| < | rujan, 2010 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | |||
Svibanj 2012 (1)
Ožujak 2012 (1)
Studeni 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Listopad 2010 (1)
Rujan 2010 (2)
Rujan 2009 (1)
Kolovoz 2009 (1)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
zagreb
Linkovi
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV
Blog.hr
Blog servis
suburbanaut
INICIJATIVA ZA POVRATAK POVIJESNOG CVJETNOG RONDELA NA ROOSEVELTOVOM TRGU
- 12:50 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Na Trgu Franklina Rooosevelta neposredno sa sjeverne strane zgrade Novinarskoga doma nekada je postojalo cvjetni rondel čija je obnova upravo potaknuta građanskom inicijativom. Inicijativu je pokrenuo Saša Šimpraga koji je Gradu i službeno predlažio obnovu nekadašnjeg povijesnog cvjetnjaka. - Cvjetni rondeli bitan su element tradicije grada budući da postoje primjerice pred Mimarom, na Zrinjevcu, na Ribnjaku, itd. Nekadašnji rondel pored Novinarskog doma svojim je dimenzijama bila prilagođena prostoru na način da nije ometala pješačku komunikaciju, a istovremeno je oplemenjivala gradski ambijent pa smatram da bi ju bilo vrijedno obnoviti - kaže Šimpraga. Inicijativi se priključio umjetnik i poznati cvjećar Saša Šekoranja koji je pristao rondel besplatno dekorirati sadnicama Zrinjevca. - Obnovom rondela ponudio bih svoju ideju suvremenoga cvjetnjaka, a veselilo bi me na taj način doprinijeti javnom prostoru grada - kaže Šekoranja. Radi se o vrlo jednostavnoj i financijski nezahtjevnoj intervenciji koja je prilično lako ostvariva čime bi najuže središte Zagreba bilo bitno uljepšano. Pitanje je samo koliko će Grad imati sluha. |
IMENOVANJE ZAGREBAČKIH OBALA SAVE
- 16:44 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Zagreb dobiva Obalu Republike, Obalu Europe, Obalu Ivana Supeka i Obalu Savke Dabčević-Kučar Imenovanje zagrebačkih gradskih obala predlaže se po prvi puta u povijesti ZAGREBAČKE OBALE SAVE USKORO DOBIVAJU IMENA Po prvi puta u povijesti grada službeno je predloženo imenovanje zagrebačkih obala Save. Za sjeverne obale predlaženo je da se nazovu Obalom Republike i Obalom Europe, a južne Obalom Ivana Supeka i Obalom Savke Dabčević – Kučar. Navedena se imena odnose na obale između Mosta mladosti i Jadranskoga mosta, s Mostom slobode kao rezdjelnicom. Inicijativu za imenovanje, nazive i lokacije predložio je Saša Šimpraga. Sjeverne obale Obala Republike bila bi nazvana u čast Hrvatske, a zauzimala bi središnje mjesto u suvremenom dijelu glavnoga grada. Na toj je obali osamdesetih bila predviđena izgradnja Muzeja suvremene umjetnosti, a od devedesetih tamo se planira izgradnja budućega kompleksa Vlade RH. Javne površine nazvane u čast Republike postoje u nekim hrvatskim gradovima i u većini europskih prijestolnica s republičkim uređenjem, primjerice Place de la Republique u Parizu, Platz der Republik u Berlinu ili Namesti Republiky u Pragu. U zagrebačkom slučaju umjesto središnjih trgova koji već imaju imena, lokaciju ispunjava središnja gradska obala. Na glavnu Obalu Republike nadovezalo bi se imenovanje Obale Europe koje se odnosi na Europu kao geografski i kulturni pojam, a koji uključuje Hrvatsku kao dio europskoga civilizacijskog kruga. U prilog imenovanju koje je ujedno i doprinos metropolitanskom karakteru grada, ide i činjenica da je Zagreb Savom povezan s drugim europskim rijekama. U brojnim svjetskim gradovima odavno postoje javne površine nazvane po pripadajućim kontinentima, primjerice Avenue of the Americas u New Yorku ili Trg Europe u Moskvi. Južne obale Za razliku od sjevernih obala koje bi bile nazvane po pojmovima, za južne je predloženo da se nazovu po osobama i to u čast Ivana Supeka i Savke Dabčević – Kučar. Njihova se imena nalaze na samom vrhu prioritetne gradske liste za imenovanja javnih površina. Obzirom na dugotrajnu proceduru koja uključuje katastarske provjere i očitovanja svih pripadajućih mjesnih odbora prije same odluke Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, odnosno Gradske skupštine, inicijativa je podnesena još u veljači ove godine, tj. na vrijeme kako bi imenovanje uslijedilo u ovogodišnjoj obljetničarskoj godini ujedinjenja Kaptola i Gradeca u jedinstveni Grad Zagreb. Do sada se pokazalo da za tri od četiri obale nema nikakvih katastarskih prepreka, dok oko buduće Obale Savke Dabčević - Kučar postoje neki vlasnički problemi. Naime, da bi se neka javna površina službeno imenovala potrebno je da u cjelosti bude u javnom vlasništvu. Inače, lokacija za Obalu Savke Dabčević - Kučar nije odabrana slučajno već se nadovezuje na postojeći kontekst ulične nomenklature u tome dijelu Novoga Zagreba budući da su kod te obale ulice od ranije nazvane po osobama iz politike. Doprinos istupu grada na rijeku U Zagrebu odavno postoje javne površine koje u svom nazivu imaju riječ obala i nalaze se u blizini obala Save, primjerice Južne obale na Kajzerici, Jarunska obala ili Priobalna cesta na Jankomiru. Ulica Trnjanski nasip također se odnosi na rijeku, ali tek manjim dijelom prolazi neposredno uz nasip. No, iako se sve navedene i brojne druge zagrebačke ulice referiraju na rijeku, nijedna se nikad nije odnosila na same gradske obale. - Činjenica da je Zagreb grad na rijeci nije nikada ranije utjecala na to da gradske obale budu službeno imenovane. Razloge tome treba tražiti u spletu okolnosti u kojima sama rijeka, za razliku od nekih gradskih jezera, do danas nije kvalitetno saživjela s gradom. Unatoč tome Sava je neodvojivi dio identiteta Zagreba i teče njegovim suvremenim središtem, pa je prijedlog imenovanja obala doprinos istupanju grada na rijeku - kaže Šimpraga. Predloženim imenovanjem zagrebačkih obala nitko ne bi trebao mijenjati postojeće adrese. Praksa imenovanja gradskih obala prisutna je u većini hrvatskih i europskih gradova na rijekama ili uz more, a čemu bi se ove godine konačno i prigodno mogao pridružiti i Zagreb. 7. rujna - datum ujedinjenja Zagreba Inicijativa za imenovanje zagrebačkih obala Save podnesena je povodom ovogodišnje 160. obljetnice ujedinjenja povijesnoga dvograda Gradeca i Kaptola u jedinstveni Grad Zagreb, navodi inicijator Saša Šimpraga. Grad Zagreb službeno je ujedinjen 7. rujna 1850. godine. Taj je datum odabran i 1956. godine kada je svečano otvoren Zagrebački velesajam na novoj lokaciji u Novom Zagrebu čime je Zagreb definitivno prešao Savu. Aktualna inicijativa kojom se simbolički približuju stari i novi dijelovi grada, odnosno približavaju dvije obale, time se oslanja na zagrebačku povijest, kaže Šimpraga. |
