| < | listopad, 2010 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Svibanj 2012 (1)
Ožujak 2012 (1)
Studeni 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Listopad 2010 (1)
Rujan 2010 (2)
Rujan 2009 (1)
Kolovoz 2009 (1)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
zagreb
Linkovi
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV
Blog.hr
Blog servis
suburbanaut
ZAGREB IMA SVOJU BAKIĆEVU
- 12:54 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Odlukom zagrebačkog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova nove su ulice oko Muzeja suvremene umjetnosti u Središću imenovane u čast istaknutih hrvatskih likovnih umjetnika, a tamošnje četiri nove ulice dobili su Edo Murtić, Julije Knifer, Vojin Bakić i Ksenija Kantoci. U naselju još jednu planiranu, trenutno neizgrađenu ulicu trebao bi dobiti Vjenceslav Richter. Izbor lokacije, umjetnika i smisleni raspored ulica u naselju građanska je inicijativa autora ovog članka. Prva „ženska“ ulica u Novom Zagrebu Julije Knifer koji je u svojim radovima poznat po motivu meandra dobio je ulicu koja je paralelna s meandrom same zgrade MSU-a. Ulica Vojina Bakića kao i ona Ksenije Kantoci nalaze se u središtu naselja, a potonja je ujedno i prva ikad javna površina u planski izgrađenom dijelu Novog Zagreba nazvana u čast neke žene. Sa sjeverne strane Muzeja nalazi se Murtićeva ulica koja je pridodana inicijativi na prijedlog Mjesnoga odbora Središće. S daljnjom urbanizacijom ulicu oko MSU-a trebao bi dobiti i arhitekt i umjetnik Vjenceslav Richter čija je ulica predložena najbliže rijeci budući da je u svojim projektima značajno tematizirao Savu. Richter je također prvi zagovarao da lokacija muzeja bude upravo u Novom Zagrebu. U prilog imenovanju ide i činjenica da su i Kantoci i Richter svoju umjetničku ostavštinu darovali Gradu Zagrebu, a otvorenje nove zgrade MSU bilo je u godini stote obljetnice Kantocijinog rođenja. Iako su inicijalno za naselje bile predložene još i Ulica pokreta Bauhaus i Park grupe Zemlja, a čije su obljetnice također bile u godini kada je otvorena nova zgrada MSU, za njih ipak nije bilo mjesta ni sluha. Urbanistički kontekst Odluka o imenovanjima oslanja se na zagrebačku tradiciju promišljenih imenovanja javnih prostora budući da je večina javnih površina u Novom Zagrebu nazvana po modelu da svako naselje ima ili je imalo svoju logiku uličnog nazivlja. Tako su, primjerice, ulice u Zapruđu nazvane po emigrantima u obje Amerike, u Utrinama po povjesničarima, a u Travnom su do devedesetih bile nazvane po osobama i pojmovma vezanim uz astronomiju i zrakoplovstvo. U povijesti urbanizacije Novoga Zagreba na gradske toponime utjecale su i lokacije kapitalnih objekata poput Brodarskoga instituta u Sigetu ili kompleksa graditeljskih škola u Sopotu, a koji su odredili smislene nazive ulice. U Sigetu po osobama i pojmovima iz svijeta pomorstva, a u Sopotu po arhitektima. Na istom su principu sada imenovane “umjetničke” ulice oko MSU-a. U višegodišnjem procesu lobiranja inicijativu su podržale brojne civilne udruge koje se bave likovnošću i gradom te ustanove poput Moderne galerije i MSU-a. Svi umjetnici koji su upravo dobili svoje zagrebačke ulice svojim su djelima zastupljeni u stalnom postavu MSU-a. Prva „srpska“ ulica nakon rata Vojin Bakić je svoju ulicu u glavnome gradu Hrvatske dobio nakon nekoliko ponovljenih inicijativa od strane različitih instanci unazad nekoliko godina. Prvi je put Bakićeva ulica predložena po privatnoj inicijativi 2005. godine povodom obljetnice kipareva rođenja. Kasnije su inicijativu podnijele i srpske organizacije, no Bakić u oba slučaja nije čak ni uvršten u službeni fond imena za buduća imenovanja. Sada imenovana Bakićeva ulica prva je zagrebačka javna površina nazvana u čast nekoga hrvatskog velikana srpskoga roda od rata, odnosno od etničkog čišćenja zagrebačkih i hrvatskih ulica devedesetih. U Središću je Bakićeva ulica prvotno predložena neposredno sa sjeverne strane muzeja budući da se radi o jednom od međunarodno najistaknutijih hrvatskih umjetnika, čime je s jedne strane zgrade jedna ulica trebala bila nazvana po kiparu, a s druge po slikaru. Iako je inicijativa podnesena još 2009. godine i na vrijeme da se imenovanjem svih novih ulica obilježi otvorenje MSU-a, ono je uslijedilo tek sada zbog sporosti birokracije. Tako će se predstojeća prva godišnjica muzeja obilježiti izložbom Ede Murtića ali i novim ulicama u čast velikih umjetnika. Saša Šimpraga Objavljeno u Tjedniku Novosti, 22.10.2010. |
