Vrgorac i njegovi studenti

četvrtak , 06.12.2007.

Vrgorski student, e to je gotovo odumrla vrsta, ali za razliku od kineskih panda koje su zaštićene, vrgorski studenti su prepušteni sami sebi u ovim mutnim vremenima svakakvih poskupljenja, pa ako se koji izvuče, dobro, ako ne, nema veze. Na prvi pogled vrgorskih studenata je vrlo malo, a još manje onih koji drže do svoje rodne grude kada odu na studij. No ipak nije tako. Iz svog iskustva znam da ih ima grupica koji su željni nešto raditi u korist svoga kraja, ali slabo se taj njihov entuzijazam potiče u našem zatucanom kraju. Kad malo čovjek promisli zašto inicijative pametnih ljudi u našem gradu ne padaju na plodno tlo, svakavi mi odgovori padaju na pamet. Neki bi rekli da se mlade ljudi baš ne gleda lijepo u gradu, jer ako bi se za neko radno mjesto borio kvalitetan završeni student sa diplomom (sa mnogim pozitivnim iskustvima i znanjima sa studija) i jedan tatin sin ili kćer, bilo bi jasno tko bi ga morao dobiti. A ovako kad nema onih sa dipomama mogu se zapošljavati svakakvi tatini sinčići na bilo koje radno mjesto. Na kraju krajeva, ako je tata dovoljno „zaslužan“, radno mjesto sinčiću će se i stvoriti ako treba.
Čitam u novinama da je grad Sinj neki dan podijelio sedamdesetak stipendija svojim studentima, a naš vrli Vrgorac tek deset. Neki gradovi i općine poput npr. Dugopolja svojim studentima subvencioniraju autobusni prijevoz, a kako to ide kod nas? Odnedavno autobusna karta do Splita iznosi 75 kuna. Ako ja od Zadra do Splita na udaljenost od 180 kilometara sa popustom za studente plaćam oko 50 kuna, a od Vrgorca do Splita na udaljenost od 100 kilometara 75 kuna, onda na to više ništa ne treba dodati.
Naš grad, ako želi stvarno ulagati u svoju budućnost, mora ulagati u mlade kadrove i njihovo znanje. Kada se ti mladi ljudi vrate u grad sa brojnim novim znanjima, to bi sigurno trebalo dati poticaj općem razvoju grada. Ovako samo životarimo i smiješi nam se ne baš sjajna budućnost. Danas tvrtka Braća Pivac više ulažu u studente od Grada.
Pa zar je toliko teško vlastima u Vrgorcu donijeti odluku o subvencioniranju autobusnih karata za vrgorske studente? Grad ima proračun od 22 milijuna kuna, a studenata je toliko malo, da bi to subvencioniranje iziskivalo vrlo male troškove (nije da svaki dan idemo od doma na faks i obratno). Ma nije tu stvar uopće u novcu, nego je problem u bezidejnosti i nemaštovitosti onih koji odlučuju. Ako subvencioniranje prijevoza ne bi bio jedan veliki plus za razvojnu politiku Grada koju je nemoguće zamisliti bez mladih ljudi sa diplomom, onda ne znam što jest. E da se samo sjetiti!
U Vrgorcu vlada tolika neperspektivnost, neshvatljiva bilo kome tko dođe sa strane. Ma zašto bi se bilo tko sa imalo zrna u glavi i diplomom u džepu uopće vraćao u Vrgorac!? Znamo kako Grad funkcionira (bolje reći neperspektivno životari). Funkcionira na vezama i vezicama, na promicanju prokretenske politike kojom se potiče idiotarija i bezidejnost, koja je u skladu sa politikom stare Venecije: što manje pametnih ljudi u sustavu, to je manja vjerojatnost da će se netko pobuniti protiv istog toga sustava koji je očito loš.
Koliko je mladih ljudi širokih razmišljanja u Vrgorcu govori sama po sebi činjenica da u Vrgorcu ne postoji nikakva nestranačka udruga mladih niti bilo kakav napredniji list koji bi uređivali mladi ljudi. Evo ja bih se prvi uhvatio u koštac sa tim, ali ne mogu sam ništa. U Zadru sam počeo pisati tekstove za par studentskih listova, a vjerojatno ću sa kolegama pokrenuti jedan studentski list. Zašto je tako nešto nezamislivo u Vrgorcu?
Dokad će Vrgorac ovako životarit? Dokad će u Gradu sve ovisiti o vezama i vezicama, fiktivnim natječajima i promicanju ispodprosječnosti? Bojim se da još dugo vremena stanje neće dostići normalnu razinu.

<< Arhiva >>