Izašao osmi broj župskog lista Vrgorac
petak , 28.12.2007.
Za Božić je izašao novi broj župnog lista Vrgorac, kojeg izdaje župa Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu. List Vrgorac je godišnjak, i ovo je osma godina njegova izlaženja. List se financira doprinosima župljana i besplatan je. Pokrenuo ga je bivši župnik fra Ivan Jukić 2000. godine, a nastavio župnik fra Petar Vrljičak. U ovome broju povećao se broj suradnika. Već standardno, Milan Glibota piše tekstove iz povijesti Vrgorske krajine, i u ovome broju je pisao o turskim defterima iz 1519. godine koji se tiču Vrgorske krajine, zatim tu je tekst o popisu stanovnike župe Vrgorac iz 1744. godine, članak o prilikama u Vrgorskoj krajini za vrijeme francuske uprave, članak o doživljajima fra Petra Krstitelja Bačića u Vrgorcu u vrijeme političkih previranja 1874., tekst o Jakši Hercegu i tekst o Vrgorcu u starim novinama. Radovi Milana Glibote su veoma korisni, budući da se najčešće radi o građi vrijednoj za istraživanje Vrgorske krajine, posebno tekstovi o turskim defterima, pa se nadam da će i dalje surađivati na uređivanju ovoga lista.
Osim povijesnih tekstova u ovome listu je više suradnika pisalo o općim događajima u Gradu u protekloj godini. Tako je Ljubo Markotić pisao o gradskoj glazbi, gradonačelnik Boris Matković je donio vijesti o radu gradskog poglavarstva u 2007. godini, a Neli Bajalo o radu vrgorskih turističkih djelatnika i općem funkcioniranju Turističke zajednice Grada u 2007. Nekoliko kraćih tekstova o događanjima u Vrgorcu je objavio i dopisnik Slobodne Dalmacije Igor Majstrović, a neizostavni su bili i članci o uspjesima vrgorskih športaša o kojima su pisali Jure Divić i Mirko Vrcan. Kao i dosad fra Petar je objavio župski ljetopis za proteklu godinu, kao i popise prvopričesnika, krizmanika, vjenčanih, kao i preminulih osoba iz naše župe. Fra Ivan Jukić, sa crkvenog gledišta, pisao o New Age terapijama. Ja sam također priložio jedan oveći povijesni tekst, ali kako nije bilo više mjesta u listu, njegovo objavljivanje je ostavljeno za iduću godinu.
List Vrgorac, iako tiskan sa malenim sredstvima i ograničenim brojem suradnika, u ovih je osam godina djelomično uspio popuniti opću intelektualnu prazninu koja u Vrgorcu vlada veće dulje vrijeme. List se financira doprinosima župljana. Bilo bi dobro kada bi Grad Vrgorac, koji inače pomaže objavljivanje knjiga koje se tiču Vrgorca, uložio nešto veća sredstva u cilju povećanja broja stranica lista na radost svih župljana ove župe.
Također bilo bi dobro kada bi se i u drugim župama Vrgorske krajine pojavio još koji entuzijast i pokrenuo još koji list, mislim da novac nikad neće biti problem, samo je u pitanju volja. Ja ću u budućnosti uvijek biti na raspolaganju za takve projekte i sudjelovati koliko god budem mogao.
komentiraj (4) * ispiši * #
Čestit Božić i sretna Nova godina
ponedjeljak , 24.12.2007.
Drage moje Vrgorčanke i Vrgorčani, čestit i blagoslovljen Božić i sretnu Novu godinu svima želi ovaj skromni bloger!!! Neka vam predstojeći blagdani prođu u ljubavi, sreći i zajedništvu. Da svi barem jedan dan zaboravimo sve nepravde i probleme ovoga svijeta i da Božić proslavimo sa našim najbližima u toplini obiteljskog doma. Da nam u Novoj 2008. godine Vrgorska krajina i svi njezini stanovnici budu materijalno i kulturno bogatiji nego što su to bili u protekloj 2007. godini. Također želim puno zdravlja i sreće kolegama i kolegicama sa odjela za povijest i odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru te prijateljima iz studentske udruge Aktivni student i mnogim drugim prijateljima i poznanicima u Zadru. Sve vas lipo pozdravljam.
komentiraj (8) * ispiši * #
Posjetili smo Naronu
nedjelja , 23.12.2007.
