petak, 25.12.2009.

Nova Godina..kad se počela slaviti..

Novu godinu koju slavimo prvog siječnja uveo je rimski državnik i vojskovođa Gaj Julije Cezar 36. godine pr.Kr. želeći urediti radne i neradne dane.
Po njemu i njegovu nasljedniku Augustu dva su mjeseca dobila ime, a ostali nazivi su ostali iz starog kalendara, prema kojem je godina počinjala u ožujku.
Dugo vremena ostatak svijeta se opirao proslavi Nove godine u siječnju, sve negdje do sredine 6. stoljeća. U 13. stoljeću na taj dan uvedena je i svetkovina, a nakon Drugog vatikanskog sabora, na Novu godinu se slavi blagdan Bogorodice. Danas se na ovaj dan obilježava i Svjetski dan mira.
Naravno, ni dan danas početak godine nije jednak u svim kulturama i civilizacijama. Tako npr. Kina Novu godinu slavi prema svome tradicijskom kalendaru, prema kretanjima i položaju Sunca, Mjeseca i Zemlje.

Božić danas

Da bi suvremeno slavljenje Božića bilo dostojanstveno, valja se svijesno opredijeliti za dostojnu božićnu, i to duhovnu, pripravu za taj blagdan. Mjesto svetkovanja treba biti krug obitelji i zajednica vjernika u crkvi. Valja se zauzeti, svijesno i planski, da božićevanje bude osobno i zajedničko obogaćenje slavitelja koji iz Božića žele crpsti pokretačku snagu za svoje veće bogoljublje i konkretno čovjekoljublje. Božićnu pripravu stoga valja usmjeriti tom i takvom cilju. Takvo božićevanje danas se ne događa spontano, nego traži mudar i promišljen izbor postupaka i sredstava koji vode takvoj proslavi. Drevni božićni običaji, prilagođeni vremenu, imaju i danas mjesto u tom svetkovanju.

Potrebno je upozoriti na tri vrlo vidljive činjenice koje ugrožavaju istinsko božićevanje danas u Hrvatskoj. Najprije, valja izbjeći potrošački odnos prema božićevanju, tj. podređivanje sve božićne priprave trgovini. Dane prije Božića ispunjaju trgovačke reklame, različiti popusti i specijalni božićni paketi, uobičajena ponuda robe s božićnim naljepnicama i oznakama. Naravno, sve to odvraća naše misli od pravog značenja Božića i od drugih predbožićnih zadataka, a nameće nam neutemeljenu potrebu za kupovanjem i potrošnjom. Na koncu se može dogoditi da nam je božićevanje u tome da smo "za Božić dobili" nešto novo, nešto lijepo, nešto "pravo". Takvom potrošačkom božićevanju, koje zaboravlja na čovjekoljublje, se valja oprijeti i svijesno preusmjeriti svoje zanimanje na duhovnu pripravu.

Isto tako ne bi bilo dobro prihvatiti posvjetovljivanje Božića i božićnih simbola. Doista svatko smije svakome čestitati Božić i svatko smije slaviti Božić, čak svatko može i doći na božićnu polnoćku. No, od božićevanja bez Božića, to čestitanje i slavljenje s Božićem ima zajedničko samo datum; prestaje biti topla kršćanska svetkovina jer gubi svoju poruku o Bogu i čovjeku, a ostaje bezsadržajan i prazan praznik s društvenom obvezom čestitanja; sve to, naime, nema nikakvog znaka bogoljublja kao ljudskog odgovora na Božje čovjekoljublje.

Božićevanje u hrvatskim gradovima, manje u selima, posljednjih je godina u znaku buke i pucnjave. To mogu biti znakovi veselja, ali ništa ne govore o Isusovom rođenju i svoj onoj atmosferi betlehemske štalice, Marijinog i Josipovog siromaštva i prognaništva ili jednostavnosti prvih Isusovih poklonika, pastira. Pucnjava i buka spadaju u mjesta gdje se nije dogodio Božić, npr. u stanove Betlehemićana koji trudnu Mariju nisu primili pod krov. Buka i pucnjava su znakovi nasilja i niječu božićnu poruku: slava Bogu na visinama i mir ljudima, miljenicima njegovim!

