ŽABAC FOOD OUTLET - HRVATSKI PRIMJER DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA
20.12.2017.
Food Outlet Žabac nalazi se u zagrebačkom kvartu Trešnjevka na adresi Tratinska 80 preko puta trešnjevačke tržnice. Radi se o prodavaonici jeftine hrane koju trgovački centri i tvornice iz nekog razloga nisu mogli prodati. Na policama se nalaze oštećeni proizvodi, hrana pred istekom trajanja ili višak robe. Sva roba je u potpunosti sigurna za konzumaciju jer ima dozvole i certifikate, da nema ne bi se mogla naći na policama. Tako kupci mogu biti sigurni u kvalitetu proizvoda koje kupuju. Cijene u toj trgovini su čak do 90 posto niže nego u ostalim trgovinama. Hrana danas je preskupa i u Hrvatskoj oko 70 posto plaće odlazi samo na hranu pa će ovaj koncept trgovine pomoći mnogim kućanstvima.
Tvorci projekta i vlasnici trgovina su bračni par Maja i Mario Žamboki. Nakon nekoliko godina traženja i smišljanja kako dalje, supružnicu su se dosjetili food outleta i kako sad stvari stoje – nisu pogriješili. Tvrde kako projektom žele promijeniti svijest ljudi da nije dobro hranu bacati iz više razloga, od kojih je najvažniji razlog zagađivanje okoline. Promatranjem s etičkog i ekonomskog gledišta uvidjeli su da bacanje hrane nije prihvatljivo i to iz razloga što se na taj način iscrpljuju prirodni izvori kao što je npr. voda te se zagađuje okoliš. Ideju za ovakav koncept trgovine su dobili kada su vidjeli koliko se hrane zapravo baci. U Europi se po stanovniku godišnje baci između 200 i 250 kilograma hrane, dok za Hrvatsku točnog podatka o tome nema. Neslužbeno se govori o oko 400.000 tona bačene hrane. Na svjetskoj razini se gotovo trećina, odnosno 1,3 milijarde tona hrane baci tijekom cijele godine. Vizija je vratiti osmijeh stanovništvu i to na način da bez obzira koliko im je novčanik pun ili manje pun, mogu si uvijek priuštiti najbolje brandove na tržištu i to za pola cijene.
Surađuju s nekoliko hrvatskih kompanija kao što su Kraš, Saponia, Kandit, Koestlin, a također rade i s uvoznicima poput AWR-a i Alce, pa imaju i stalne proizvode po sniženim cijenama poput Milka čokolade i Jacobs kave. Plan im je proširiti suradnju i s ostalim velikim kompanijama i distributerima poput Atlantic Grupe, Agrokora, Dukata i Vindije. Kompanije ako uništavaju ili bacaju robu moraju plaćati 'penale' što se neće dešavati ako se sva lom, štok ili rok roba proda njima. To je win-win-win situacija jer se kompanije rješavaju takve rove koja je potrebna za snabdijevanje food outleta, a na kraju profitiraju i sami kupci koji kupuju kvalitetnu robu po nižim cijenama u gradu. Uzor vide u DM-u, žele zaposliti što više radnika koji će imati dobru plaću, a neće morati raditi nedjeljom.
Plan je proširiti i implementirati svoju ideju i na ostale dijelove Hrvatske. Uz trgovinu u ulici Ivana Thalčića i Tratinskoj u planu je otvaranje mobilne trgovine koja se planira pokrenuti u proljeće sljedeće godine. Ideja je kupiti bus ili šleper, nakrcati ga lom, štok i rok robom te obilaziti manja mjesta, festivale i sajmove.
komentiraj (1) * ispiši * #
EKONOMIJA DIJELJENJA
10.12.2017.
Ovotjedni blog bazirat će se na pojmu ekonomija dijeljenja (Sharing economy).
