uskoplje

31.07.2010., subota

TOM d.d. među 100 najvećih u BiH Uskopaljski plus... Projekt 100 najvećih u BiH, kojega već 38 godina realiziraju sarajevske Poslovne novine, izdanje Privredne štampe, objavlje je i ove godine, u brojevima za srpanj i kolovoz 2010.. Na popisu najvećih u BiH ove godine se našlo i jedno poduzeće iz Uskoplja - naravno, riječ je o TOM-u d.d., koji je zauzeo 70 - to mjesto po ukupnom prihodu i 17-o mjesto na rang listi 25 poduzeća po izvozu u 2009. godini. TOM d.d., naime, izvozi 99 % svojih proizvoda. Kao i ranijih godina, i ove prestižne liste su sačinjene na osnovu upitnika koje su dragovoljno popunile i ovjerile, pečatom i potpisom direktora, svaka od rangiranih tvtki. Svoje mjesto u ukupnom poretku našle se sve one koje su dragovoljno "Poslovnim novinama" dostavile tražene podatke. Priznanja je dodijelio Dragan Vrankić, zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i trezora koji je ovom prilikom istakao da prioritetni zadatak podizati konkurentnost i stvarati pozitivan ambijent za ulaganja u Bosni i Hercegovini, u funkciji stvaranja većeg BDP-a i s time rješavanja jednog od najvećih problema, problema nezaposlenosti.

30.07.2010., petak

Petnaest godina Noćne smjene Slavljenički koncert 11. kolovoza Povodom 15 godina postojanja vokalno-instrumentalnog sastava „Noćna smjena“ 11.08 u 20:30 održat će se humanitarni koncert u sportskoj dvorani Osnovne škole Uskoplje. Sva prikupljena novčana sredstva bit će donirana našim sugrađanima koji uistinu trebaju pomoć. • Biljana Šain – potrebna transplantacija bubrega • Dragojela Jurić – paraliza • Tomislav Jurleta – paraliza Novčane priloge možete uplatiti na Broj depozitnog računa: ŽR.br. 3382802200251126 UniCredit bank IBAN BA39 3382 8048 2422 7711 SWIFT UNCRBA 22 Organizatori Humanitarnog koncerta su: • HKD Napredak Podružnica Uskoplje • Noćna smjena • Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata HVO HB Podružnica Uskoplje • Tiskara Humac

25.07.2010., nedjelja

Misa na Vrankamaneu Uskopljani gosti u fratarskoj kući... Danas je na Vrankamenu proslavljen sv. Ilija, Prorok. Tradicija održavanja sv. mise na jednom od najvećih vrhunaca planinskog masiva Vranice, nedjeljom iza blagdana sv. Ilije, održava se preko 250 godina. Fojničani, Gvožđani, Busovljaci, Uskopljani i ostali čuvali su stada ovaca, goveda i konja. U svojim molitvama posebno su se obraćali zagovoru sv. Ilije, da ih Bog sačuva od nevremena, posebno od gromova. I ove godine, iako vrijeme nije bilo lijepo, bilo je preko 170 vjernika iz Uskoplja, Kreševa, Busovače, Fojnice i ostalih mjesta. Sv. misu je predvodio fra Janko Ljubos uz vlč. Josipa Lebu, fra Mirka Majdandžića i fra Nikicu Vujicu. Nakon mise, uslijedio je ručak na fratarskim stajama. U fratarskoj kući gosti su bili Busovljani i Uskopljani. Nažalost, ovogodišnja proslava ostat će u znaku pogibije bračnog para Drmać iz Kreševa, koje je ubio grom ispred vikendice na Poljanama. (www.fojnica-samostan.com)

Početak rada uskopaljske srednje škole Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan, 25. srpnja 1994. godine, Općinsko vijeće općine Uskoplje donijelo je odluku o početku rada Srednje škole Uskoplje. Te, školske 1994./95. godine u školu su upisani učenici u tri struke: strojarska struka, zanimanje bravar, tekstilna struka, zanimanje krojač i gimnazija, opći smjer. U strojarsku struku, zanimanje bravar, upisan je 61 i to u prvi razred 43 učenika i u drugi razred 18 učenika. U tekstilnu struku, zanimanje krojač, upisan je 71 učenik, prvi razred broji 30 učenika, drugi 29 i treći razred 12 učenika. U gimnaziju je upisano 40 učenika, 24 učenika u prvi razred i 16 učenika u drugi razred. Odlukom Općinskog vijeća za vršitelja dužnosti ravnatelja škole imenovan je profesor Jozo Jurina.

22.07.2010., četvrtak

Poticaji gospodarstvu Objavljen popis ponuđača... Ministarstvo gospodarstva objavilo je popis ponuđača čiji programi, odnosno projekti ispunjavaju uvjete javnog natječaja Poticaji gospodarstvu za 2010. godinu objavljenog u dnevnom tisku 26. svibnja 2010.godine. Među ponuđačima našlo se i onih koji svoje sjedište imaju u općini G. Vakuf - Uskoplje: L O T 1 (Izgradnja poduzetničke infrastrukture) Općina G.vakuf-Uskoplje LOT 3 (Poticaj za obrt – opstanak i razvoj tradicionalnih-starih zanata) SZR „Vrbas-opruge“ G. Vakuf-Usk. OR“Kovačka radnja“G.Vakuf-Uskoplje L O T 4 (Poticaj turističko-ugostiteljskoj djelatnosti) SUR“Blitz“G.Vakuf-Uskoplje L O T 5 (Poticaj za opstanak i rast subjekata male, srednje i velike privrede) „Tele-com“d.o.o.G.Vakuf-Uskoplje „Rubus“d.o.o.G.Vakuf-Uskoplje „Agrocentar“d.o.o.G.Vakuf-Uskoplje „Džemat“d.o.o. G.vakuf-Uskoplje „Dragun commerce“d.o.o.G.Vakuf-Usk. „Iris“d.o.o.G.Vakuf-Uskoplje L O T 6 (Subvencioniranje administrativnih troškova) OR“Crni“G.Vakuf-Uskoplje SOR“Šošić“G.Vakuf-Uskoplje „Senex“d.o.o.G.Vakuf-Uskoplje Frizer „Look“G.Vakuf-Uskoplje Ponuđači čiji programi-projekti nisu prihvaćeni od strane Stručne komisije (nisu dostavljeni svi traženi dokumenti, kopije dostavljenih dokumenata nisu ovjerene od nadležnog organa, izjava o namjenskom korištenju sredstava nije ovjerena od nadležnog organa, dugovanja po osnovu poreza i doprinosa i sl.) mogu Ministarstvu gospodarstva ŽSB uložiti prigovor u roku od 7 (sedam) dana od dana objave rezultata radi provjere činjenica.

