Nedavno sam jednoj našoj sugrađanki pomagao tražiti građu za seminar koji se ticao toponima Vrgorske krajine. Činilo mi se zgodnim da neke toponime i njihova objašnjenja ovdje objavim. Naravno, nisam stručnjak, i znam da neki naši sugrađani imaju drugačija objašnjenja za neke od toponima, ali ovo sam pronašao u literaturi.
Kozica- dolazi od riječi koza koja se u tome selu u prošlosti uzgajala u velikom broju;
Orah- od riječi orah;
Pekuša- od riječi peć;
Maovac- od riječi mahovac tj. mahovina;
Poljica (Kozička)- od riječi polje;
Rastovac- od hrast;
Zadubočje- iza dubova, tj. hrastova;
Podmeđe- od pod međom;
Stilja- riječ je možda ilirskog podrijetla, a možda i slavenskog, ali je njezina etimologija nepoznata;
Prapatnice- (ne prapatnica!) od biljke paprat, ima je dosta u okolici sela
Ravča- neki smatraju da dolazi od staroslavenske riječi rab- sluga, jer se slovo -b pretvorilo u -v., a drugi od riječi rabota tj. rad, budući da je ovo područje bilo u vlasništvu makarskog kaptola tj. makarske biskupije u prošlosti, no etimologija je upitna;
Kljenak- od riječi koja označava vrstu stabla kljen;
Sriduša- od sredina sela;
Mamutovac- od muslimanske riječi Mahmut-Mamut;
Višnjica- od riječi koja označava voćku višnju;
Veliki Prolog- nastao od riječi veliki prolom, zbog položaja sela;
Dusina- od riječi duhati, tj. vjetar duše od Velikog Prologa i sliježe po kraju gdje se nalazi Dusina;
Umčane- od riječi –hum;
Draževitići- od riječi draga;
Butina- od but;
Stinjevac- od stijena;
Podprolog- zbog položaja podno Prologa;
Lučka- od riječi luka;
Kotezi- smatra se da dolazi od vrlo stare riječi –kotar;
Sršenik- prema sršenu;
Rilić- od riječi rilo;
Vina- od vinac ili vijenac zbog položaja sela u obliku vijenca, ne zbog vina kao pića!;
Rastok- od rastakati, vezano za rijeke koje se rastaču tim poljem;
Banja- od talijanske riječi bagnarsi- kupati se;
Matokit- Monte acutum- oštro brdo, nazvano je tako jer se gledajući iz Hercegovine stiče dojam da je brdo vrlo oštro, što se ne vidi sa npr. Rilića, Koteza i sl.;
Dragljane- od riječi draga (duži usjek u brdu. Poprijeko kroz dragu obično ide put);
Vrgorac- grad na vr´ gore, tj na vrhu gore, prije se često zvao Vrhgorac (posebno u 19. stoljeću), u srednjem vijeku bio je glavni grad srednjovjekovne humske župe pod nazivom Gorska župa. Mlečani su ga zvali Vergolaz ili Vergoraz, a Turci Hadgoracz;
Vlaka- od riječi vlačiti;
Duge Njive- jednostavno od -duge njive;
Zavojane- prvi put spomenuto kao Zahojane, zahod-zapad, zapad sunca, etimologija bi valjda bila zapadni krajevi, a Zavojane i jesu u zapadnim krajevima Vrgorske krajine;
Podastine- od ispod stijena;
Zabrdo- iza brda;
Jasena- od riječi za biljku jasen;
Mijaca- od mihovil, svetačko ime;
Kokorići- nejasno, tako su se u povijesti zvali Pervani, ali kako i zašto nije poznato;
Golubinka- po golubu;
Kašče- Etimologija nepoznata;
Milina zasida- Tamo je hajduk Mile čekao u zasjedi i pljačkao. Po tome je prijelaz dobio ime. Hajdučija je u prošlosti Vrgorske krajine bila vrlo česta pojava;
Većina toponima je slavenskog podrijetla, a postoje i romanizmi poput etimologije riječi Matokit i Banja;
Sveti Rok- najviši vrh Matokita (1063 m), prema kapelici posvećenoj Sv. Roku koja se gore nalazi;
Post je objavljen 12.12.2007. u 10:06 sati.