četvrtak, 12.11.2009.

Martinje 2009.

Ki je sinoć bil va Novon sigurno je probal pravo vino, i drago mi je da je vrime bilo pravo.



glavni pop Bojan

utorak, 10.11.2009.

V I N O (nektar bogova)

Vino u životu čovjeka

Vino je najkorisnije od svih pića, najukusnije od svih lijekova, najugodnije od svih živežnih namirnica. Plod vinove loze iskorištava se kao hrana ili se prerađuje. Najvažniji proizvod je vino, u nekim zemljama redoviti je dio obroka a služi i kao začin nekim jelima. Upravo na temelju toga dobri poznavatelji kuhinje kažu da je vino jelo.

Loš učinak na čovječji organizam nema vino, nego pretjerivanje u pijenju, kao i pretjerivanje u prehrani ili bilo kojoj drugoj fizičkoj aktivnosti. O važnosti vina kao hrani pisali su mnogi stručnjaci iz te oblasti (gastronomi, liječnici i dr.) poglavito u Francuskoj i Italiji. Vino može nadomjestiti 500 kalorija masnoće ili šećera u svakodnevnoj hrani čovjeka koji fizički radi. Jedan gram alkohola oslobađa 7 kalorija, a vino jačine 11 vol. % u 1 litri sadrži 87 g alkohola. Prema tome, zdrav čovjek koji fizički radi dnevno može popiti 0,71 vina, onaj tko se ne izlaže većim fizičkim naporima 0,31, a žena i mlad čovjek 0,21 vina jačine 11 vol. %.

Dakle, pije li se razumno, vino je zdravo piće, osobito crno. Nikad ga ne pijte na tašte, ne samo vino već ni jedno alkoholno piće. Zalogajem sira ili kojom maslinom, spriječit ćete neposredan prijelaz alkohola u krv, jer će tim zalogajem biti zatvoren prolaz između želuca i tankog crijeva. Uz hranu u želucu, alkohol će sporije ulaziti u krvotok. Vino počnite piti tek usred ručka ili večere. Ne miješajte vodu i vino! Tada alkohol brže ulazi u krv. Svi oni koji dulji niz godina žele uživati u vinu i jelu, uvijek s mjerom, moraju jesti mnogo ribe, malo mesa, mnogo povrća i voća, kruh bogat vlaknima (crni), fermentirane mliječne proizvode, maslinovo ulje i do 3 dl vina, po mogućnosti crnoga.

ZAPAMTITE: Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve je ništa!

Osim alkohola i kiselina vino sadrži šećere, organske i mineralne soli, bjelančevine vitamine i dr.
U raznim zemljama ispitivan je utjecaj raznih čimbenika na učestalost smrtnosti od kardiovaskulamih bolesti. Ustanovljena je 3-5 puta manja smrtnost od infarkta miokarda u Francuskoj i Italiji, u odnosu na Škotsku i Irsku. Francuski znanstvenici ustanovili su da pozitivno fiziološko djelovanje dolazi iz spojeva skupine polifenola, koje su nazvali proantocijanidolima, a najviše ih sadrže crna vina.

Znanstvena ispitivanja afirmirala su u našem stoljeću vino kao hranu, kao antiseptik i kao regulator mnogih procesa u organizmu. Vino je svojom bojom i prozirnošću užitak za oko, njuh potiče mirise, okus svojom aromom. To je dovoljno da se izluče želučani sokovi i da se potpuno razvije tek. U ograničenim količinama alkohol iz vina povoljno djeluje na probavu i pojačava unutarnje izgaranje. U većim količinama alkohol potpuno mijenja ulogu. Organizam tu povećanu količinu ne može probaviti, s tim da ga pretvori u energiju. Alkohol se djelomice ne može izlučiti, pa ostaje u krvi. Ako dozom alkohola pretjeramo, tkivo organizma trajno se infiltrira njime, pa postupno nastaju ozljede različitih tkiva. Zato ne pijte beskorisno, priđite vinu s razumom i uživajte u njemu, znači ne pijte loša vina, vina bez oznake podrijetla, a isto tako niti uz neprikladna jela.

Beskorisno je piti loše aperitive, koji oštećuju želudac, narušavaju zdravlje. Navika pijenja jakih alkoholnih pića put je alkoholizmu.

Vino nije kemijski spoj ili mrtva materija. Vino je živa materija i živi svojim životom od svoga burnog početka (vrenja) pa do svoje smirene starosti. Ono je prije svega čovjekova okrjepa, podržava intimu prijateljstva i obiteljskog stola, pratitelj je čovjeka u satima napora, brige, tuge i radosti, ostaje prvijenac medu pićima do danas i za budućnost, bez sigurne zamjene.

OBRED KRŠTENJA MOŠTA (prema starim Križevačkim zapisima)

Obred krštenja mošta
(prema starim Križevačkim zapisima)

Točno, kada kumi i kućedomaćina dolaze među poštovane goste, koji su se na krštenje dostojali potruditi, počima krštenje, koje sam kućedomaćina obavlja sa slijedećimi pitanji, na koja častni gg. kumi dostojaju odgovarati:

Dom.: Ti dolaziš Mošte pred naša poštovana lica ovamo, da se krstiš! Je l' da?

