uvod u filosofiju

utorak, 27.06.2006.

riječ?

ulomci premješteni na novo izdanje bloga:

pisati filosofiju kao što se piše pjesma? (ulomci L. Wittgensteina, M. Beaneya i M. Perloff)

napor pojma? (ulomci H. G. Gadamera, G. W. F. Hegela, N. Hartmanna i D. Barbarića)

umjesto ulomaka S. Georgea i M. Heideggera: nema stvari gdje nema riječi? (ulomak iz Ćiril Čoh, Jezik poučava?)

- 15:36 - A što Ti misliš o tome? (9) - Isprintaj - #

srijeda, 21.06.2006.

beskonačno istraživanje?

Bit novovjeke znanosti vidi Heidegger u istraživanju, čije je metafizičko zasnivanje polučeno ranonovovjekovnim naučavanjima o metodi, osobito onom kartezianskom. No što je istraživanje?
Ono je jedno sebe sámo vodeće otvaranje okružja spoznajnog postupka. To se otvaranje zbiva pomoću nabačaja tlocrta moguće spoznatljivih procesa u nekom području bića, npr. u prirodi ili povijesti. Taj nabačaj zatim odlučuje što će ubuduće za znanstvenu spoznaju uopće vrijediti primjerice kao priroda. U konkretnom slučaju jedne svakako uzorne znanosti početnoga novog vijeka, naime matematičke fizike, bit će to ''u sebi zatvoreni sklop kretanja točaka mase koje se uzajamno prostorno-vremenski odnose'' (svi navodi su iz Heidegger, Doba slike svijeta). Sva daljnja spoznaja činjenica, sve utvrđivanje pravila i zakona, sva uspostava eksperimenata odvija se onda nužno u okvirima i na osnovi tog tako nabačenog nacrta, kao njegovo stalno osiguravanje, potvrđivanje, održavanje i ujedno potenciranje.
Rezultati istraživanja zatim služe kao omogućujući uvjeti daljnjeg istraživanja. U oblasti duhovnih iili povijesnih znanosti mogući rezultati poduzetih istraživanja već su unaprijed projicirani kao radne hipoteze za nova istraživanja. U polju tako zvanih prirodnih znanosti istraživanja se pak vode tako da njihovi ishodi mogu što brže biti upotrijebljeni za konstrukciju novijih i savršenijih tehničkih aparatura, bez kojih je danas sva prirodoznanstvena spoznaja postala već u doslovnom smislu nemogućom.
Na taj način moderna znanost sve više i više zadobiva osobiti karakter pogona. To pak znači: ''postupak se sve više usmjerava na njim samim otvorene mogućnosti napredovanja'', koje mu tada služe kao ''putovi i sredstva napredujućeg postupka''.
Tako se konačno znanstveno istraživanje sve odlučnije zatvara u sebe sama i odsijeca sebi samom svaku mogućnost da uopće još sretne neko biće koje nije već unaprijed određeno, putem nabačaja tlocrta predmetnog okružja samog istraživanja, kao predmet moguće spoznaje. U proširenju i učvršćenju istraživalačkog i institutskog karaktera svih znanosti zbiva se osebujno ''osiguravanje prvenstva postupka pred bićem (prirodom i povijesti)''.
(Damir Barbarić, Približavanja)

ulomak premješten na novo izdanje bloga: (ne)mogućnost sinteze? (ulomak iz Peter Sloterdijk, Kopernikanska mobilizacija i ptolomejsko razoružanje)

- 16:55 - A što Ti misliš o tome? (8) - Isprintaj - #

nedjelja, 18.06.2006.

naš jezik?