U Vidu kod Metkovića u antičko je vrijeme postojao veliki grad Narona. Nakon barbarskih pustošenja Narona je gotovo zaboravljena, a tijekom stoljeća brojni su arheološki nalazi upozoravali na slavnu prošlost toga kraja. Zadnjih tridesetak godina sustavno se istraživalo u Vidu i 1996. godine otkriven je veliki hram sa predvorjem, tribina i kipovi nadnaravne veličine. Ova otkrića pokrenula su ideju o gradnji velikog muzeja u Vidu. Nakon nekoliko godina radova Arheološki muzej Narona je svečano otvoren 18. svibnja 2007. Ovo je najveći muzej u Hrvatskoj izgrađen in situ, tj. na mjestu nalaska brojnih artefakata koji se danas nalaze izloženi u muzeju.
Iako se Narona ne nalazi na tlu Vrgorske krajine, njeno je postojanje na naš kraj sigurno imalo velikog utjecaja, tj. postoje naznake da je jedan krak ceste Salona-Narona išao preko naši krajeva, a postoje i druge indicije. Osim toga, samo dvadesetak kilometara od Vrgorca nalazi se veliki i moderni muzej, zbog čega sam mišljenja da bi svaki naš građanin koji drži do sebe trebao posjetiti muzej sa svojom obitelji. Vrlo vrijedan i zanimljiv postav imponira svakog tko ovaj muzej dođe posjetiti. Svima preporučam.
komentiraj (2) * ispiši * #
16. obljetnica 156. vrgorsko – makarske brigade
petak , 21.12.2007.
U velikom doprinosa naroda Vrgorske krajine u Domovinskom ratu najveće značenje imala je 156. vrgorsko-makarska brigada. Danas obilježavamo 16. obljetnicu njenog ustrojavanja. 21. prosinca 1991. godine brigada je sastavljena od već prije ustrojenih vojnih jedinica: 1. dobrovoljačke bojne iz Makarske, 3. vrgorske bojne i dijela 2. bojne iz Makarske. U brigadu je bilo uključeno više od dvije tisuće Makarana i Vrgorčana, a tijekom borbi na južnom bojištu brigada je popunjavana vojnicima iz Omiša, Sinja, Solina, Splita i Kaštela. Kroz brigadu je tako prošlo više od pet tisuća ljudi. Djelovala je na bojišnicama: Sinja, Štedrica, Visočani, Slano, Zaton, Konavolska Brda itd. Demobilizirana je krajem 1994. godine. Osim u ovoj brigadi Vrgorčani su se borili i u 4. brigadi ZNG-a. Iako je 156. brigada osnovana 21. prosinca 1991. godine, Vrgorčani su se još prije borili na hrvatskim bojištima. Tako je u akciji Zelena tabla – Male Bare 14. rujna 1991. sudjelovalo prvih 25 dobrovoljaca iz Vrgorske krajine. Tijekom ratnih godina u jedinicama Hrvatske vojske, ZNG-a i MUP-a sudjelovalo preko 1200 Vrgorčana. Uz sve to trebamo imati na umu da na sreću, ratne akcije nisu vođene na tlu Vrgorske krajine, pa je time ova impozantna brojka još i vrijednija.
U spomen svim Vrgorčanima koji su se borili u Domovinskom ratu 2005. postavljena je spomen ploča kod rudnika Paklina.
U zapadnim zemljama na ovakve datume u matičnim se gradovima postrojavaju veterani određenih jedinica, ali, nažalost, to u Vrgorcu (i skoro u cijeloj Hrvatskoj) nikad nije bila praksa. Obilježavanje ovog datuma se uvijek svede na polaganje vijenca na gradskom groblju od strane gradske vlasti i misu zadušnicu u crkvi NBDM. Po mome mišljenju to nikako nije dovoljno i prvi se zalažem da jedno takvo postrojavanje u Vrgorcu. Ali izgleda da mi za to još uvijek nismo dovoljno zreli.
komentiraj (12) * ispiši * #
Toponimija Vrgorske krajine
srijeda , 12.12.2007.
Nedavno sam jednoj našoj sugrađanki pomagao tražiti građu za seminar koji se ticao toponima Vrgorske krajine. Činilo mi se zgodnim da neke toponime i njihova objašnjenja ovdje objavim. Naravno, nisam stručnjak, i znam da neki naši sugrađani imaju drugačija objašnjenja za neke od toponima, ali ovo sam pronašao u literaturi.
