na toj istoj pomoći temeljio i prvo razdoblje svoga mandata na mjestu gradonačelnika, a to želi raditi i dalje. Dobro procjenjujući da će Most ponovno biti jezičac na vagi, gradonačelnik Vrgorca je ušao u izbornu kampanju kako bi formiranjem nove vlade mogao naplatiti uslugu u vidu realizacije raznih projekata bitnih za Vrgorac pomoću Vlade čija će mu vrata opet otvoriti, ovaj put još moćniji Mostovi ministri. Uz svako svoje traženje prema Mostu, Pranić će sa sobom „ponijeti“ 25% glasova, od čega većinom preferencijalnih, koliko je jučer osvojio u Vrgorcu, što je jedan od najboljih rezultata Mosta u Dalmaciji.

Iz navedenoga je jasno da je Pranić u Vrgorcu pravi pobjednik izbora, ne samo zato što je jedini ostvario rast u odnosu na prošle izbore, već i zato što će nakon formiranja vlade HDZ-a i Mosta upravo on biti najjači predstavnik te koalicije u Vrgorcu. To će se dogoditi ne samo zbog Pranićeve očito vidljive sposobnosti u stvaranju kontakata i veza od lokalne do državne razine, već i zbog toga što vrgorski HDZ ima ozbiljnih kadrovskih problema i naprosto nema osobu koja niti blizu može parirati gradonačelniku.

S druge strane, Praniću može dobrim dijelom parirati Bobanac, ali kako je on na izlaznim vratima, jasno je da SDP-u prijeti rasulo ako ne posloži svoje redove i krene u ponovni „zagrljaj“ sa svojom bazom koja usprkos naletima NLM-a i dalje opstaje, ali je pitanje dokad. Zbog potpuno nedjelotvornog HDZ-a, jedini pravi politički korektiv NLM-u u Vijeću trenutno je SDP u koaliciji s HNS-om i ako bi ta stranka dalje slabila, to bi poremetilo postojeću osjetljivu ravnotežu na političkoj sceni Vrgorca koja je za naš grad itekako potrebna. Most na državnoj razini u koaliciji s HDZ-om, a na lokalnoj razini sa SDP-om je vrlo razumna kombinacija koja ostavlja otvorenima sve kombinacije, a činjenica je da osiromašeni Vrgorac trenutno nema luksuz da si zatvara bilo kakva vrata. Ma što netko ostrašćen ideologijom mislio o tome.

Nadalje, ovi izbori su pokazali potpuni potop i nestanak obje pravaške opcije u našemu gradu, uz ranije samovoljni nestanak HSS-a. Vrgorac dakle ima tri političke opcije vrijedne spomena, od kojih dvije stare trpe snažne udarce s bokova od najmlađe s kojom SDP mora surađivati kako bi izbjegao povratak HDZ-a na vlast. Zbog toga nema nikakve dileme da će HDZ i SDP morati pročistiti svoje redove i uvesti nove osobe koje će moći parirati NLM-u, Pranićevoj radnoj energiji i njegovim vezama s MOST-ovim ministrima i saborskim zastupnicima, inače je realno za očekivati njihovo daljnje slabljenje. HDZ više ne može računati na lažne birače kao nekad, a SDP će bez hitnog pomlađivanja članstva ubrzo upasti u grdne probleme. I zaključno, ovi izbori su još jednom pokazali koliko su državni izbori važni i za političke procese u Vrgorcu i ne smije ih se uzimati zdravo za gotovo. Pogotovo kad znamo da su lokalni izbori već slijedeće godine.