Kum.: Dolazim!

Dom.: Kaži, ali ne laži! Je l' istina, da si obsjednut svakakvimi nečistimi duhovi, u tebi je osa i pčela, muha i mušica, žaba i mrava, pauka i skakavca, crva i puževa i svakakvoga drugoga lizaćega i plazećega, letećega i puzećega, skakajućega gada i smrada.
- Zato su te strogo kaznili, da se očistiš. - Bacili su te u škafe i brente, moštilom te gnjavili, pak u bednje hitali, dreckali i gnječili, ali sve to nije ništa koristilo, morali su te još prešom tiskati da su ti sve kosti pucale i krvav znoj iz tebe curil, i još se nisi popravil, zato su te bacili u duboki lagav, ne bi li te barem tamnica popravila; ali da, ti si u njoj bučio i mumljao kao stari medved i da te nisu čuvali željezni jaki stražari, odavna bi već bil vušel, da te ni vrag vloviti ne bi mogel.
- Kaži dakle Mošte, jesi li ipak već jednom došao k pameti i jesi li nakanio proći se nečistoće, okaniti se razuzdanog života, da postaneš vriedan i dostojan primiti ov današnji čin.

Kum.: Jesam.

Dom.: Ti si svadljivica, jako naprasit i zločeste čudi, nagoniš ljude na svađu i kavgu, po cestah ih valjaš, u grabe bacaš, glave im lupaš, na nami neslogu potičeš, ti se u želucu svađaš; na polje ježiš i tako sebe, hodnike, sobe, odijela i pokućtvo posmradiš i skaljaš.
- Čuješ Mošte! Hoćeš li nadalje svagdje svoj nos zabadati i takova bogumrzka diela činiti, kaži po istini, hoćeš li se toga okaniti?

Kum.: Hoću.

Dom.: Mošte! Mošte! Ti živiš raskošno. Koliko si puta već pustio i primao gospodične kćeri tvog surođenika gosp. Zdenca i s njimi se kriomice družio.
- Pomisli samo, da se takav život nedostoji i nepristoji za onoga, koji je izabran, da nam predstavlja najmoćnijega u društvu.
Hoćeš li se dakle okaniti raskošna života i proći se tih Zdenčevih kćeri?

Kum.: Hoću.

Dom.: Obvezuješ li se dakle, da ćeš od sada samo razigravati srca, zbijati šale, krijepiti tijelo, veseliti društva, hrabriti junake, tješiti žalostne i nevoljne, a proći se lukavštinah.

Kum.: Hoću.

Dom.: Hvalimo te dakle o svemogući Bože, što si naplatio dugotrajni trud naše vrijedne domovine i blagoslovio trud i djelo marljivih težaka, vezača, kopača, prešača i što si iz ovoga nečistoga i nemirnog nevjernika napravio čista i krijepka, mirna i slušna sina. Molimo te ujedno, da ga nadahneš dobrim i čistim duhom, da mu više ne naškodi mamljenje onoga smjeloga zavodnika Zdenca, nego da ostane čist i nevin i da se ne pokvari, već da bude jak, dobar i miran, kao što su mu bili i njegovi predji, izim onog njegovog djeda iz god. 1864., koji nije nikad pokazao veselog lica, nego se je držao uviek kiselo i odurno, kao da ga svj etlo sunce nikad obasjalo nije.
- Usliši ovu pobožnu molitvu o milostivi Bože kako sada tak i vazda i u vieke Amen.
MOŠTE STUPI NAPRED DA TE KRSTIM !

Dom.: Mošte! Ja te krstim na vino u ime onoga, koj te je proizveo i u ime preodičeno sv. Martna i duha od kojega mošt kuha. Evo ti soli, da od Tebe glava nikoga ne boli. Mir budi uviek s tobom. Da budeš navjek pun duha i jakosti.

MARTINJE 2009. VA NOVON

Ko i sako leto tako se i ovo leto mošt pretvara va vino, pa se to mora naravno i proslavit kako treba. Krštenje vina bit će sredu 11.11.2009. na Frankopanskom trgu od 15 ur na dalje.
A u slučaju da bude loše vrime onda se se mesti va Dom kulture. Valja napomenut da će bit degustacije vina, glazba u živo i vjerojatno će bit i ča god za poist.

Organizator sega je: Udruga prijatelja grožđa i vina "Ružica vinodola" i Centar za kulturu Grada Novog Vinodolskog.

Pokrovitelj je: Grad Novi Vinodolski iTZG Novi Vinodolski

nedjelja, 08.11.2009.

Neko čudno razdoblje...

Va zadnje vrime nima se puno ča napisat, jer nekih događaja nima. Sad će Martinje pa se morda bude imelo o čemu pisat.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.