Kozica- dolazi od riječi koza koja se u tome selu u prošlosti uzgajala u velikom broju;
Orah- od riječi orah;
Pekuša- od riječi peć;
Maovac- od riječi mahovac tj. mahovina;
Poljica (Kozička)- od riječi polje;
Rastovac- od hrast;
Zadubočje- iza dubova, tj. hrastova;
Podmeđe- od pod međom;
Stilja- riječ je možda ilirskog podrijetla, a možda i slavenskog, ali je njezina etimologija nepoznata;
Prapatnice- (ne prapatnica!) od biljke paprat, ima je dosta u okolici sela
Ravča- neki smatraju da dolazi od staroslavenske riječi rab- sluga, jer se slovo -b pretvorilo u -v., a drugi od riječi rabota tj. rad, budući da je ovo područje bilo u vlasništvu makarskog kaptola tj. makarske biskupije u prošlosti, no etimologija je upitna;
Kljenak- od riječi koja označava vrstu stabla kljen;
Sriduša- od sredina sela;
Mamutovac- od muslimanske riječi Mahmut-Mamut;
Višnjica- od riječi koja označava voćku višnju;
Veliki Prolog- nastao od riječi veliki prolom, zbog položaja sela;
Dusina- od riječi duhati, tj. vjetar duše od Velikog Prologa i sliježe po kraju gdje se nalazi Dusina;
Umčane- od riječi –hum;
Draževitići- od riječi draga;
Butina- od but;
Stinjevac- od stijena;
Podprolog- zbog položaja podno Prologa;
Lučka- od riječi luka;
Kotezi- smatra se da dolazi od vrlo stare riječi –kotar;
Sršenik- prema sršenu;
Rilić- od riječi rilo;
Vina- od vinac ili vijenac zbog položaja sela u obliku vijenca, ne zbog vina kao pića!;
Rastok- od rastakati, vezano za rijeke koje se rastaču tim poljem;
Banja- od talijanske riječi bagnarsi- kupati se;
Matokit- Monte acutum- oštro brdo, nazvano je tako jer se gledajući iz Hercegovine stiče dojam da je brdo vrlo oštro, što se ne vidi sa npr. Rilića, Koteza i sl.;
Dragljane- od riječi draga (duži usjek u brdu. Poprijeko kroz dragu obično ide put);
Vrgorac- grad na vr´ gore, tj na vrhu gore, prije se često zvao Vrhgorac (posebno u 19. stoljeću), u srednjem vijeku bio je glavni grad srednjovjekovne humske župe pod nazivom Gorska župa. Mlečani su ga zvali Vergolaz ili Vergoraz, a Turci Hadgoracz;
Vlaka- od riječi vlačiti;
Duge Njive- jednostavno od -duge njive;
Zavojane- prvi put spomenuto kao Zahojane, zahod-zapad, zapad sunca, etimologija bi valjda bila zapadni krajevi, a Zavojane i jesu u zapadnim krajevima Vrgorske krajine;
Podastine- od ispod stijena;
Zabrdo- iza brda;
Jasena- od riječi za biljku jasen;
Mijaca- od mihovil, svetačko ime;
Kokorići- nejasno, tako su se u povijesti zvali Pervani, ali kako i zašto nije poznato;
Golubinka- po golubu;
Kašče- Etimologija nepoznata;
Milina zasida- Tamo je hajduk Mile čekao u zasjedi i pljačkao. Po tome je prijelaz dobio ime. Hajdučija je u prošlosti Vrgorske krajine bila vrlo česta pojava;
Većina toponima je slavenskog podrijetla, a postoje i romanizmi poput etimologije riječi Matokit i Banja;
Sveti Rok- najviši vrh Matokita (1063 m), prema kapelici posvećenoj Sv. Roku koja se gore nalazi;
komentiraj (16) * ispiši * #
Vrgorac i njegovi studenti
četvrtak , 06.12.2007.