PARLAMENTARNI IZBORI U VRGORCU: HDZ 1.513, Most 820, SDP 812 glasova

Na izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru 11. rujna na području Grada Vrgorca bilo je upisano 5.610 birača. Na 26 biračkih mjesta pristupilo ih je ukupno 3.408 ili 60,75%, od čega je važećih glasova bilo 3.332 ili 97,77%, a broj nevažećih 76 ili 2,23%.
Najviše glasova osvojila je koalicija HDZ-HDS, i to 1.513 ili 45,40% glasova. Najviše preferencijalnih glasova na toj listi osvojio je Damir Krstičević (782 ili 51,68%), dok je druga bila mr. sc. Marija Vučković (130 ili 8,59%).
Most nezavisnih lista osvojio je 820 ili 24,6% glasova. Najviše preferencijalnih glasova na toj listi osvojio je gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić (588 ili 71,7%), dok je drugi bio Božo Petrov (103 ili 12,56%).
Narodna koalicija predvođena SDP-om osvojila je 812 ili 24,36%. Najviše preferencijalnih glasova na toj listi osvojio je Boris Lalovac (272 ili 33,49%), dok je drugi bio HNS-ovac Srđan Gjurković sa 87 ili 10,71%.
Redoslijed ostalih listi je slijedeći: pravaška koalicija oko HSP AS (38 ili 1,14%), koalicija oko Živog zida (38 ili 1,14%), Koalicija za premijera (18 ili 0,54%), koalicija oko HSP-a (18 ili 0,54%), A-HSP (17 ili 0,51%), HSP 1861 (13 ili 0,39%), Pametno (12 ili 0,36%), Blokirani (11 ili 0,33%), koalicija oko NL Stipe Petrina (11 ili 0,33%), SRP (8 ili 0,24%) i HBPS (3 ili 0,09%).
Zanimljivo je da je pobjednik izbora u Vrgorcu i X. izbornoj jedinici, Damir Krstičević, izgubio izbore u svome selu. Tako je u Umčanima Most osvojio 40 glasova, SDP 39, a HDZ tek 25.
Usporedbom s prošlim Parlamentarnim izborima 2015. godine vidimo da je na ovim izborima bilo upisano 245 birača manje te izašlo 6,12% manje birača. HDZ-ova koalicija je ovaj put dobila 462 glasa manje, a SDP-ova koalicija 241 glas manje. Ali zato je na njihovim izgubljenim glasovima profitirao Most nezavisnih lista sa 174 glasa više nego prošli put. Damir Krstičević dobio je na prošlim izborima 1.249 preferencijalnih glasova, a ovaj put 782, što je 467 manje.

HDZ je pet godina odbijao jednoj ulici u Vrgorcu dati ime Vrgoračke satnije, a sad s istim prijedlogom pritišće gradsku vlast!

petak , 09.09.2016.

Braniteljske udruge sklopile su koaliciju s lokalnim HDZ-om u cilju slabljenja legalno izabrane gradske vlasti u Vrgorcu. Samo se takav zaključak može donijeti nakon što su HVIDR-a i Udruga 4. gardijske brigade Vrgorac odlučile u poznatom SUBNOR-ovskom stilu, pritiscima temeljenima na evokaciji borbe za neovisnost utjecati na lokalnu vlast da donose odluke kakve oni žele po pitanju imenovanja parka, a evo sada pripremaju i druge akcije poput peticija i slično. Braniteljske udruge su još jednom, pod tko zna koji put, dopustile da ih se uvuče u HDZ-ovo demagoško kolo i isturi pred HDZ-ove političke suparnike da u njihovo ime vode političke ratove zbog nečega što je upravo najmilija stranka zakuhala. A sve ovo se zapravo događa kako bi se skrila činjenica da od dana kada je izgubio vlast, HDZ Vrgorac nije dao niti jedan jedini prijedlog za boljitak građana Vrgorca, ali zato je novoj vlasti ostavio gotovo 18 milijuna kuna duga, praznu gradsku blagajnu, do neprepoznatljivosti narušene gradske ustanove i tvrtke i podijeljen grad. Umjesto da se bore za budućnost svoje djece, braniteljske udruge su odlučile svoju energiju uložiti samo za potrebe HDZ-a.

Da je tome tako dokazuje činjenica da sam od 2010. godine naovamo – a potaknut upravo žalbama branitelja na njihovim brojnim okupljanjima koje sam novinarski pratio – u više navrata dao na protokol bivše HDZ-ove gradske uprave prijedlog da jedna ulica u Vrgorcu ponese ime „Vrgoračke satnije“. Dajući taj prijedlog, argumentirao sam ga slijedećim riječima (citat): „28. lipnja 1991. godine formirana je Samostalna Vrgoračka satnija. Prva akcija Satnije dogodila se na dubrovačkom bojištu tijekom druge polovice listopada 1991. godine u akciji „Slano“ na području Visočani – Lisac. Prvog studenog 1991. godine Samostalna Vrgoračka satnija sa 76 ljudi i kompletnim naoružanjem priključila se Četvrtoj brigadi, i to kao 3. satnija 4. bojne. Ratni put satnije vodio je njezine pripadnike preko Drniškog, Stonskog, Zadarskog, Čitlučkog i Dubrovačkog bojišta. Tijekom studenog i prosinca 1992. godine dolazi do preustroja Četvrte gardijske brigade i pripadnici Vrgoračke satnije ulaze u druge komponente brigade gdje su mnogi dočekali kraj rata. Tijekom Domovinskog rata poginula su tri pripadnika Satnije: Robert Grizelj, Ante Gašpar i Ljubomir Erceg. U skladu sa navedenim, predlažem da jedna ulica u Vrgorcu dobije ime – Ulica Vrgoračke satnije – vojne postrojbe iz Domovinskog rata“.