21.07.2010., srijeda

Za Borjanu Krišto Rostovo ne postoji Amaterizam i bahatost izbornog stožera B. Krišto... U povodu blagdana Sv. Ilije, dopredsjednica HDZ BiH, predsjednica Federacije BiH i kandidatkinja HDZ BiH Borjana Krišto uputila je prigodnu i predizbornu čestitku župama u BiH koje slave, odnosno kojima je zaštitnik sveti Ilija Prorok. U stranačkoj vjestici, tako se nabrajaju župe u Stocu, Bosanskom Brodu, Čemernom, Doljanima (kod Prozora), Kandiji, Kiseljaku, Zenici, Ularici, Bosanskom Grahovu i Glamoču. A Rostovo? Župljanima župe Rostovo, nekada dijelu stare uskopaljske župe, Krišto nije uputila čestitku vjerojatno zato jer nije znala da je zaštitnik i njihove župe sveti Ilija, što više nego dovoljno govori o nedopustivom amaterizmu, indolentnosti i, čak, bahatosti, kandidatkinje za predsjedništvo BiH i njenog izbornog stožera, jer, prosto je nevjerojatno da od gomile članova izbornog stožera i stranke nitko nije mogao pronaći cjelovit popis župa u BiH kojima je zaštitnik sveti Ilija. Ili, možda izbornom stožeru HDZ BiH i Borjane Krišto župa Rostovo i nije zanimljiva, jer u nju se nije vratilo dovoljno glasača da bi bilo isplativo upotpuniti popis gornjih župa. Foto: U Rostovu se slavi sveti Ilija, a ne nedostaje ni uskopaljskih (i rostovskih) narodnih nošnji) (rostovo.blogspot.com)

20.07.2010., utorak

Sveti Ilija Objavljeno prije pet godina: Uskopaljski abecedarij (31): S kao Sveti Ilija "I usta prorok Ilija kao oganj, riječ mu plamtjela kao buktinja. On je na njih donio glad i revnošću je svojom umanjio njihov broj. Po riječi je Božjoj nebo zatvorio i tri puta oganj s neba sveo. Kako li si strašan bio, Ilija, u čudesima svojim!”. Citat je to iz Knjige Sirahove koji, čini se, najbolje sažima i hvali vatrenu revnost i borbu (pobio je sljedbenike poganskog boga Bala) svetoga Ilije za vjeru u jednoga pravoga Boga Jahvu. Sveti Ilija (hebr.: Jahve je moj Bog) zaštitnik je Bosne, a to, zna se reći, nije nimalo slučajno, budući da “barbarski narod časti barbarskog sveca”. Na blagdan kada se slavi, 20. srpnja, uskopaljski “barbari” hodočaste u susjednu Kandiju kod Bugojna ili, pak, u Rostovo, no, prisutnost svetoga Ilije u svakodnevnom životu Uskopljana proteže se na gotovo sve dane u godini: mnoge poslove treba dovršiti “do Iline”, pamti se da su se mnogi događaji zbili “o Ilinoj” itd. itd. Pojam Iline (Ilindana), baš kao i pojam, recimo, Kalandore u upotrebi je, ne samo kod katolika, nego i kod muslimana u Uskoplju, pa je poznata i uzrečica za Ilindan: “Prijepodne Ilija, poslijepodne Alija”. Razlog tomu nalazi se, kao i, recimo, kod “sicanja” (tetovaže), u davnim, predkršćanskim vremenima. Naime, smatra se da je narod upravo na svetoga Iliju prenio neke osobine staroslavenskog boga Peruna, koji je upravljao munjama i gromovima. I gotovo svaki Uskopljanin/ka prisjetit će se djetinjstva i svojih strahova od grmljavine koja, bilo je to u to nevino, dječje doba tako jednostavno i nepobitno, i nije bila ništa drugo doli tutnjava Ilijinih kola u kojima se “barbarski” svetac vozikao gore po nebu i oblacima. Za grmljavine se i danas poneko dijete sigurno privije uz skut starijih (bitno je da na pragu ne stoji!) i stišćući tkaninu moli Boga da grmljavine ne bude barem na svetoga Iliju, 20. srpnja, jer (svaka šuša to zna), ako tada bude grmilo od lišnjaka neće biti ništa. Bit će “muljavi” i neće biti zdrave jezgre ni za lijeka. A onda neće biti ni “valje” ni “tako – livo”, igara kojima se najčešće kratilo kišne postgospojinske dane. Mada Iliju nitko nije vidio, zasigurno se znalo da mu kola vuku četiri konja iz čijih nozdrva suklja vatra. A nitko ga nije vidio jer će se Ilija, onako kako ga je Jahve, u vihoru, i uznio na nebo, opet jednom pojaviti na zemlji, ali će to biti neposredno prije Sudnjega dana, kada će i umrijeti boreći se protiv Antikrista. A do tada, dok se to ne dogodi, sveti Ilija će i dalje često protutnjati nebom iznad Uskoplja: čas će zabljesnuti iznad Raduše, čas zagrmjeti iz pravca Radovana, a čas samo zacviliti, kao da se igra, i zaokrenuti iznad polja, tek da nagovijesti da je tu, pa potom nestati daleko, tamo nad Bugojnom i nad Koprivnicom. Sveti Ilija! Gromovnik!

Vzcople Dogodilo se na današnji dan... Jedan od najranijih spomena imena Uskoplje (Uskoplje se spominje i ranije, npr. u Ljetopisu popa Dukljanina) nalazimo u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. (1235.-1270) izdanoj na današnji dan, 20. srpnja 1244. godine. U ovoj povelji (darovnici), čija se autentičnost, valja reći i to, dovodi u pitanje, nabrajaju se posjedi bosanske biskupije koje je dobila od Bele IV. kao nadoknadu za štetu pretrpljenu u tatarskoj provali 1241. godine. Između ostalih posjeda, u povelji je bio naveden i posjed u župi Uskoplje kod crkve blaženoga Ivana (vjerojatno u Dobrošinu).

16.07.2010., petak

"Za trideset minuta bit će kao u Bugojnu..." Zbog lažne dojave evakuirani stanari i posjetitelji koncerta Zbog lažne dojave da je u Gradskoj ulici u Gornjem Vakufu - Uskoplju postavljena eksplozivna naprava i da će se desiti isto što i u Bugojnu, policija je evakuirale stanare i posjetitelje koncerta alternativne glazbe "Urban fest", koji se održavao u toj ulici. U priopćenju iz Ministarstva unutarnjih poslova Županije Središnja Bosna navodi se da dežurni policajac sinoć u 22.30 zaprimio dojavu od muškarca sa mobilnog telefona da je u Gradskoj ulici, gdje se održava koncert, postavljena eksplozivna naprava i da će za 30 minuta "biti što je bilo u Bugojnu". Po nalogu Županijskog tužiteljstva, evakuirani su stanari iz obližnjih zgrada i veliki broj posjetitelja koncerta, a mjesto događaja osigurali su policajci Policijske stanice Gornji Vakuf - Uskoplje i službenici postrojbe za podršku županijskog MUP-a. Kontradiverzijskim pregledom i izvršenim uviđajem utvrđeno je da je dojava bila lažna. Operativni rad u vezi sa ovim slučajem je u tijeku. U terorističkom napadu vehabija u Bugojnu je 27. lipnja sa 15 kilograma postavljenog eksploziva razorena zgrada Policijske stanice, jedan policajac je ubijen, šest je ranjeno. (Srna)