Ekonomija dijeljenja je novi način poslovanja koji funkcionira po principu dijeljenja, kao što i sam naziv kaže. Osim dijeljenja, obuhvaća i unajmljivanje te ostale načine razmjene usluga i proizvoda. Dijeljenje je dvosmjerno što znači da osoba koja dijeli vlastito ima pravo zauzvrat koristiti i tuđe. No isto tako, tu spadaju i kompanije koje dijeljenje provode uz naplatu, no najčešće se radi o iznosima mnogo manjima od uobičajnih cijena za to. Bitna odrednica ekonomije dijeljenja je što svako može sudjelovati i dati svoj doprinos, a danas je najčešći način za to putem društvenih mreža, čemu je osobito pogodovala pojava mobilnih aplikacija i internetskih platformi. Nema ulaganja u imovinu, već se korisnici sami prijavljuju i dijele svoju imovinu uz naknadu ili bez nje. To je sustav dijeljenja određenih resursa među korisnicima zasnovan na povjerenju.
Neki od popularnijih primjera Internet servisa i sustava koja promoviraju ekonomiju dijeljenja iz inozemstva su:
Uber – za prijevoz osoba
Airbnb – za dijeljenje prenoćišta i boravka
Easy Car Club – za razmjenu automobila
Liquid Space – za korištenje radnog prostora
Park At My House – za dijeljenje parking mjesta.
Nama najzanimljiviji primjer ekonomije dijeljenja je možda najdulje prisutan model u Hrvatskoj a to je Couchsurfing.
CouchSurfing predstavlja besplatnu razmjenu smještaja među korisnicima diljem svijeta. U Hrvatskoj je na platformi CouchSurfing registrirano oko 10 000 članova, najviše iz slijedećih gradova: Zagreb, Rijeka, Split, Osijek, Zadar, Pula, Varaždin i Dubrovnik. Preko 50% ih je između 18 i 30 godina, imamo 17 ambasador, ali zanimljivija je činjenica da ih je više od 50% žena.
CouchSurfing funkcionira tako da na web-stranicama potražimo što se nudi u mjestu koje želimo posjetiti, odaberemo jedan od smještaja, kontaktiramo vlasnika i imamo besplatan smještaj. Ono što se od nas očekuje je da uzvratimo istom mjerom. Platforma najviše zarađuje na provjerama (član uplati određenu svotu novca i dobiva kod koji unosi u svoj profil, čime potvrđuje svoj identitet i lokaciju). Glavni je izvor prihoda za CouchSurfing naplata potvrda, ali zarađuje i od premium usluga.
CouchSurfing je posebno zanimljiv i po svojoj misiji i viziji. Vizija CouchSurfinga je „Svijet u kojem svatko može istraživati i stvarati smislene veze sa ljudima i mjestima kojima se susreću“, dok je misija „kreirati inspirirujuća iskustva“.
CouchSurfing
Glavni pokretači dijeljenja usluga i proizvoda, danas su uglavnom mladi koji traže svoju priliku u novim metodama poslovanja. Mladi koji su puni snage i volje za nečim novim, okreću se modernim riješenjima te si kroz ekonomiju dijeljenja pronalaze donedavno nepostojeće poslove. Najuspješniji su oni kreativni koji uspiju realizirati svoje ideje i na tržište plasirati nešto potpuno novo. U svemu tome veliku ulogu ima internet te možemo zaključiti da koliko god sve većom uporabom otuđuje ljude, toliko s druge strane povezuje pravilnom upotrebom. Otuđenje suvremenog čovjeka ogleda se i u sveprisutnome materijalizmu gdje čovjek na kraju nije sretan jer želi ono što se novcem ne može kupiti. Zato traži načine za povezivanje s ljudima i zadovoljavanjem potrebe za zajedništvom. Dijeljenje postaje zabavno, korisno, praktično, a istovremeno oplemenjuje.
komentiraj (2) * ispiši * #
UTJECAJ POJEDINCA
06.12.2017.Današnji razvoj društva podrazumijeva da članovi tog društva nastoje skrbiti za prosperitet zajednice. Pojedinac može utjecati na poduzeće eksterno ili interno.