Prijedlog sam podnio imajući na umu da njime objedinjujem povijest Domovinskog rata, povijest Vrgorca, domoljublje i lokalpatriotizam, jer jedni bez drugih, bar po mom poimanju svijeta, ne idu. Iako sam prijedlog poslao nekoliko puta na protokol Gradskog vijeća i javno preko Vrgoračkih novina (štoviše, ovaj apel za ulicom Vrgoračke satnije objavljen je na naslovnici 10. broja Vrgoračkih novina u prosincu 2009. godine), drugih medija i društvenih mreža s njime upoznao javnost, bivša HDZ-ova gradska uprava odbijala je o njemu uopće i raspravljati. Tadašnji predsjednik Gradskog vijeća Nikša Roso nikada ovaj prijedlog nije stavio na raspravu, pa ni u mandatu kada je vijećnik HDZ-a bio upravo predsjednik HVIDR-e Ante Šalinović. Ništa ovdje ne govorim napamet, papiri iz moje privatne arhive koje upravo listam govore umjesto mene.

Za one koji dakle ne znaju, 3. satnija 4. bojne 4. gardijske brigade po kojoj je HDZ htio nazvati park je upravo Vrgoračka satnija za koju sam predložio da ponese ime jedne ulice ili trga u Vrgorcu!

Imajući svoje iskustvo na pameti, postavljam pitanje braniteljskim udrugama zbog čega tada otvoreno nisu pozvali gradsku vlast da se moj prijedlog podrži i da se o njemu makar raspravlja? Valjda to nije bilo oportuno jer je prijedlog došao od mene koji nisam htio plesati u HDZ-ovom kolu, a braniteljske udruge, poglavito HVIDR-a, nikada nisu željele ići uz dlaku HDZ-ovoj vlasti, ali zato su spremne udarati na gradsku upravu koju podržava NLM, SDP i HNS. Meni je to ponašanje licemjerno i politikantsko i smatrat ću ga takvim dok mi se osobno ne ispričaju što me nisu podržali kad sam, vodeći se upravo željama branitelja, dao prijedlog da jedna ulica ponese ime Vrgoračke satnije, i s tim prijedlogom ostao sam na vjetrometini, u vremenima kada je HDZ kontrolirao sve, od gradske uprave, do mjesnih odbora, KUD-ova i braniteljskih udruga.

Na kraju, kako bih želio biti konstruktivan, želim napomenuti da HDZ Vrgorac nije predložio da se Park nazove po 4. gardijskoj brigadi, već po 3. satniji 4. bojne 4. gardijske brigade. Osim što je vladajuća većina odbila prijedlog pod obrazloženjem da je politikantski, jedan dobar dio vijećnika je naglasio da je prijedlog loš zbog predugog imena. Eh, da su HDZ-ovci barem sjetili da je to zapravo Vrgoračka satnija, ali im nije imao tko reći. Također, od silnog HDZ-ovskog bukanja potpuno se zanemario, po meni, sasvim korektan prijedlog SDP-a da gradska uprava uloži novac u projekt uređenja parka, da se označe pojedine staze i nazovu po velikanima hrvatske i vrgorske povijesti (pa i Vrgoračkoj satniji) uz praktične i decentne ploče koje ne bi narušavale zaštitu parka, a istovremeno bi posjetitelje informirale po kome svaka staza ili perivoj nosi ime. Bio bi to svojevrstan prostor sjećanja na vrgorsku i hrvatsku povijest. Spreman sam u takav projekt uložiti svoje slobodno vrijeme i bogato povijesno znanje u bilo kojem njegovom aspektu, od pomaganja pisanja sadržaja tih info-ploča do uzimanje kosora u ruke i čišćenja drače. Braniteljske udruge, umjesto da budu destruktivne poput HDZ-a koji je ovaj grad doveo do bankrota, mogle bi biti konstruktivne i putem svojim veza i kanala pomoći gradskim vlastima da se ovakav projekt provede i da se taj prostor konačno uredi. Gospodo, na vama je red, a ja sam spreman pomoći. Sumnjam da bi gradonačelnik Pranić tako nešto odbio.