Još jedan bugojanski pucanj u državu BiH Mlaćo umjesto u zatvoru u Komisiji za verifikaciju statusa organizatora pokretača otpora 1991. - 1992. - Ministar Crnkić još u fotelji!? Nakon terorističkog napada na policijsku postaju, snažno podvučenog tvrdnjom direktora OSA-e Almira Džuve da između policijskih struktura u tom gradu i napadača postoji uska povezanost, iz Grada Slučaja dolazi još jedan hitac u državu Bosnu i Hercegovinu. Naime, ratni načelnik Bugojna i čovjek koji je nedavno na Sudu BiH, kao svjedok obrane četvorice za ratni zločin nad bugojanskim Hrvatima optuženih pripadnika Armije BiH, neizravno priznao svoju krivicu za progon i ubojstva Hrvata 1993. Dževad Mlaćo danas sjedi u Komisiji za verifikaciju statusa organizatora pokretača otpora 1991.-1992. godine. Iako je, prema svim dokaznim materijalima koji su proteklih godina dostavljani Tužiteljstvu BiH, Dževad Mlaćo trebao, po zapovjednoj odgovornosti, biti suđen za ratne zločine, njega je ministar za braniteljska pitanja i invalide rata postavio za člana komisije koje će odrediti tko je zapravo bio prvi branitelj države BiH. Spomenimo da je sudsko vijeće Suda BiH prije nekoliko mjeseci prekinulo ispitivanje Dževada Mlaće, svjedoka na suđenju “bugojanskoj četvorci”, nakon što je on kao svjedok iz svog rokovnika pročitao rečenicu: “Ne smijemo imati službeno zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika treba likvidirati.” Nakon izrečene rečenice Mlaćo se pravdao kako “ne zna čija je to konstatacija”. “Ne znam je li to uopće bilo u lipnju 1993. godine na sjednici Ratnog predsjedništva općine Bugojno. Rukopis jest moj, ali tko je to rekao, zaista ne znam. Možda je naknadno dopisano jer se nalazi ispod crte koja je označavala kraj sjednice Ratnog predsjedništva”, kazao je tada bivši predsjednik Ratnog predsjedništva općine Bugojno Dževad Mlaćo. Nakon izlaska u javnost (v. večernji.ba) ove činjenice, najmanje što se može učiniti jest pozvati ministra Crnkića da odstupi sa svoje dužnosti, a isto vrijedi i za odgovorne u Tužiteljstvu BiH. Tko će od hrvatskih političara smoći hrabrosti da to u ovo predizborno vrijeme učini? Foto: Crnkić, ministar koji mora odstupiti

Preminuo fra Tomo Buljan Ukop pokojnoga Tomislava bit će u samostanskom groblju Gorica Livno Dana 14. srpnja 2010. godine preminuo je svećenik fra Tomislav Buljan, pastoralni suradnik u župi Gornji Vakuf - Uskoplje i član Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Tomo Buljan je rođen 1941. u mjestu Veliki Kablić - župa Ljubunčić. Za svećenika je zaređen 1967. godine. Pastoralnu djelatnost započeo je kao kapelan u Ivanjskoj u srpnju 1968. godine, gdje ostaje do 1971. godine. Sljedeće godine je vikar na Gorici a 1973. kapelan u Livnu. Potom je obnašao službu župnika u Vidošima od 1973. do 1981. Potom je opet kapelan kratko vrijeme u Novom Šeheru (1981 – 1982), pa župnik u Ivanjskoj od 1982. do 1988. Od srpnja 1988. je župnik u Sokolinama do 1992. Po izbijanju rata, boravio je kratko vrijeme u Livnu; u lipnju 1993. je privremeno u Münsteru, a potom je premješten u Mörs u Njemačkoj do 1994. godine. Od 1994. do 2000. je u Blaškovcu kod Zagreba gdje je boravio i vršio službu samostalnog kapelana u kući časnih sestara. Iz Blaškovca je došao u Bosnu i Hercegovinu, kratko vrijeme bio u Bugojnu, potom u Sućurju na Hvaru, pa u Livnu u župi sve do 2009. Nakon toga prelazi u samostan na Gorici, da bi od ožujku 2010. pa sve do svoje smrti vršio službu župnog vikara u župi Uskoplje - Gornji Vakuf. Ukop pokojnoga Tomislava bit će u samostanskom groblju Gorica Livno. (kta/bosnasrebrena)

15.07.2010., četvrtak

Nadbiskup Smiljan Čekada pravednik je među narodima Ispravak netočnog navoda... Većina medija u Hrvatskoj i BiH prenijele su vijest da je Komisija za dodjelu odličja Pravednika među narodima odlučila dodijeliti odličje pokojnom mons. Smiljanu Čekadi zbog -unatoč opasnosti po život - pružanju pomoći osobama židovske nacionalnosti tijekom holokausta. . Službeni dopis o tome iz židovske organizacije Jad Vašem iz Jeruzalema upućen je 23. svibnja Ani Lebel (Split) i nekadašnjim biskupovim tajnicima fra Leopoldu Rochmesu (Beograd) i vlč. Bozi Odobašiću (Sarajevo) zbog -unatoč opasnosti po život - pružanju pomoći osobama židovske nacionalnosti tijekom holokausta. U nastavku vijesti donosi se i kratko Čekadin životopis u kojemu stoji da je Čekada, skopski biskup i, kasnije, sarajevski nadbiskup, rođen u Uskoplju. Međutim, istine radi, ovdje navodimo da je Čekada rođen u Donjem Vakufu, mada su njegove veze s Uskopljem i uskopaljskim ljudima također veoma značajne, pa su i Uskopljani osobito ponosni na život i rad mons Čekade.

13.07.2010., utorak

Bombašu određen tridesetodnevni pritvor Iz današnjeg policijskog izvješća: Zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kaznena djela izazivanja opće opasnosti u pokušaju i ugrožavanja sigurnosti prijetećim porukama, MUP Županije Središnja Bosna je podnio izvješće Županijskom tužitelju u Travniku protiv Adnana Č. (29) iz Gornjeg Vakufa - Uskoplja, a Općinski sud u Bugojnu mu je odredio pritvor od 30 dana. Imenovani se sumnjiči da je 9. i 10. srpnja 2010. godine bacio ručnu bombu na prostor ispred Vatrogasnog doma u Gornjem Vakufu - Uskoplju koja nije eksplodirala, te u dva navrata anonimno uputio pisane poruke sa ozbiljnim prijetećim sadržajem prema službenicima policije i građanima Gornjeg Vakufa - Uskoplja

Lista HDZ 1990 i HSP BiH za županijsku skupštinu U susret izborima... Izborna jedinica 206: 1. Dražen Matišić 2. Pamela Kapetanović 3. Berislav Elez 4. Anto Bilić 5. Ana Šimunović 6. Branko Brkan 7. Zdenko Diminović 8. Vesna Šimić 9. Darko Spahić 10. Željo Petrović 11. Marina Dumančić 12. Stipica Šuta 13. Ilija Milić 14. Josipa Kulenović 15. Marinko Pravdić 16. Anto Vujica 17. Gordana Ilinković 18. Goran Franjić 19. Vladimir Perić 20. Martina Puljić 21. Ljuban Živko 22. Viktor Šumunović 23. Marija Bilandžija 24. Željko Topalović – Berija 25. Nedeljko Buzuk 26. Inga Dujmović 27. Krešimir Kvasina 28. Anto Dražetić 29. Marija Ljubović 30. Vlado Štrbac 31. Davor Valjan 32. Sonja Drmić 33. Boris Beljan

