Sarasvati
Rijeke noćne,
brod naših života
podrhtavaju kao zamka
neka zamršena.
Maha - kala, veliko nevrjeme,
nadolazi.
U sjaju tvoje duse,
o Sarasvati - boginjo mudrosti
predaj mi pjesmu spasenja.
Neka trepti zvjezdano nebo
kao sto treperi trava od silnog vjetra.
Uskoro,sasvim brzo ,
crni gost stići će na vrata.
O malaksalim snovima pusti
da govorim
sve dok zora ne raširi svoj zrak
onda plodna bice nam polja.
Ptice nježnosti,
uhvatit će krajeve svjetlosne,
nad brodom života našeg
zora će svanuti,
nestat će grabljivci
što krv su nam svu sisali.
Probudi se
slušaj molitvu moju
Boginjo moja
mudrosti Sarasvati.
< | travanj, 2020 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 |
Udruga umjetnika "Vjekoslav Majer" ima okupljanje svakoga petka od 19:00 sati.
U našoj udruzi možete pronaći:
neafirmirane ljude riječi i slike,
pjesnike,
pisce,
likovnjake
... uglavnom ljude koji prepoznaju, vole i njeguju lijepo i koji se vole družiti.
Na službenom blogu Udruge možete vidjeti naša tjedna, kao i sva ostala događanja, neke od radova naših članova i druge zanimljive sadržaje.
Cilj nam je predstaviti vam se i upoznati vas s našim radom, pa ako vi poželite upoznati nas i pridružiti nam se u stvaranju, srdačno ćemo vas dočekati na našim druženjima.
KOMENTARE KOJI NISU VEZANI UZ TEMU OBJAVE BRIŠEMO
Tko je bio Vjekoslav Majer?
Književnik, pjesnik, prevoditelj (Zagreb 1900 - 1975.) Vjekoslav Majer rodio se u Zagrebu 27. travnja 1900.
Lirik zagrebačkih veduta, Griča, prizora s gradske periferije, malih radosti siromaha, hrvatski književnik , pjesnik, romanopisac, feljtonist i prevoditelj u Beču piše i objavljuje prozu i liriku na njemačkomu jeziku.
Povratkom u rodni grad za nj neposredno vezuje sve svoje književno stvaralaštvo. Nastavlja Matoševu i Wiesnerovu tzv. Gričku poeziju i stvara nekoliko antologijskih pjesama, među kojima su najpoznatije »Plinska laterna na Griču« i »Moj otac i ja«.
Pisac je jednostavna i neposredna izraza, te blagog humora. Prevodio je s njemačkoga i s hrvatskoga. Jednostavnim izrazom obrađivao je zagrebačku periferiju. Autor je romana "Pepić u vremenu i prostoru", "Život puža", te "Dnevnik Očenašeka". Poznat je i kao scenarist najpoznatijeg hrvatskog filma: "Tko Pjeva zlo ne misli" nastalog prema njegovoj knjizi "Dnevnik malog Perice". Vjekoslav Majer umro je u Zagrebu 4. prosinca 1975. godine .