Pojedinac koji je izvan poduzeća, na poslovanje istog može utjecati na način da postane članom neke formalizirane organizacije koja nastoji očuvati prosperitet zajednice u kojoj poduzeće djeluje. Tako postoje brojne organizacije koje imaju različitu domenu djelovanja, no svaka od njih se u konačnici svodi ( ili bi trebala) na očuvanje dobrobiti društva u kojem živimo. Postoje razne organizacije koje se usmjeravaju da određena poduzeća u planu svog poslovanja ne izostave brigu za socijalno potrebite, ispravnost proizvoda za kupce, očuvanje okoliša ili pridržavanje zakona.
U sklopu djelovanja pojedinih organizacija koje naglasak stavljaju na društvenu odgovornost, postoje razni načini djelovanja u koje se pojedinac može uključiti. Neki od njih primjerice podrazumijevaju održavanje okruglih stolova na koje direktno pozivaju članove nekog poduzeća, zatim mogućnost prikupljanja potpisa za peticije kojima se upozorava na određeni problem, stručna priprema dopisa (angažiranje osoba koje su kvalificirane za određeno pitanje – znanstvenici, ekolozi, ekonomisti i sl.) i dostavljanje istih na adresu pojedinog poduzeća, obraćanje osobama koje su u pravnoj sferi poslovanja kako bi iste razmotrile domenu određenog civilnog angažmana, organiziranje javnih skupova (prosvjeda), korištenje društvenih mreža za polemiku određenog promatranog slučaja.
Pojedinac koji je unutar nekog poduzeća na isto može utjecati na način da stavove koje zastupa nastoji primijeniti u svakodnevnim aktivnostima na radnom mjestu. To podrazumijeva da osoba treba biti reprezentativna u onome što smatra osobnim i općim interesom. Nadalje, osoba koja je unutar poduzeća može okupiti krug istomišljenika koji određeni nedostatak poslovanja poduzeća mogu uputiti direktno nadređenom, u konačnici vlasniku/članovima uprave poduzeća.
Neka poduzeća nastoje primijeniti strategije kojima žele razviti sustav mjerenja društvenog utjecaja, neke od njih su Social Return on Investment – Društveni povrat ulaganja, zatim Social Accounting and Audit – Društveno odgovorno računovodstvo i revizija i slični pokazatelji. Republika Hrvatska ima u planu primijeniti aktivnosti praćenja i vrednovanja društvenog, ekonomskog i okolišnog utjecaja do 2020. godine, što bi uvelike pomoglo poduzećima u „osluškivanju“ društveno važnih interesa kupaca i same zajednice u kojoj poduzeće djeluje ukoliko se navedene aktivnosti budu primjenjivale.
Zašto je kupac glavna interesno-utjecajna skupina nekog poduzeća? Ukoliko poduzeće nema kupaca, nema profita, nema potrebe za dobavljačima, niti vlasnici u konačnici imaju potrebe voditi poduzeće. Ukoliko kupci nisu zadovoljni poslovanjem poduzeća, mogu ga bojkotirati, ili će poslovanje istog u konačnici pokazati potrebu za poboljšanjem njegovih pojedinih aktivnosti. Kupac je ključan jer upravo on, nakon što od svog prihoda izdvoji za svoje obveze, odabire poduzeće od kojega će kupovati namirnice, i ostale potrebite proizvode. Svi mi smo kupci, čiji angažman može doprinijeti boljem društvu.
Ovaj blog završit ćemo izrekama: „ Beneficia non obtruduntur.“ i „ Nihil est in intellectu, quod non sit prius in sensu.“ - tj. „ Dobra djela ne štete. Nema ničega u razumijevanju što prije nije bilo u razumu.“ Za svaki problem, pa tako i za nedostatak prosperitetnog poslovanja pojedinog poduzeća, postoji rješenje, samo je važno osluškivati razum i odlučiti ga se primijeniti.
komentiraj (1) * ispiši * #