12.07.2010., ponedjeljak

Partizani u Uskoplju Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan, 12. srpnja 1942. godine, partizani su prvi put u Drugome svjetskome ratu zauzeli Uskoplje i taj dan je u bivšoj SFRJ slavljen i kao Dan oslobođenja grada. Za ovoga, kao i za svih svojih kasnijih upada, partizani su u Uskoplju likvidirali po nekoliko ljudi - domaćih izdajnika - kako su ih oni nazivali. Na taj je način (te na Križnome putu neposredno nakon završetka rata), u Drugome svjetskom ratu i poginulo najviše uskopaljskih Hrvata. Naime, prema nekim podacima od ukupno 250 poginulih uskopaljskih Hrvata u Drugome svjetskome ratu, tek je 12 poginulo od četnika, a svi ostali (njih čak 238) su poginuli od strane partizana (od toga broja čak 145 na Križnome putu). U srpnju 1942. godine sa svojom postrojbom u Uskoplju je boravio i poznati partizanski zapovjednik Sava Kovačević, kojemu je tadašnji bistrički župnik Alojzije Žagar spasio život sakrivši ga pred Nijemcima na tavan župne kuće u kojoj se Kovačević stjecajem okolnosti našao. Kovačević je Žagaru «vratio uslugu» spasivši ga za vrijeme jednog od svojih kasnijih dolazaka u Uskoplje od sigurne smrti strijeljanjem na koje su ga poveli dalmatinski partizani. Žagar je nakon toga, uz veoma veliki ugled koji je i do tada uživao i kod Hrvata i kod Muslimana, postao izuzetno cijenjen i od partizana, što je, opet, koristio za dobrobit svih, pa se slobodno može reći da je upravo on jedna od najsvijetlijih figura iz tamnog vremena Drugoga svjetskoga rata. Foto: Partizansko groblje u Uskoplju, sagrađeno na iskopinama starokršćanske bazilike

11.07.2010., nedjelja

Nova uhićenja u Uskoplju Prijetili policiji... Nakon jučerašnjega uhićenja Hidajeta Begovića, zvanog Hido, službenici MUP-a SBK-a su području Gornjeg Vakufa - Uskoplja uhitili Adnana Čauševića, rođaka pritvorenog Harisa Čauševića, zvanog Oks, koji je osumnjičen za izvršenje terorističkog napada na policijsku stanicu u Bugojnu. Adnan Čaušević i Hidajet Begović uhićeni su zbog upućivanja prijetećih poruka policiji i MUP-u ŽSB-a, prenosi FTV. Inače, nepoznati počinitelj ili više njih u ranim jutarnjim satima 8. srpnja postavili su ručnu bomba, tzv kašikaru, ispred Vatrogasnog doma u gornjem dijelu grada Nakon dojave o postavljenoj eksplozivnoj napravi, na lice mjesta izašla je ekipa PS Gornji Vakuf-Uskoplje, koja je obavila uviđaj i zatvorila cjelokupan teren, te dio magistralne ceste M16 koja se nalazi u blizini samog objekta. Svi ovi događaji, koji su uslijedili nakon bugojanskog terorističkog čina, unijeli su nemir u uskopaljske građane, pa se očekuje još aktivnije djelovanje policije.

07.07.2010., srijeda

Stranka demokratske partije priznaje samo sud svoje partije SDP prekrižio Uskoplje: Čistke u stvarnosti počinju ponajprije jezičnim čistkama! Stranka demokratske partije (SDP) BiH vraća se svojim korijenima i svom ja-priznajem-samo-sud-svoje-partije okruženju u kojemu je, zalijevana jednoumljem, bahatošću, zatiranju bilo kakvog drukčijeg mišljenja i, zašto ne reći i to, krvlju milijuna žrtava, Partija najbolje uspijevala i cvjetala. Ovakav, mnogima će se učiniti malo prejak, zaključak, nameće se posjetitelju stranice ove stranke i to onom njenom dijelu koji govori o ustroju i pobraja općinske organizacije SDP-a. U Županiji Središnja Bosna, tako se navodi, da pored ostalih gradova, postoji i Općinska organizacija SDP BiH-a Gornji Vakuf. Iz ovoga bi, opet, dobronamjeran čitatelj mogao izvući nekoliko zaključaka: 1. Odgovorni ljudi u SDP-u nisu čuli, jer nisu pratili događaje posljednjih desetljeća, da je ime grada i ime općine Gornji Vakuf promijenjeno i da se općina i naseljeno mjesto o kojemu je ovdje riječ već poodavno zove Gornji Vakuf - Uskoplje. Iako je to u suprotnosti s pozitivnim zakonima BiH to njima nije važno, jer esdepeovci priznaju samo sud svoje partije! 2. Odgovorni ljudi u SDP-u čuli su za gore navedenu promjenu, ali se ne slažu s njom, pa unatoč činjenici da su ime Gornji Vakuf - Uskoplje prihvatile čak i organizacije i pojedinci s krajnje muslimanske desnice, oni ustrajavaju na najtvrđim antihrvatskim i antibosanskohercegovačkim stavovima, jer esdepeovci priznaju samo sud svoje partije! 3. Odgovorni ljudi u SDP-u čuli su za gore navedenu promjenu, ali su svjesni duboke podijeljenosti i ove općine i BiH u cjelini, pa, umjesto papirnatog prihvaćaju stvarno stanje na terenu, te za svoje područje djelovanja odabiru samo Gornji Vakuf, odnosno ono što oni pod njim razumijevaju. Iako je ovakvo mišljenje usmjereno na razbijanje BiH i na dalje podjelu među dva naroda koja žive u Gornjem Vakufu - Uskoplju, to njih ne smeta jer esdepeovci priznaju samo sud svoje partije! Čistke u jeziku prethode stvarnim čistkama! Uskoplje ne postoji za SDP BiH! Uvjereni smo da će predstojeći izbori pokazati da ni SDP BIH ne postoji za Uskoplje!

06.07.2010., utorak

Svi uskopaljski odlikaši Hvalevrijedna akcija u kojoj Hrvatska uzdanica uskopaljske odlikaše za njihov trud u protekloj godini daruje knjigama, nastavljena je i ove godine, dvanaesti put zaredom. Odlični učenici od V. do VIII. razreda osnovne škole, na odmor će ove godine ponijeti knjige uskopaljskih književnika Janje Mikulić i Stjepana Džalte, a njihova imena zavrjeđuju i javnu objavu na ovom blogu. Dakle, prema podacima iz Osnovne škole odlikaši u školskoj 2009./2010. godini (od V. do VIII. razreda) su: SVI USKOPALJSKI ODLIKAŠI Va Zvonko Zeko Ivan Todorović Ružica Pilić Martin Oreč Ivona Mlakić Matej Juričević Oliver Galić Katarina Bošnjak Luka Batinić V b Lidija Đikić Darko Herceg Nikolina Vidović Igor Vuković V c Karolina Kolak Ivona Lozić Mario Milić Marko Milić Ana Novaković Valentina Oreč Mirna Šapina Krešimir Zečić Kristina Zeko Daria Pilić V d Dario Budimir Anton Dujmović Dario Herceg Petra Herceg Hrvoje Rajić Luka Martinović Antonio Zeko Helena Zeko Ve Ana Delać Doris Prskalo Ante Kvesić Ivona Pilić Ivana Tomić Katarina Topić Mihaela Luketina Ana Krajina VI a Marko Batinić Ivo Gavranović Glorija Jurina Matea Nikolić Janja Pilić Marija Tokić Marinko Udovčić VI b Ivan Sesar Kristina Bandić Gabrijela Prskalo Danijela Grubeša VI c Ivona Batinić Marta Herceg Jelena Juričević Karlo Milić Ana Novaković Filip Oreč Magdalena Rajić Robert Subašić Ivana Zeko VI d Luka Jakovljević Marina Lubar Darija Luketina Silvija Luketina Marin Tokić Klara Trbara Ivan Sičaja Branko Jurleta VIe Monika Batinić Ivana Bošnjak Monika Buljan Ana Herceg Andrej Sičaja Tomislav Šarić Petar Herceg VII a Martin Arežina Katarina Bandić Marija Bošnjak Antonela Grubešić Danijela Glibo Anto Nikolić Danijela Oreč Nikolina Prskalo VII b Valentina Zlatunić Maja Šandro Ivana Stojanović Blaž Protuđer Ana Grubeša Daria Bilić Marija Batinić Marta Jerković VII c Krešimir Bandić Matea Jurleta Martina Kunkić Sofija Zečić VII d Izabela Glavaš Marinela Grubeša Marina Jurina Tvrtko Kovačević Marko Ljubović Anđela Martinović Andrea Sičaja Marina Zeko VIII a Valerija Batinić Ivona Blažević Josip Budimir Jurjana Budimir Petar Debeljak Darija Fišić Franjo Herceg David Luketina Filip Luketina Ivica Medvidović Marin Pilić Marija Posavac Erna Šenda Krešimir Tirić VIII b Krešimir Bilić Anita Blažević Katarina Čivčija Blaž Grubešić Nikolina Šain Matej Zeko VIII c Blanka Udovčić Marina Rezo Anita Marić Zvonimir Delač VIII d Branko Domagoj Čokić Stjepan Pilić Ivan Zeko