Vrijeme je da Božić suvremeni vjernici u Hrvatskoj učine odlučan korak u slavljenju Božića, da Božić posvijeste, a ne samo da ga spontano slave. Valja poznavati njegov folklor, ali ga ispravno modernizirati da odgavara i gradskoj sredini, a ne samo seoskoj u kojoj je nastao. Valja ponovno učiti božićne pjesme, prilagoditi ih suvremenicima; treba ih pjevati i nad njima razmišljati. Pred nama je i izazov i zadatak: u svjetlu Božića trajno i neumorno, u privatnosti i javnosti, zauzimati se i živjeti opće ljudske vrednote, napose kršćanske moralno-etičke vrijednosti. Božić jest dan blagdanovanja, ali i dan našeg ispita solidarnosti i razumijevanja, ispita zrelosti našeg kršćanstva, odnosno ponovnog opredjeljenja za zrelo i djelotvorno kršćanstvo, jer društvene okolnosti više ne opravdavaju neko pritajeno ili zatomljeno kršćanstvo kakvo je bilo u razdoblju komunističke vladavine.

BOŽIĆ...

Božić je rođendan Isusa Krista. Uz Uskrs to je glavni kršćanski blagdan, a proglašava da je Sin Božji postao čovjekom: radi nas ljudi i radi našega spasenja siđe s nebesa i utjelovi se.Tim riječima staro kršćansko Vjerovanje ispovijeda tu istinu vjere, a Novi Katekizam Katoličke Crkve potvrđuje i danas dvijetisućljetnu vjeru Crkve da je Isus iz Nazareta začet po Duhu Svetom i rođen od Marije Djevice.

On nije rođen ni od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muževljeve, nego od Boga(Iv 1, 13). Dogodilo se to u punini vremena, u vrijeme rimskog cara Augusta, u Betlehemu judejskom. Bio je u obličju Božjem i nije držao za otimačinu da bude jednak Bogu, nego je sebe poništio uzevši obličje sluge, i postao sličan ljudima i vanjštinom bio je nađen kao čovjek(Fil 2,6-7). Postao je jedan od ljudi, njima u svemu sličan osim u grijehu, naš povijesni drug i suputnik.

Blagdan Božića je stoga priznavanje Isusovog božanstva i čovještva, ali i prvi susret s njime, s cjelovitim njegovim otajstvom. Božić kao ime za taj blagdan ima osobitu ljepotu, čar i osobitu povijest. Pruža poruku o Bogu, ali isto tako poruku o čovjeku. Te dvije poruke su osnovica poruke o miru.

U božićnom svetkovanju i čestitanju te poruke dolaze do izražaja i Božiću daju osobitu intimnost i značenje obiteljskog blagdana.
Premda je božićno blagdanovanje utemeljeno na biblijskom Božiću i zato svojina svih kršćanskih naroda, u Hrvata je toliko istaknuto da se opravdano govori o hrvatskom Božiću, i to osobito zbog pučkih običaja, posebno jaslica, božićnog žita i drvca, — i narodnih božićnih pjesama.
Blagdan Božića slavi se jedan dan, ali je blagdanovanje prošireno na pripravu i produženo svetkovanje. Božiću prethode i zatim ga slijede dani osobitog slavljenja. Svi oni čine osobit božićni krug svetkovanja koje počinje adventom — osobito zornicama i danas adventskim vijencem — preko Badnjaka stiže do Božića pa zatim Nove Godine i blagdana Bogojavljenja ili Svetih Triju kraljeva i koledanjem s blagoslovom kuća i stanova. U pola stoljeća vladavine komunizma hrvatski su katolici slavili Božić pritajeno i suzdržano, da bi slavljenje Božića danas u demokratskoj Hrvatskoj zadobilo svoj puni sjaj, premda valja bdjeti nad dostojanstvom slavljenja.

