| < | studeni, 2011 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Svibanj 2012 (1)
Ožujak 2012 (1)
Studeni 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Listopad 2010 (1)
Rujan 2010 (2)
Rujan 2009 (1)
Kolovoz 2009 (1)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
zagreb
Linkovi
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV
Blog.hr
Blog servis
suburbanaut
ZAGREBAČKA PLAVA POTKOVA
- 14:07 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Niz u cjelinu povezanih trgova ostvaren u zagrebačkoj Zelenoj potkovi ispočetka nije nastao ni kao jedinstvena cjelina niti je potekao od jednog autora. Gradski inženjer Milan Lenuci, kojem je isprva pripisivana cjelokupna zamisao, pa je tako potkova našla i svoje prvo zbirno ime, osoba je koja je gradila i na idejama drugih, a koji je „napokon između 1897. i 1901. domislio model jedinstvenoga uobličenja cjeline“. Taj „slijed središnjih trgova povijest umjetnosti i kulture spoznaje kao autentično gradograditeljsko ostvarenje i djelo tek u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata“. U tome vremenu prelaska grada na drugu stranu Save nastat će i prvi začeci ideje da se taj (naj)prepoznatljiviji, pa i ključni dio identiteta Zagreba reinterpretira s južne strane rijeke pri izgradnji Novog Zagreba. No, zamišljena u bitno većem mjerilu od donjogradskoga originala koji ju je inspirirao, ta je novozagrebačka potkova do danas ostvarena tek manjim dijelom, i to uređenjem samo pojedinih dionica, ali ne i zamišljene cjeline koju zovemo - Plavom potkovom. Budući da Plava potkova (još) nije realizirana tako da su svi njezini pripadajući parkovi uređeni da budu dostupni i prepoznatljivi, tek je treba početi znatnije ostvarivati i povezivati da bi to oživotvorenje potom eventualno bilo prepoznati kao autentična vrijednost oslonjena na najbolje iz zagrebačke urbanističke baštine. Tako je danas taj niz planiranih, nedovršenih, ali povezanih zelenih površina i parkova svakako manje očigledan i poznat, ali je posve očit iz ptičje perspektive. Iščekujući bolju sudbinu, ti su zeleni prostori uglavnom sačuvani od prenamjena i devastacija, ali na njih nisu bili posve imuni. Gaj preko Save Izgradnja Novog Zagreba započela je pedesetih godina 20. stoljeća zbog znatne ekspanzije grada. Njezini su razlozi u prvome redu bili u velikoj potrebi za stambenim prostorom sve većega migracijskog priljeva u doba transformacije Hrvatske iz pretežno agrarne zemlje u moderno industrijsko društvo. „Južno od Save grad se prvi put administrativno proširio teritorijalnim promjenama 1950. godine kada je „Gaj preko Save“ kao dotadašnja rubna općina pripojen urbanoj cjelini“. U stvarnosti grad je planski prešao Savu izgradnjom novoga Zagrebačkog velesajma, čime su ujedinjene i dvije obale Save, a koji je otvoren 7. rujna, odnosno na isti datum kada su 1850. godine Kaptol i Gradec ujedinjeni u jednistveni Grad Zagreb. Pravilni raster U pristupu planiranju 'južni razvoj grada koncipira se u urbanističkim planovima i projektima kroz imaginarno produžene ulice postojećega grada'. Na taj je način i južno od Save nastavljen ortogonalni raster ulica, ali ne više onaj karakterističan za blokovsku parcelaciju Donjega grada, nego sada podređen širokim prometnicama modernoga urbanizma koje pravilnom mrežom presijecaju južnozagrebački prostor. Posljedično, i pravokutne matrice 'blokovskih' novozagrebačkih naselja ponavljaju u velikome mjerilu pravilan raster Donjega grada. A upravo je tom vezom s prošlošću na neki se način nameće i ideja nove potkove za novi dio grada. Definiranje potkove U uzlaznom trendu razdoblja izgradnje Novog Zagreba uz velike ulice planiraju se i veći parkovi, a to uključuje i sve parkove Plave potkove. Oni istodobno imaju i vezivnu ulogu između naselja koja su građena kao zasebne cjeline. Produžetak postojeće mreže ulica uključuje i Središnju gradsku os koja također prelazi Savu izgradnjom Mosta slobode i uređenjem tadašnje Ulice Đure Babića, kako se isprva zvala današnja Avenija Većeslava Holjevca, uz čiji se produžetak planiraju dva velika parka kao ključni elementi uobličenja cjeline Plave potkove. Prvotno realizirani bočni parkovi – istočni i zapadni krakovi novozagrebačke potkove - ispočetka se povezuju planiranim užim južnim zelenim koridorom, otprilike na mjestu današnje Islandske ulice, koji je unijet u Generalni urbanistički plan 1965. godine. U GUP-u iz 1970. već su na istom mjestu površinski bitno veće zelene zone, a do kraja sedamdesetih godina i izgradnjom nekih od obodnih prometnica urbanistički su posve jasno definirane površine namijenjene velikim parkovima. Stoga se upravo to razdoblje može označiti kao vrijeme definitivnoga uobličenja vizije buduće i druge zagrebačke potkove. Pritom je njezin formativni moment identičan onomu koji je odredio prvu, Zelenu potkovu. Naime, svojevremenim planiranjem novoga perivoja kod današnjega Glavnog kolodvora svi su trgovi idejno spojeni u povezanu cjelinu. Dakle, moment poput onoga koji je postignut planiranjem južnih dionica Zelene potkove, dogodio se i pri nastajanju Plave potkove te su njezini dijelovi povezani. Dva su planirana velika buduća parka – imenima Lakun i Bračak - time postala središnja, tj. južni dio novoga „velikog zelenog vijenca“, koji uz njih čine i njihove okomite osi kao istočni i zapadni krak. Istočni krak Plave potkove obuhvaća Park Vjekoslava Majera, potom Park Utrina tj. zeleni prostor uz I. Gimnaziju i Hotelsko-ugostiteljsku školu i bazen u Utrinama te budući park uz zapadnu stranu Mamutice. Zapadni krak potkove čini Park mladenaca. Izazov oblikovanja cjeline Najbolji način očuvanja i iskoristivosti davno zamišljenoga niza od tih šest, eventualno sedam, javnih parkova novozagrebačke Plave potkove njihovo je uređenje i primjerenim krajobraznim oblikovanjem konačno stavljanje u predviđenu funkciju. Za dva neuređena parka na istočnome krilu u tome je smislu potrebno provesti natječaje i izvesti odgovarajuće krajobrazno rješenje. Uređenje jednoga od ta dva parka – Parka Utrina, upravo je u tijeku ali bez prethodno provedenoga javnog natječaja. Za dva najveća parka novozagrebačke potkove – Lakun i Bračak, tako nazvanih po autohtonim toponimima kao i većina novozagrebačkih naselja – uputno je raspisati međunarodni natječaj sukladno očekivanjima i značenju tih parkova za Zagreb. Baš kao i Zelena potkova, jednom kada se ostvari, i Plava će potkova predstavljati zbir udjela više razdoblja i autora, a izazov oblikovanja sada neuređenih parkova, poboljšanja postojećih i njihove ukupne zaštite tek ima nastupiti. Tekst je sažetak poglavlja Plava potkova objavljen u knjizi Saše Šimprage „Zagreb, javni prostor“. http://zagrebjavniprostor.tumblr.com/ |