Branko Radonić,
od HDZ-a višestruko odbijani predlagatelj imenovanja Ulice Vrgoračke satnije (2010.-2015.)
Vrgorac, 8. rujna 2016. godine

Započeli radovi na izgradnji pristupnog puta u Gospodarskoj zoni Ravča

četvrtak , 08.09.2016.

Jutros su započeli radovi na izgradnji pristupnog puta Gospodarskoj zoni Ravča. Posao je dobila vrgorska tvrtka Vodoprivreda d.d. i ukupna vrijednost investicije s PDV-om iznosi gotovo 2,4 milijuna kuna. Novac je osiguran od ostatka HBOR-ova kredita, potom kapitalne pomoći iz sredstava Ministarstva regionalnog razvoja, kao i komunalnog doprinosa čiju je naplatu nova gradska vlast u dva mjeseca uspjela podignuti za 100%.
Uskoro kreću radovi na trafostanici koje u cijelosti financira HEP u iznosu od 1,4 milijuna kuna, a Hrvatske ceste će do kraja godine sagraditi novo raskrižje na ovom području čija investicija vrijedi 700 tisuća kuna. Grad Vrgorac istovremeno ima obvezu osiguravanja građevinskih radova za HEP projektne vrijednosti pola milijuna kuna.
Kada se sve zbroji, u radove u Zoni će se do kraja godine potrošiti oko 4,84 milijuna kuna državnog i lokalnog novca, a sva sredstva su već osigurana.
Isto tako, kako smo ranije pisali, Uporabna dozvola kanalizacije je ishodovana u roku i podnesen je zahtjev za isplatu dva milijuna kuna iz programa IPARD čija se uplata u gradski proračun očekuje u narednom razdoblju.

MI BRAĆA PIVAC Natječaj za dodjelu studentskih stipendija u akademskoj godini 2016./2017.

utorak , 06.09.2016.

*za veću rezoluciju kliknuti na sliku.

Osnovna škola 'Vrgorac' uvela e-dnevnike

ponedjeljak , 05.09.2016.

Neda Franić, nastavnica engleskog jezika Osnovne škole „Vrgorac“ u rukama drži jedan od posljednjih papirnatih dnevnika i imenika u svojoj ustanovi, jer ona i njezine kolege od danas, početkom nove školske godine, prelaze na rad s elektronskim dnevnicima.

To se odnosi na sve odjele matične škole Vrgorac i područnu školu Veliki Prolog, dok će se u ostalim područnim školama i dalje koristiti papirnati dnevnik i imenik dok se ne stvore tehnički uvjeti da se i tamo uvedu. Škola je uspjela pojačati internetsku vezu i nabaviti stolna ili prijenosna računala i tablete za sve učionice zahvaljujući velikom angažmanu ravnatelja Krešimira Kurana, nastavnici su prošli webinar o e-dnevnicima i obuku u školi i od danas je za vrgorsko školstvo počela nova stranica u njegovoj povijesti.

E-dnevnici su jednostavan i pregledan alat koji u svakom trenutku daju informacije o svakom aspektu nastave, a i sami roditelji koji to zažele, moći će dobiti podatke o ocjenama i izostancima svoje djece putem e-maila istoga dana kada ih se u e-dnevniku zabilježi.

Mirovinsko, zdravstveno i biro premještaju se u napuštenu zgradu suda

petak , 02.09.2016.

Ministar pravosuđa Ante Šprlje bio je danas u radnom posjetu Vrgorcu radi rješavanja posljednjih tehničkih problema prije početka izlaganja zemljišne knjige katastarske općine Dusina. Također, ministru je prezentirana ideja gradske uprave Vrgorca da se ustanove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izmjeste iz sadašnjih prostora u zgradu suda koja više nema službenika pa više i službeno nije sud.