Božićno čestitanje..

Božićno čestitanje najprije se događalo u kući među članovima obitelji. Zatim je obuhvatilo rođake i prijatelje, a na kraju sve mještane. Čestitanje Božića od kuće do kuće, tzv. koledanje, obavljalo se uz pjevanje božičnih pjesama, a čestitari, zvani betlehemari ili pastiri, bi primali darove.

Vjernost kršćanskoj poruci Božića iskazuje se izrazima božićnog čestitanja: Faljen Isus! Čestit vam bio Bog i Božić i sveto slavno porođenje! uz
Koledanje tj. čestitarski ophod
odgovor: I vaša duša kod Boga bila! Ili: Čestit božić i porođenje Isusovo! uz odgovor: Čestita ti vira i duša! Lijepa je čestitka: Na dobro ti došlo porođenje Gospodinovo! s odgovorom: I tebi, brate, i svim tvojim u kući! Naravno, svetkovanje blagdana uključuje božićni odlazak u crkvu na mise, ali i znakove izmirenja između zavađenih unutar roda ili među sujedima.

Čestitanje Božića želi povećati radost slavljenja božićnog blagdana. Vjernost običajima može umnožiti tu radost, ali vjernički narod ne zaboravlja da je Isus Krist Svijeta Razveselitelj. Tu radost, osim općeprihvaćene pjesme u zbiru hrvatskih božićnih popijevki Radujte se narodi, izrazito naglašava pjesma iz okolice Šibenika, i to osobitu u pripjevu koji Isusa naziva "radošću, dikom i sladošću":

Veselmo se ov čas, braćo premila,
jer je Diva noćas Sina rodila.
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
naša slodost, Spasitelju naš!
Svitlost u jedan čas bi svita svemu
kad Marija rodi u Betlemu,
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
Naša slodost, Spasitelju naš!
Pastiri, sad vi stada pustite,
ditiću malom svi skupno hodite,
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
naša slodost, Spasitelju naš.


ŽELIN VAN SVIMA ČESTIT i BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ

nedjelja, 20.12.2009.

1. skijaška strka va Novon..

Kako i priliči današnjen ugođaju, sstartala je 1. SKI-Open Novi Vinodolski PRIDOL-PLACA 2009. Od ranog jutra se dela na stazi, se samo da bi se moglo skijat na 13 ur. A malo po malo su se počeli i gledaoci skupljat, neki pomoć a neki samo na črno kuhano vino. Atmosfera je za bogove, a i kuriozitet je taj da utrka još vavik traje ali Vi ste ipak u mogućnosti vidit ča se dešava na stazi.
Start je otvorila poznata striptizeta BELA i naš FUME.
A sad vidite lipo slike ke smo dobili TV razmjenom PLACA-KRASA. Ni po redu po Van ih i ja tako prikazivan.



Nadan se da Van se dopala ova novljanska skijaška strka, glavno je da se fešta i raja zabavlja. A i uvod va predstojeće mesopusne dane ni loš.

subota, 19.12.2009.

Snig va Novon..

Zadnje vrime saku zimu pade malo sniga, ali ov put ga je dobro napadalo.

Skupština DVD-a...

Treći dan tj.danas je bila skupština DVD-a Novi Vinodolski. Malo je stvar zeznulo vrime pa prilično uzvnika nije moglo biti na njoj, snig je se zamel i smrznul.
Nažalost nisan ni ja bil jer san delal pa tako niman slike.

Novljanski vatrogasci slave 60 let...

Proslava je podijeljena na tri dana:

Prvi dan je mala prigodba izložba iz života i rada DVD-a Novi Vinodolski. Izložbu je otvoril Gradonačelnik Novog Vinodolskog gospodin Oleg Butković.



Drugi dan je Gradonačelnik Oleg Butković organiziral prijem za operativce, na kojem su se podijelile neke pohvale i diplome. Osim naših operativaca prisutan je bil i Hinko Mance, predsjednik VZ PGŽ.



