SVID radio

Predsjednik stjepan Mesić danas je otvorio 16. tradicionalno savjetovanje ekonomista. Izlaganje je započeo tvrdnjom da je ovo dramatičan trenutak jer se očekuje preljevanje svjetske ekonomske krize u Hrvatsku, na što se moramo pripremiti.
Međutim, istaknuo je da se za krizu pripremila samo Hrvatska narodna banka, dok je vlada do sada ignorirala njegova upozorenja oko nadolazeće gospodarske krize, koja su se pokazala istinitim.
Ipak, istaknuo je dva poteza vlade koja ukazuju na novi kurs gospodarske politike, čime će se djelomično amortizirati štetne posljedice svjetske gospodarske krize. To je odustajanje od prodaje dionica INA-e i izdvajanje plinskog biznisa izvan INA-e, čime plin ostaje državi.
No, iako je pohvalio dva vladina poteza, naglasio je da se trebamo čuvati takozvanih mudraca reformatora, koji žele povećati namete zaposlenim ljudima i umirovljenicima. Iako nije direktno prozvao, najvjerojatnije se ta kritika odnosila na prijedlog reforme zdravstva ministra Milinovića.

Zatim je poručio stranim bankama koje su vlasnice hrvatskih banaka kako ne mogu novac hrvatskih građana i gospodarstvenika ulagati samo u svoje zemlje, jer Hrvatska ima pravo svoj novac investirati u svoju zemlju.
Rekao je da se gospodarska kriza može ublažiti čuvanjem stabilnosti proizvodnje i izvoza, povečanom štednjom čime bi se riješio problem života na kredit, te treba čuvati stabilnost radnih mjesta.
Također je rekao kako treba ulagati u projekte koji donose neposrednu financijsku korist, a ne u skupe projekte koji se isplaćuju tek nakon desetak godina.
Na kraju je rekao da se pod hitno treba usvojiti nacionalna strategija za borbe s krizom takozvani Hrvatski new deal, te je sažeto prikazao osnovne karakteristike. A to su zadržavanje novca u zemlji, socijalno osjetljiva politika, očuvanje radnih mjesta i ulaganje u proizvodnju za izvoz.

Nakon Mesića predavanje je održao Ljubo Jurčić, koji se pohvalno izrazio o Mesićevom govoru.
A što se tiče situacije u državi, Jurčić je rekao kako u Hrvtskoj nema konsenzusa što su to nacionalni ciljevi, stoga smo ovisni o kreditima, odnosno o financijski kretanjima izvan zemlje. Posebno je istaknuo činjenicu da nismo energetsko neovisni, a niti je razvijena domaća proivodnja hrane, što nas čini dodatno povećava opasnost od preljevanja svjetske gospodarske krize u Hrvatsku.
Rekao je da je razlog velikog zaduženja države to što više trošimo nego što proizvodimo, što se mkože promijenitzi povećanjem domaće proizvodnje hrane jer u zemlji imamo tržište od 30 milijardi dolara koje ne iskorištavamo već prepuštamo strancima.
Također se zapitao je li isključivo svrstavanje uz NATO pravi nacionalni interes, budući je Hrvatska zavisna o ruskoj nafti, te je zaključio kako je on za svrstavanje, ali uz hrvatske nacionalne interese.
Nakon Jurčića govorio je Nadan Vidošević koji se založio za jači utjecaj države na gospodarstvo i privatnike, djelomično po uzoru na Kinu.