Iz Faust Vrančić, Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae, u prijevodu: Rječnik pet najuglednijih europskih jezika. (1595.)

naknadno premješteno na novo izdanje bloga: u našem jeziku? (ulomak iz Vanja Sutlić, Kako čitati Heideggera i Damir Barbarić, Filozofijska terminologija)

- 13:24 - A što Ti misliš o tome? (0) - Isprintaj - #

utorak, 13.06.2006.

muška posla?

ulomak premješten na novo izdanje bloga: prijateljstvo? (ulomak iz Bela Hamvas, Prijateljstvo)

ulomak premješten na novo izdanje bloga: eros kao žudnja za upotpunjenjem? (ulomak iz Peter Sloterdijk, Kritika ciničkoga uma)

- 17:43 - A što Ti misliš o tome? (1) - Isprintaj - #

petak, 09.06.2006.

prostor?

ulomci premješteni na novo izdanje bloga: prostor kao preduvjet da bude iskustva? (ulomak iz Immanuel Kant, Kritika čistoga uma i Martin Heidegger, Kant i problem metafizike)

Da bi su-danost [osjeta] iznjedrila prostor, nužan je duhovni akt koji će ih obuhvatiti u njihovoj ukupnosti i posložiti jedne pokraj drugih; taj akt prilično sliči onome što je Kant nazivao apriornim formama osjetilnosti.
Ako bismo, pak, htjeli bliže odrediti samu narav tog akta, vidjeli bismo da mu se bit sastoji u intuitivnom sagledavanju jedne prazne homogene sredine. Jer samo tako se prostor i može definirati: zamisao jedne prazne homogene sredine je ono što nam omogućuje da razlikujemo istovjetne osjete koji se javljaju istodobno. Prostor je, dakle, jedno posve drugačije razlikovno načelo nego što je to kvaliteta, a samim tim je [prostor] i zbiljska činjenica bez kvalitete.
U tom je smislu upitno da životinje vanjski svijet opažaju na potpuno isti način kao čovjek. Prirodoslovci su, smatrajući to pozornosti vrijednom činjenicom, ukazali na nevjerojatnu lakoću kojom se mnogi kralježnjaci, pa čak i pojedine vrste insekata, usmjereno kreću u prostoru. Zamijećeno je da se pojedine životinje u svoje bivše obitavalište vraćaju gotovo pravocrtno, i to prevaljujući udaljenosti od nekoliko stotina kilometara putom kojim do tada nikada nisu išle. A sve to znači da se životinjama prostor ne ukazuje tako homogeno kao nama, i da se njima prostorne odrednice, to jest smjerovi, ne ukazuju kao nama u čisto geometrijskim oblicima. Svaka od njih im se ukazuje sa svojim osobitim odlikama, sa svojom kvalitetom. U stvari, priroda je puna kvalitativnih razlika, pa nema razloga da neposredni opažaj različitosti dvaju konkretnih smjerova bude manje određen nego neposredni opažaj različitosti dviju boja. No moći poimati jednu praznu homogenu sredinu još je osobitija stvar jer zahtijeva neku vrstu suprotstavljanja toj heterogenosti koja čini osnovni sadržaj našeg iskustva. Prema tome, isticati kako pojedine životinje imaju osobit osjećaj za smijer nije dovoljno, treba osobito i posebice istaknuti da čovjek ima samo njemu svojstvenu moć opažanja ili poimanja prostora koji nema nikakvu kvalitetu. Ono što treba istaknuti je da čovjek spoznaje dvije različite vrste zbilje: na jednoj strani zbilju osjetilnih kvaliteta koju odlikuje heterogenost; na drugoj, zbilju koju odlikuje homogenost, a to je prostor.
(Henri Bergson, Ogled o neposrednim danostima svijesti)

- 14:24 - A što Ti misliš o tome? (4) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 05.06.2006.

sinteza?

ulomak premješten na novo izdanje bloga: (ne)mogućnost sinteze? (ulomak iz Peter Sloterdijk, Kopernikanska mobilizacija i ptolomejsko razoružanje)

ulomak Petera Strawsona premješten na novo izdanje bloga: (sebe)obrazovanje?

- 10:34 - A što Ti misliš o tome? (5) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< lipanj, 2006 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

  • opis bloga: pokušaj sebeuvođenja sabiranjem filosofskih tekstova