Sličica iz Uskoplja Mnogo mladih ljudi ne može naći posao... Forum mladih Udruge bosanskih Hrvata Prsten proveo je i u istoimenom glasilu Udruge objavio istraživanje Mladi o Bosni, koje bi, kako se navodi na stranicama Prstena, trebali pročitati svi kojima je na srcu Bosna, koji razmišljaju o povratku, poslovnom pothvatu i kvalitetnom životu u zavičaju. Kao dodatak i ilustraciju svoga istraživanja Prsten je donio i niz sličica o mladima iz Bosne, a među njima našla se i jedna Uskopljanka. Iako je proteklo dosta vremena od objavljivanja istraživanja, sličicu o našoj sugrađanki Mariji Subašić vrijedno je objaviti kao svjedočanstvo o jednom vremenu, a isto tako, nije naodmet pročitati ni cjelokupne rezultate istraživanja Foruma mladih UBS Prsten. Marija Subašić (20), živi u općini Gornji Vakuf - Uskoplje. Za vrijeme rata Marijina je majka s malom djecom izbjegla u Trogir, potom u Austriju. Otac je ostao na bojištu. Odmah po završetku rata Marija se vraća u rodni kraj i započinje školovanje. Završila je trgovačku školu i danas radi u trgovini. Sretna je što ima posao jer mnogo mladih ljudi ne može naći nikakav posao, osim sezonski i to izvan BiH. Ističe kako je u Bosni život težak jer vlada velika nezaposlenost, a oni koji rade uglavnom imaju male plaće koje jedva dostaju za egzistencijalne potrebe. Mladi se druže u prirodi na roštilju. Momci igraju nogomet, a djevojke imaju na raspolaganju, ako žele ići, samo jednu teretanu.

05.07.2010., ponedjeljak

Službeni glasnik općine G. Vakuf - Uskoplje objavljen samo na bošnjačkom jeziku! Nije vego, vego nego... Na službenim stranicama općine Gornji Vakuf - Uskoplje, između ostaloga, objavljuje se u pdf formatu i općinski Službeni glasnik, kojeg posjetitelj može čitati i pregledavati na hrvatskom i bošnjačkom (bosanskom) jeziku. Zadnji broj (broj 4.) Službenog glasnika objavljenog 19. svibnja 2010. godine, također se nudi posjetiteljima na jednom i na drugom jeziku, međutim, odabere li posjetitelj hrvatski, kao jezik na kojemu će ga čitati i pregledavati, otvorit će mu se Službeni glasnik na bošnjačkom jeziku, baš kao i kad odabere bošnjački jezik. Vjerovali smo da je riječ samo o zabuni, odnosno propustu, no, kako je od objave proteklo gotovo dva mjeseca, a nitko ovaj propust nije ispravio, slobodni smo reagirati na ovu pogrešku i pozvati odgovorne da ju što prije isprave.

03.07.2010., subota

Bošnjak i Grbavac članovi Skupštine LD Herceg Bosne Kratka vijest Redovito godišnje zasjedanje Skupštine Lovačkog saveza Herceg Bosne održano je 26. lipnja 2010. godine u Poslovnom centru Sivrić u Mostaru. Za zastupnike u Skupštini iz Lovačkog društva Uskoplje izabrani su Marinko Bošnjak i Ljuban Grbavac.

02.07.2010., petak

Dani Vranice 2010. Prostor Vranice je zračna banja... Tradicionalni Dani Vranice koje organizira U P „Raduša“ Uskoplje, održani su 19 i 20. lipnja 2010. god. u planinarskom domu „Radovina“ na 1485 m visine. Dom ima u funkciji prizemlje sa blagovaonicom, kuhinjom i sanitarijama dok je kat još neizrađen, ali zatvoren otvorima. Inače put iz Uskoplja preko Ždrimaca i nije baš mnogo popravljan, kako su najavljivali, što nije smetalo mnogobrojne mještane da u nedjelju 20. lipnja 2010. god. pohrle na Vranicu gdje su polazile ture za Nadkrstac, Ločiku i Prokoško jezero, kuhao planinarski grah i održavavala Sveta misa. Učesnici Dana Vranice su PD "Zabrđe"-Vitez, PD „Kuk“-Novi Travnik i HPD Prenj-1933 iz Mostara sa 6 članova. Unatoč kiši i magli mnogi planinari su još u subotu osvojili Nadkrstac 2112 m najviši vrh Vranice, navečer su se održala igre mladeži (trčanje u vreći i „sinjska“ alka) te logorska vatra, a duboko u noć se ušlo uz gromoglasno pjevanje. Vranica je većinom pokrivena jelom koja s proljećem dobiva mlade izdanke te je prostor zračna banja. (Z. Bošnjak)

01.07.2010., četvrtak

M. Juričević predsjednik Sasko - hrvatskog društva Uskopljani u svijetu U subotu 26. lipnja u glavnom gradu pokrajine Saske u Istočnoeuropskom institutu Dresdena (DOI) je održana osnivačka skupština Sasko-hrvatskog društva. Ovo je prvo njemačko-hrvatsko društvo osnovano na području pokrajina istočne Njemačke. Osnivačkoj skupštini su, među ostalima, nazočili dr. Peter Neumann, odvjetnik i direktor Istočnoeuropskog instituta u Dresdenu, mr. sc. Mario Juričević, savjetnik za Europu i međunarodna pitanja Centra za političku edukaciju pri Ministarstvu kulture pokrajine Saske, Johannes Neudeck, generalni tajnik Kršćanske zajednice mladih ljudi u Saskoj, te Klaus G. Brinkmann, porezni savjetnik i međunarodni investicijski bankar. Za predsjednika Sasko-Hrvatskog društva jednoglasno je izabran mr.sc. Mario Juričević, inače politolog i povjesničar, stručnjak za zemlje jugoistočne Europe. Mjesto zamjenika predsjednika je zauzeo direktor DOI-a dr. Peter Neuman a za blagajnika je izabrana Nikolina Pustički, inače magistar germanistike i rusistike. Predsjednik Juričević je kao prvu zadaću najavio priključivanje novog društva Hrvatskom svjetskom kongresu Njemačke (HSKNj). Zamjenik predsjednika HSKNj dr. Siniša Kušić je pozdravio osnivanje novog njemačko-hrvatskog društva i izjavio kako se raduje budućoj uspješnoj suradnji.