Tamo se nalaze dobro opremljena dva kata i kako je istaknuo gradonačelnik Ante Pranić, uspjelo se postići da se službe HZZ-a i HZZO-a prebace u prizemlje zgrade suda. U prizemlju će biti i katastarski i sudski uredi za provođenje zemljišne knjige katastarske općine Dusina, a prizemlje je odabrano zbog starijih i nemoćnih osoba te će se urediti prilazi osobama s invaliditetom.

Dosadašnji prostor prvog kata zgrade stare općine kojeg je koristio HZZO biti će u sastavu Poduzetničkog centra, a prostor kojeg je koristio HZZ, gradska uprava namjerava uz pomoć sponzora opremiti kako bi služio za stambeno zbrinjavanje osoba koje imaju status beskućnika u Vrgorcu.

Župan Ževrnja za promet otvorio obnovljenu cestu Vrgorac - Prapatnice

2,64 kilometra obnovljene županijske ceste 6201, dionice Vrgorac-Stilja, poddionice Vrgorac-Prapatnice svečano je u promet pušteno danas na njezinom početku u Vrgorcu. Vrpcu je u ime investitora svečano presjekao splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja uz asistenciju gradonačelnika Vrgorca Ante Pranića, ravnatelja Županijskih cesta Split Petra Škorića i kandidata HDZ-a u X. izbornoj jedinici na predstojećim Parlamentarnim izborima Damira Krstičevića. Svečanom otvaranju bili su prisutni i vlasnici tvrtke Skladgradnja Slaven i Jozo Žužul, koja je izvela radove, kao i mještani Vrgorca i Prapatnica.

Na druženju poslije puštanja ceste u promet, župan Ževrnja rekao je kako Splitsko-dalmatinska županija ima u planu nekoliko projekata bitnih za vrgorski kraj, ali je za njihovu realizaciju potrebna pomoć i suglasnost države. Gradonačelnik Pranić zahvalio je svima koji su bili uključeni u projekt obnove ceste Vrgorac – Prapatnice te je najavio nove infrastrukturne projekte u Vrgorskoj krajini. Ravnatelj Škorić zahvalio je Skladgradnji na besprijekorno i u zadanom roku izvedenim radovima.

Obnova ceste Vrgorac – Prapatnice koštala je oko devet milijuna kuna i ona je dio projekta izgradnje moderne granične prometnice Vrgorac – Imotski.

Tvrtka Dr. Luigi otvara 20 radnih mjesta u prostorijama nekadašnje "Braće Rakić", ali uz uvjet - traže da grad odustane od spora za prizemlje zgrade režije u parku

Gradonačelnik Ante Pranić izvijestio je javnost kako je zaprimio pismo namjere tvrtke „Dr. Luigi“ d.o.o. koja želi u krugu bivšeg poduzeća „Braća Rakić“ započeti s proizvodnjom obuće marke dr. Luigi, jer u istoj zgradi već godinama djeluje sestrinska tvrtka „L-tex“ d.o.o. Prebacivanjem proizvodnje u Vrgorac, otvorilo bi se najmanje 20 radnih mjesta.

Rezultat je to pregovora gradonačelnika Pranića s upravom tvrtke koja je već konkretizirala svoju želju pravnim premještanjem sjedišta tvrtke „Dr. Luigi“ u Vrgorac. No, da bi se ovaj dogovor ispunio postoji uvjet vezan za sudski spor između tvrtke L-tex i Grada Vrgorca koji se tiče prizemlja zgrade bivše Režije u parku. Naime, uprava tvrtke Dr. Luigi je u svome pismu namjere navela kako ne obavlja ulaganja na područjima gdje imaju otvorene sporove s lokalnom samoupravom. Sporni prostor Režije kupila je tvrtka „Splićanka“ po temeljnom ugovoru o kupoprodaji od 15. listopada 1991. godine. Taj ugovor je sklopljen tijekom stečajnog postupka, a predmet kupoprodaje je bila sva pokretna i nepokretna imovina stečajnog dužnika DP „Braća Rakić“ Vrgorac u koji spada i spomenuta zgrada. Nakon kupoprodaje prizemlje zgrade je predano u posjed „Splićanki“ od strane stečajnog upravitelja. Zatim je Splićanka promijenila ime u „L-tex“ i nastavila sa posjedovanjem svih kupoprodajnih nekretnina. Ipak, Grad Vrgorac 1997. godine upisuje se kao vlasnik cjelokupne zgrade u Gradskom parku bez jasnog pravnog slijeda. Nastaju tužbe i pravni sporovi koji se vuku do danas.