Vrgorski student, e to je gotovo odumrla vrsta, ali za razliku od kineskih panda koje su zaštićene, vrgorski studenti su prepušteni sami sebi u ovim mutnim vremenima svakakvih poskupljenja, pa ako se koji izvuče, dobro, ako ne, nema veze. Na prvi pogled vrgorskih studenata je vrlo malo, a još manje onih koji drže do svoje rodne grude kada odu na studij. No ipak nije tako. Iz svog iskustva znam da ih ima grupica koji su željni nešto raditi u korist svoga kraja, ali slabo se taj njihov entuzijazam potiče u našem zatucanom kraju. Kad malo čovjek promisli zašto inicijative pametnih ljudi u našem gradu ne padaju na plodno tlo, svakavi mi odgovori padaju na pamet. Neki bi rekli da se mlade ljudi baš ne gleda lijepo u gradu, jer ako bi se za neko radno mjesto borio kvalitetan završeni student sa diplomom (sa mnogim pozitivnim iskustvima i znanjima sa studija) i jedan tatin sin ili kćer, bilo bi jasno tko bi ga morao dobiti. A ovako kad nema onih sa dipomama mogu se zapošljavati svakakvi tatini sinčići na bilo koje radno mjesto. Na kraju krajeva, ako je tata dovoljno „zaslužan“, radno mjesto sinčiću će se i stvoriti ako treba.
Čitam u novinama da je grad Sinj neki dan podijelio sedamdesetak stipendija svojim studentima, a naš vrli Vrgorac tek deset. Neki gradovi i općine poput npr. Dugopolja svojim studentima subvencioniraju autobusni prijevoz, a kako to ide kod nas? Odnedavno autobusna karta do Splita iznosi 75 kuna. Ako ja od Zadra do Splita na udaljenost od 180 kilometara sa popustom za studente plaćam oko 50 kuna, a od Vrgorca do Splita na udaljenost od 100 kilometara 75 kuna, onda na to više ništa ne treba dodati.
Naš grad, ako želi stvarno ulagati u svoju budućnost, mora ulagati u mlade kadrove i njihovo znanje. Kada se ti mladi ljudi vrate u grad sa brojnim novim znanjima, to bi sigurno trebalo dati poticaj općem razvoju grada. Ovako samo životarimo i smiješi nam se ne baš sjajna budućnost. Danas tvrtka Braća Pivac više ulažu u studente od Grada.
Pa zar je toliko teško vlastima u Vrgorcu donijeti odluku o subvencioniranju autobusnih karata za vrgorske studente? Grad ima proračun od 22 milijuna kuna, a studenata je toliko malo, da bi to subvencioniranje iziskivalo vrlo male troškove (nije da svaki dan idemo od doma na faks i obratno). Ma nije tu stvar uopće u novcu, nego je problem u bezidejnosti i nemaštovitosti onih koji odlučuju. Ako subvencioniranje prijevoza ne bi bio jedan veliki plus za razvojnu politiku Grada koju je nemoguće zamisliti bez mladih ljudi sa diplomom, onda ne znam što jest. E da se samo sjetiti!
U Vrgorcu vlada tolika neperspektivnost, neshvatljiva bilo kome tko dođe sa strane. Ma zašto bi se bilo tko sa imalo zrna u glavi i diplomom u džepu uopće vraćao u Vrgorac!? Znamo kako Grad funkcionira (bolje reći neperspektivno životari). Funkcionira na vezama i vezicama, na promicanju prokretenske politike kojom se potiče idiotarija i bezidejnost, koja je u skladu sa politikom stare Venecije: što manje pametnih ljudi u sustavu, to je manja vjerojatnost da će se netko pobuniti protiv istog toga sustava koji je očito loš.
Koliko je mladih ljudi širokih razmišljanja u Vrgorcu govori sama po sebi činjenica da u Vrgorcu ne postoji nikakva nestranačka udruga mladih niti bilo kakav napredniji list koji bi uređivali mladi ljudi. Evo ja bih se prvi uhvatio u koštac sa tim, ali ne mogu sam ništa. U Zadru sam počeo pisati tekstove za par studentskih listova, a vjerojatno ću sa kolegama pokrenuti jedan studentski list. Zašto je tako nešto nezamislivo u Vrgorcu?
Dokad će Vrgorac ovako životarit? Dokad će u Gradu sve ovisiti o vezama i vezicama, fiktivnim natječajima i promicanju ispodprosječnosti? Bojim se da još dugo vremena stanje neće dostići normalnu razinu.
komentiraj (9) * ispiši * #