• Komentari On/Off

Opis bloga

• okus uskoplja

  
  

  ---

  
  Prvi post na uskoplje blog.hr napisan je 21. listopada 2004. godine u 22.25 sati
  

  ---

  
  
  
  Free Hit Counter
  
  
  
  
  Trenutno Online ||
  
  
  
  
  
  

  ---

  
  
  
  
  
  
  *USKOPLJE DANAS: ZUPAUSKOPLJE.ORG: Utakmica svećenika BiH i uskopaljskih političara ***MK-USKOPLJANKE.BLOG: Uskoro...***GORNJIVAKUF-USKOPLJE.BA: Promocija socijalnog uključivanja mladih *** ZUPA-SKOPALJSKA-GRACANICA.COM: SLIKE Proslava 100. godina župe *** USKOPLJE DANAS: NAPREDAK-USKOPLJE.COM: Podružnica na proslavi 20-te obljetnice od obnove rada HKD Napredak *** HNKSLOGA.BA: Završen turnir *** USKOPLJE DANAS***OSMRTNICE-USKOPLJE.BLOGSPOT.COM: Preminula Nevenka Barnjak Tete***KARATE-KLUB-USKOPLJAK.BLOG.HR: KK Uskopljak na karate turniru u Ilijašu*** USKOPLJEHEHEHE.BLOG.HR: Pronađi razliku***USKOPLJE DANAS
  
  
  
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Vrijeme u Uskoplju
  

  ---

  
  

  uskoplje.blog.hr očima posjetitelja:

  
  svaki dan ti je stranica gora i gora fuj (fuj 07.02.2006. 23:23)
  Kako god okreneš, ovaj blog je, ma kakav bio, jedino mjesto na kojemu Hrvati i Muslimani-Bošnjaci iz Uskoplja odn. G. Vakufa uopće i razgovaraju! (Vuk Uskopolski 26.10.2005. 06:58)
  Nisam odavno bio na ovome blogu. Evo sad udjoh i odmah mi se zgadi. Fuj (Ispravljac 21.04.2005. 21:17)
  …ovaj blog dođe kao onaj park u Engleskoj gdje je dozvoljeno psovanje predsjedniku , političarima i drugima (26.02.2005. 14:03)
  

  ---

Linkovi

• Župa Uskoplje
  Župa Skopaljska Gračanica
  Župa Bistrica
  uskopaljske mažoretkinje
  Osmrtnice Uskoplje
  KK Uskopljak
  Uskopaljski telefonski imenik
  HNK Sloga
  uskoplje.net
  http://napredak-uskoplje.com/
  rodoslovlje.blog.hr
  nespes1.blog.hr
  uskopljehehehe.blog.hr
  

  ---

  
  

  Posjetite i:

  
  www.zupa-bugojno.org
  www.hrvatibh.com
  www.hic.hr
  www.croatia.ch
  www.rama-prozor.info
  www.bugojanci.ch
  www.poskok.info
  

  ---

  
  

  Jeste li znali...

  
  ... da se jedan primjerak jedne od najvažnijih liturgijskih knjiga in Bosna othomana, izdanje poslanica i evanđelja kroz crkvenu godinu Ivana Bandulavića (Uskoplje, oko 1591. – sredina XVII. stoljeća) iz 1773. godine čuva u svetištu Gospe Olovske.U naslovu starom grafijom zabilježene su obavijesti o dopunama, dijelovima Rituala Rimskoga, kalendaru i različitim molitvama, te dužnim i doličnim dozvolama crkvenih autoriteta za tisak: PISCTOLE, I EVANGELJA Priko svegga godiscta NA NOVI NACIN ISTOMACENA PO RAZLOGU PO RAZLOGU DVORA RIMSSKOGA, Od svih pomagnanjah, koliko je moguchie bilo, ocistjena: i sasvimih, koja dosad nebiahu, s velikom pomgnom u Slovinski jezik istomachena, i virno prenesenna. S PRILOXKOM RAZLIKI BLAGOSLOVA: Nacina Karsctenja male dicze iz Rituala Rimskoga: i Kalendara Pape GARGURA XIII s brojniczom Blagdana pomicni. I S RAZBRAJANJEM DANA U KOJIMSE CINI MINA MISECZA. U MLETCZIH, MDCCLXXIII. PO IVANU NOVELLU, S Dopusctenjem Stariscina i s privilegiom.
  ... da je na predstavljanju projekta Zaštita biotopa i vrste velikog tetrijeba od nestanka s područja Bosne i Hercegovine, koje je održano u općini Uskoplje-Gornji Vakuf rujna 2004. g., iznijet podatak da je na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljeno 285 pjevališta tetrijeba gluhana s procjenom brojnosti populacije od 1053 kljuna.
  ... da je pojava bolesti raka na području Uskoplja u godinama nakon rata čak 700 puta učestalija nego u godinama prije rata?
  
  

  ---

  
  

  Komentari

  
  Komentari odražavaju mišljenje posjetitelja koji ih ispisuju, te autor bloga ne odgovara za njihov sadržaj, niti je na bilo koji drugi način povezan s njima
  

  ---

  
  

Lektira

• 
  ***
  - Ante Škegro: Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja austro – ugarske uprave (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1996.
  ***
  - Nevenka Budimir – Nada Plejić – Josip Kolak: Prosinac pozdravlja Uskoplje (pjesme), Hrvatska uzdanica,Uskoplje, 1996.
  ***
  - Josip Mlakić: Puževa kućica (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1997.
  ***
  - Ante Šarić: Tko je kršćanin? (članci), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  ***
  - Milan Bešlić: Bugojno i okolina, Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  
  ***
  - I]Petnaestorica[/I], Zbornik književnih radova autora rođenih u Skopaljskoj dolini (zastupljeni autori: Z. Antunović, N. Budimir, S. Džalto, F. Jezidžić, M. Kaser, J. Kolak, A. Lučić, J. Mikulić, J. Mlakić, I. Pavlović, N. Plejić, M. Radić, T. Šarić, H. Šenda, I. Tvrtković), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Stjepan Džalto: Spaljeno ognjište (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Ante Škegro – Anto Šarić – Slavica Buljan – Tomislav Šarić : Ruža na vjetru, Župa Sv. Male Terezije od Djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2003.
  ***
  Hrvati Uskoplja - okolnosti i perspektive, Zbornik radova s okruglog stola održanog 9. veljače 2002. g., (zastupljeni autori: Ivan Šarić, Zdenko Antunović, Zdenko Malnar, Fabijan Trbara, Niko Budimir, Anto Alvir, Stipo Zečić, Tvrtko Krajina, Jozo Jurina, Josip Mlakić, Josip Šenda, Anto Šarić, Josip Lebo) Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Magdalena popravlja svijet (priče za djecu), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Ana Trepavičarka (priče za mladež i odrasle); Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***

• ---

  
  

  PODRŽIMO HNK SLOGU

  
  
  

  I TI SI POZVAN

  
  doniraj novac, daruj opremu, posjećuj utakmice, posjećuj njihove web stranice...
  