Nako sega na prijemu organizirana je mala skromna zakuska i kuhano vino poli Kore va konobi "KORE"

60 GODINA DVD-a NOVI VINODOLSKI

NOVI VINODOLSKI – Napunilo se šest desetljeća otkad je u Novom Vinodolskom počelo djelovati Dobrovoljno vatrogasno društvo. Jedina dvojica danas živućih od ondašnjih devet utemeljitelja su Milan Deranja i Drago Žanić. Danas 88-godišnjak Milan Deranja, o tim danima govori:

– U okolici su već mnogi imali svoje vatrogasne dobrovoljne postrojbe, i Senjani, i Crikveničani, Krčani... Mi smo često odlazili na gašenje požara, posebice šumskih požara u okolici Novog Vinodolskog. Tako smo se jednom prilikom, nakon jedne takve intervencije, okupili u Vili »Rozaliji«, supružnika Olge i Mate Grbca, te razmjenjujući mišljenja i dogovorili kako je nužno da i mi Novljani osnujemo svoje vatrogasno društvo.

Nedugo nakon toga u proljeće 1949. godine u Gostionici »Šamanić«, vlasnika Josipa Šamanića, utemeljeno je DVD Novi Vinodolski. Ispočetka nismo imali nikakvu posebnu, primjerenu ili namjensku opremu za gašenje vatre, nego smo imali samo dobru, jaku i plemenitu volju. Ponekad bi nam netko od tadašnjih malobrojnih vlasnika automobila iznajmio svoj auto, a najčešće smo na požarišta odlazili pješice, prisjeća se u razgovoru Milan Deranja, poznat među Novljanima, a i nadaleko, izvan granica svojega rodnog grada, kao dugogodišnji brijač, koji to i danas zna i umije, te kao izvorni slikar.

Velibor Topolovec, profesionalni je tajnik ali i glavni organizator mnogih aktivnosti novljanskih vatrogasaca, o aktualnim zbivanjima, podacima i uspjesima novovjekih naraštaja stasalih u DVD-u Novog Vinodolskog, ističe:
– Proteklih 15-ak godina, od kako je završio Domovinski rat, možemo reći da je organiziranost DVD-a krenula prema određenoj višoj razini sustavnosti. Ustrojili smo se kvalitetno i opremili, uz suradnju s gradskim vodstvom i Vatrogasnim savezom Hrvatske, odnosno Hrvatske vatrogasne zajednice i Primorsko-goranske županije. Takva organiziranost, u kojoj je danas 130 članova od kojih je 30-ak stalno aktivno i u pripravnosti, te uz šestočlanu jezgru javne profesionalne postrojbe, a uza sve to i u kvalitetno organiziranu vatrogasnu mladež, ostvarujemo može se reći iznimne i vrhunske rezultate. Pritom mislim i na intervencije na požarištu i na preventivne aktivnosti, a u to se ubrajaju i uspjesi što ih pripadnici mladeži postižu na mnogim natjecanjima diljem Republike Hrvatske, naglašava Topolovec. Jedino još što im nedostaje su kvalitetni prostori u objektu jednog novog i funkcionalnog Vatrogasnog doma.


Izvor :NOVI LIST

nedjelja, 13.12.2009.

Zabava za Božić

Udruga umirovljenika Grada Novog Vinodolskog organizira Božićni bal subotu 19.12.2009. u Domu kulture na osan ur večer (20.00 sati). Zabavljat će Vas Branko Anić i gosti večeri Pučki pivači. Večera po narudžbi je 35 kn. Očekuje Vas dobra zabava i bogata tombula. A ono najbolje ulaz je slobodan!!!

Visoka vinska akaemija

Kako i priliči VVA (visoka vinska akademija) se u nedostatku tekućih pitanja okrenula bicikelimi. Krenuli su u obilazak novljanskih kafića na bicikelimi. Tako da su jutros po lipon vrimenu i sa kapami Deda mraza na glavi seli na međunožno guralo i startali po našen lipon gradu Novom.