Kako bi se spor izgladio vlasnik L-texa i Dr. Luigija predlaže sklapanje sudske nagodbe i praktički prepuštanje prizemlja Režije, a Dr. Luigi je spreman preuzeti obvezu da u vremenu od godine dana od sklapanja nagodbe, na razdoblje od minimalno dvije godine zaposli na području Grada Vrgorca najmanje 20 radnika. Kao jamstvo za izvršenje preuzete obveze zapošljavanja, tvrtka predaje adekvatni instrument plaćanja. Gradonačelnik Ante Pranić neće odluku o sudskoj nagodbi donositi sam, već ju je prepustio vijećnicima u Gradskom vijeću. Ako oni prihvate prijedlog, Vrgorac će dobiti najmanje 20 novih radnih mjesta u prostorima bivše „Braće Rakić“.

Gradonačelnik Pranić o ovom slučaju kaže slijedeće: „Ako Gradsko vijeće podrži prijedlog imamo novih 20 radnih mjesta i sve prihode od poreza. Ako ne podrži od svega ćemo imati zapušteno prizemlje u zgradi Gradskog parka, nastavak spora i praznu zgradu bivše „Braće Rakić“ bez radnika. Ja sam poduzeo kao gradonačelnik sve mjere i radnje da uvjerim poduzetnika o svim pogodnostima dolaska u Vrgorac. Nakon tri razgovora zahvaljujem na pismu namjere koje ću predati svim gradskim vijećnicima na Gradskom vijeću. Neka Gradsko vijeće odluči o zadnjem koraku“.

UVODI SE RED U DIVLJI ZAPAD: 2.000 građana ne plaća odvoz smeća, a u Vrgorskoj krajini svijetle čak 1.784 žarulje rasvjete!

četvrtak , 01.09.2016.

Gradska vlast odlučila je uvesti red u dva „kostura iz ormara“ koji su je dočekali nakon preuzimanja vlasti prije nekoliko mjeseci. Gradonačelnik Ante Pranić izvijestio je tako javnost kako je uvidom u evidenciju MUP-a na području Grada Vrgorca otkriveno da je čak 2000 ljudi izvan sustava obračuna za usluge plaćanja odvoza komunalnog otpada. Od toga broja 1.159 se odnosi na sela, a 876 na sam Vrgorac. Kako račun po članu domaćinstva iznosi 16 kuna + PDV, lako je izračunati da zbog neplaćanja odvoza otpada od strane spomenutih ljudi, Gradska Čistoća godišnje zarađuje 360 tisuća kuna manje nego što bi trebala. Kada bi ta gradska tvrtka imala taj novac, njezino bi poslovanje bilo daleko jednostavnije, a servisiranje domaćinstava uspješnije. Za Pranića je takvo stanje „divlji zapad“ i planiram mu se stati u kraj. Zbog toga se od 1. rujna (danas) kreće s revidiranim brojevima uz račune za kolovoz, a građani imaju mjesec dana za kontrolu. Ako smatraju da brojke na računu nisu točne, mogu zatražiti službeni dokument o broju prijavljenih na svojoj adresi u Policijskoj postaji Vrgorac. Samo sa službenim dokumentom će se moći korigirati računi ako netko misli da je korekcija potrebna.

Također, gradska uprava kreće sa revizijom javne rasvjete prije prijave na Fond zaštite okoliša i zamjene postojećih svjetiljki onima sa LED-om. Kako se u prošlim godinama rasvjeta u mjesne odbore populistički postavljala bez ikakvog plana, „šakom i kapom“, utvrđeno je da na području Vrgorske krajine trenutno svijetle nevjerojatne 1.784 svjetiljke na svega 6.500 stanovnika, pa Grad Vrgorac za električnu energiju godišnje mora platiti čak 700 tisuća kuna. Zbog tako velikog broja svjetiljki Grad ne može osigurati da svijetle cijelu noć, pa je još bivša vlast donijela odluku da se rasvjeta gasi iza ponoći. Nova gradska vlast namjerava revidirati trenutni broj rasvjetnih tijela i smanjiti ih na izdrživ broj, kako bi oni koji ostanu mogli svijetliti u cjelovečernjem režimu. Kako navode iz gradske uprave, broj je detaljiziran u svim selima i uvidjelo se da postoje nesrazmjeri između pojedinih sela koji graniče sa zdravom pameti.