  ---

  
  Najviše puta komentiran post:
  Razoren stari srednjovjekovni grad Vesela Straža
  
  

  ---

  
  

  Arhiva:

  
  2004.
  Listopad
  Studeni
  Prosinac
  2005.
  Siječanj
  Veljača
  Ožujak
  Travanj
  Svibanj
  Lipanj
  Srpanj
  Kolovoz
  Rujan
  Listopad
  Abecedarij:
  Ad Matricem
  Anamoon
  Ban
  Bandulavić, Ivan
  Blek
  Božićnjaci
  Crvene zemlje na Vranici
  Česta
  Dernečišće
  Dobrošin
  Frtaljac
  Gospojina
  Gostionice
  Hamzić, Mujo
  Ikavica
  Jareb
  Jezik
  Klekica
  Kupus
  Lipa u Odžaku
  Ljubavna stijena
  Mikulić, Branko
  Mimo svit (izraz)
  Partizansko groblje
  Pećina u Krupi
  Pidriš
  Prakaratur
  Puška
  Raduša
  Rakija
  Rat
  Sicanje
  Susid
  Sveti Ante
  Sveti Ilija
  Svitnjaci
  Šunjo, Stipo
  Tito
  Vranica
  Vrbas
  Gdje su i što rade:
  Bagarić, I.
  Barnjak, V.
  Batinić, A.
  Bilić, D.
  Blažević, M.
  Crnov, D.
  Čagelj, B.
  Ćavar, M.
  Ćurić, T.
  Džalto, S.
  Glibo, B.
  Gazilj, P.
  Ivoš, I. i T.
  Jukić, T.
  Juričević, M.
  Juričević, M.
  Kolak, H.
  Kovačević, M.
  Kustura, M.-A.
  Lagetar, V.
  Lebo, J.
  Lučić, A.
  Mikulić, J.
  Milišić, J.
  Mlakić, M.
  Mlakić, T.
  Oreč, T.
  Papković, J.
  Pilić, Z.
  Prskalo, Ž.
  Radić, M.
  Rajić, A.
  Rajić, S.
  Slipac, A.
  Soldo, V.
  Šako, B.
  Šarić, A.
  Šarić, P.
  Šekerija, N.
  Šekerija, P.
  Šenda, H.
  Škegro, A.
  Škoro, M.
  Škraba, A.
  Škraba, LJ.
  Tirić, J.
  Topić, A.
  Vilić, R.
  Zeko, N.
  

  ---

  
  Nije vego, vego nego
  (izdvojeni komentari):
  

  ---

  
  (“Za Bosnu je uradilo više 500 mudžahedina dobrovoljaca koji su bili u sastavu Armije, a koja je brojala 300 000 pripadnika, nego kompletan Hrvatski narod…” (Zlatni ljiljan 20.06.2005. 01:34)
  

  ---

  
  A kako (...) tumačiš morbidnost da se ulice u čisto muslimansko bošnjačkim gradovima zovu po okupatorima odn. po onima koji su ubili zadnjeg našeg kralja kao npr sultan Ahmedova i sl.? Ili kako tumačiš činjenicu da su se u zadnjem ratu brigade hvo-a zvale Tvrtkova, Stjepana Tomaša i sl, a muslimansko bošnjačke Mehmeda el Fatiha i sl. ? ( 03.04.2005. 21:01)
  

  ---

  
  " ... (Gotovina je) oslobodio više Bosne i hercegovine nego svi bošnjački generali zajedno i zato mu (...) treba odati priznanje i, ako ništa, poštovati ga..." (Mato 14.03.2005. 20:15)
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  
  
  
  * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov *
  
  
  
  

  ---

  
  Puljić:Komšića nije izabrao narod
  

  ---

  
  -Svi hrvatski aduti
  

  ---

  
  -Zločini nad Hrvatima sustavno prikrivani
  

  ---

  
  -Bugojno: načelnik sprječava registraciju udruge logoraša
  

  ---

  
  

  Ja bosiljak sadih
  meni Fridrih Niče ...

  
  (pjesme uskopaljskih pjesnika)
  

  ---

  
  Pisanca mrtvačka
  
  

  Dan od ognja strašnom silom
  Razrušit će svit pepelom:
  David pravi sa Sibilom.
  
  Kolik trepet tad će biti
  Kad će nagli sudac priti,
  Sve potanko razviditi.
  
  Trublja čudni zvekne zukom,
  Po svi grobi strašeć bukom,
  Sbere prid sud svih jaukom.
  
  Smrt I narav uzčude se
  Kada mrtvi ustanu se,
  Da njih dila razvide se.
  
  Knjige će se otvoriti
  U kih će se sve viditi
  Kako će se svit suditi.
  
  Sudac dakle kada side,
  Sva otajna tad se vide,
  Ništar skrovno ne odtide.
  
  Što ću grišnik tada reći,
  Ali k komu ću tad priteći
  Gdi će drhtat vele veći.
  
  Kralju strašne veličnosti,
  Ki shranjuješ tu nje dosti,
  Srani me, vrutče ti milosti.
  
  Mili Isuse, spomeni se
  Da ti za me uputi se,
  Ta dan na me posmili se.
  
  Ištuć mene trudan side,
  Rad grišnika na križ pojde,
  Zaman ta trud da ne pojde.
  
  Pravi Sudče osvećenja,
  Da mi stvori odpuštenja,
  Pri vrimena razsuđenja.
  
  Kako krivac uzdahnjujem,
  Radi griha oblidnjujem,
  Smil se mojim jur molenjem.
  
  Koji Mariju odrišio si,
  Razbojnike uslišio si,
  Ufanje podilio si.
  
  Nisam grišnik ja dostojan,
  Da ti stvori dobrovoljan,
  Da ne žge me vični oganj.
  
  Meju ovcami misto zajmi,
  Meju kozlići stat ne daj mi,
  Postavi me na desnu s vami.
  
  Kad osudiš jur proklete,
  Ognjem vičnji gor će šćete,
  Tad me stavi meju svete.
  
  Molim ti se tad priklono,
  Pozri srdce moje pokorno,
  Ter me usliši dobrovoljno.
  
  Mnogo plača tad postane,
  Strašni drhat srdce gane
  Kada s praha mrtvac stane.
  
  Kad se osudi čovik krivi,
  Ti mi prosti, Bože živi,
  Ne osud me vičnjemi gnivi.
  
  Daj mu Bože Gospodine,
  Vičnji pokoj za tvoje ime,
  Isukrste, sine Marije. Amen.

  
  Ivan Bandulavić (Uskoplje, 1591.(?) - sredina 17. st.)
  
  Nedjelja
  
  

  Samo nedjelja ispuni naš dom.
  Tu su sestre i starija mi braća,
  Svatko po dio sreće, nedjeljom
  Donese u obitelj kad se vraća.
  
  Otac, svakako, dođe s terena
  Pa mu se baka na leđa žali:
  mi gledamo kad će svakog trena
  započeti s njom da se šali.
  
  A mama rasprema vedra lica,
  sva je sretna od neke dobrote,
  zapovijeda oko sitnica.
  Slatke li nam nedjeljne divote!
  
  I svečani mir je u kući cijeloj.
  Djed mota škiju na stolcu,
  ukočio se u čistoj košulji bijeloj
  i nešto važno priča mom ocu.
  
  Nedjeljom je tjedan na vrhuncu
  Nedjeljom se nadamo gostima
  Nedjelja se pamti po suncu
  Nedjelja živi s radostima

  
  
  Frano Jezidžić (Glavice,1954.)
  

  ---

  
  Krećem na put
  
  

  Ničim izazvane
  u meni već davno
  doživljene i proživljene slike
  s vremena na vrijeme
  kao ponornice nalaze put
  do površine moje svijesti
  i nižu se – bez mojih želja – na nevidljivu vrpcu
  
  ... Hotelska soba u Petersburgu,
  obala Vrbasa iz djetinjstva,
  otok u blizini Irske,
  mlada Crnkinja u autobusu za Atlantu,
  groblje Sumpetra u sutonu,
  pijani vojnik u vlaku za Lisabon,
  motorkotač dobiven na nagradnoj igri...
  
  Duboko, vrlo duboko u meni
  skriveni doživljaji žive.
  Da ne stanem – DA SE NE ZAČAHURIM –
  krenem tražiti nove, meni dostupne,
  slike života...

  
  
  Miroslav Radić (Bugojno, 1960.)
  

  ---

  
  

  RUJAN JE u Uskoplju.
  Među golim zidovima brže se smrkava,
  na pustim ulicama svaka misao postaje ruševina.
  Iza nekog zida prizor pred kojim je teško
  suspregnuti drhtanje: zahrđala ukosnica,
  prljav zeleni sapun obavijen dlačicama,
  izlizana kožna narukvica koja je zadržala
  oblik sitne ruke i jeftini ženski sat. Kuca.
  Rujan je u Uskoplju.
  Bio je ožujak, a potom je bio kolovoz.
  U jedinom mjestu u kojemu kuće
  u potpunosti sliče ljudima
  koji u njima stanuju.
  I bio je rat, a onda su ljudi počeli umirati
  prirodnom smrću.

  
  
  Tomislav Šarić (Bistrica, 1967.)
  

  ---

  
  Laž
  
  

  Laž je međusobno proždiranje ljudi,
  natjecanje tko će komu više krvi popiti.
  Ljudi jedu ljudsko meso
  pod izgovorom da ga ispituju.
  Istina ne može ništa laži, jer ona zna za njene tajne!
  Kad nestane života
  istina će stavljati laž u epruvete,
  i tako će doći kraj
  međusobnom davljenju.

  
  (Ivo Tvrtković, Bugojno, 1952.)
  

  ---

  
  Na Vranici na visokoj gori
  
  

  Na Vranici, na visokoj gori,
  tri su orla gnijezdo savijala.
  Prvi or’o na visokoj grudi,
  gdje se sunce odmara u podne.
  Drugi or’o na visoku boru,
  gdje oblaci međ’ granama kruže.
  
  A treći se dugo dvoumio,
  cjelu goru tri put preletio,
  dvaput širom, a jednom poprijeko.
  Na kraju je gnijezdo napravio
  gdje se gora u Vrbas obara,
  odakle se sva dolina vidi.
  
  A kada se gora zapalila,
  prvi or’o dig’o se visoko
  sve do sunca i bijela dana,
  a drugi se međ’ oblake vin’o
  kao magla međ’ gole vrhove.
  
  Trećega je vatra ufatila,
  dok je gled’o gore u visine.
  Letio je zapaljenih krila,
  dok ga nije nemoć obuzela.
  
  A kad ga je nemoć obuzela,
  padao je dole u dubinu.
  Padao je dugo i duboko,
  kao pogled sa visoke gore.

  
  Josip Mlakić (Bugojno, 1964.)
  

  ---

  
  Žena
  
  

  Ženu mi naslikaj prijatelju
  Ženu na odru od uvela cvijeća
  U tami u iskrenju svijeća
  Tuđim očima ću je gledati
  Na oltar staviti
  Među anđele
  
  Ženu mi iskleši prijatelju
  U stijeni nad provalijom
  Tuđim rukama ću je milovati
  Dušu u kamen udahnuti
  Kamen oko vrata vezati
  I usnuti sretan
  Među školjkama
  
  O ženi mi pjevaj prijatelju
  O ženi nepoznatoj
  Pjesmu nek drugi slušaju
  Mojim ušima
  Pjesmi tvojoj će vjerovati
  Dok čekam trepereći
  Među zvijezdama

  
  Hrvoje Šenda - Pero (Uskoplje, 1945.)
  

  ---

  
  Legija
  
  

  Mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  Unese strah, nemir,
  slutnju.
  
  Pogreb ili rat -
  ili nešto treće?
  
  Ništa.
  
  Tek tako
  mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  I unese strah, nemir,
  slutnju.

  
  
  Zdenko Antunović (Bugojno,1960.)
  

  ---

  
  Uskoplje
  
  

  O kamenje i potoci
  čuvajte mi zrelo
  zemlje vam na kojoj
  pradavnu žrtvu činite
  čuvajte mi rekoh
  slatku djedovu krušku
  
  Možda da odem negdje podaleko
  da ne čujem plač majke
  da stvaram obraze drage
  i dva joj bedra objavljena
  skladbu tu ljubim
  
  Imam puno toga reći govorom otaca
  od nevještog napisa Etrurca na vazi:
  TRGOVAC DARUJE OVU METALNU VAZU
  JANU I JATURNI
  
  Ostadoh da govorim stoga
  o kamenje i potoci Uskoplja
  čekam da u očevom bunaru
  bućne moja sjenka
  otežala pijavica

  
  
  Antun Lučić (Bugojno, 1958.)
  

  ---

  
  

  Priče:

  
  

  ---

  
  S. Džalto: Šarac
  J. Mlakić: Frankfurtska multimedija
  J. Mlakić: Bol, Novi svijet
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Ukoliko imate saznanja da sam na uskoplje.blog.hr upotrijebio neki slikovni (ili neki drugi) materijal, te time prekršio autorska ili slična prava, molim Vas da mi na to skrenete pozornost.
  Hvala na suradnji.
  

  ---

  
  Copyright © 2004.-2005. uskoplje.blog.hr
  Korištenje objavljenih pisanih radova u cjelini ili dijelovima dopušteno je samo uz izričito navođenje uskoplje.blog.hr kao izvora
  

  ---

  
  uskoplje.blog homepage
  

  ---

  
  adresa
  adresa
  

  ---

  
  
  
  
  Želite li objaviti na ovim stranicama neku vijest ili, pak, najaviti neki događaj vezan za Uskoplje pišite nam na gornje adrese - uskoplje.blog.hr – OKUS USKOPLJA
  
  
  
  
  

  USKOPALJSKA PREZIMENA:

  
  
  - ALVIR
  Alviri su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Zadra. Razmjerno najviše Alvira u proteklih sto godina rođeno je u Zemuniku Donjem kraj Zadra, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Alvir. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Alvira u oko pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio.
  Najveća dva migracijska pravca Alvira u prošlom stoljeću zabilježena su iz Bosanske Gradiške (BiH) i BugojnA (BiH) u Zagreb.
  Alviri su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%).
  Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Zemuniku Donjem kraj Zadra (45), Zadru (25), Samoboru (10) i u Koprivnici (7).
  

  ---

  
  - AREŽINA
  Arežine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Srednje Bosne, a u manjem broju su i Srbi. Razmjerno najviše Arežina u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres. U Hrvatskoj danas živi oko sto Arežina u oko četrdeset domaćinstava.
  Arežine su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 16 općina i 19 naselja, znatno više u urbanim sredinama (76%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Čaglinu kraj Pleternice (10), Segetu Vranjici kraj Trogira (8), Kninu (6) i u Osijeku (5).