30.05.2014., petak

Margaret Bourke-White Na spomen imena Margaret Bourke-White rijetko kome pada na pamet slika izvanredne žene s još izvanrednijim sposobnostima, nekima je to samo ime iza kojeg ne stoji ništa jer su nažalost ljudi češće upoznati s likom i djelom potpuno nevažnih ljudi koji ne zaslužuju medijski prostor, a na spomen imena poput Margaret Bourke-White i drugih zanimljivih i izuzetnih ličnosti ostaju ravnodušni. Tko je onda Margaret Bourke-White i po čemu je tako posebna? Možda joj činjenica da je bila žena koja je uvijek bila prva u svemu daje neku posebnost, ali nije to jedina posebnost njenog djelovanja. Krasili su je izniman karakter i neustrašivost. Bila je prvi fotograf sa zapada kojemu je bilo dozvoljeno fotografirati u Sovjetskom savezu, a u zbrici fotografija iz tog razdoblja nalazi se fotografija nasmiješenog Josifa Staljina. Iako čudan i pomalo neprimjetan smiješak, ta rijetka pojava na njegovom licu zabilježena je upravo od strane jedne od prvih ikona fotografije. Bourke-White bila je prva fotografkinja-novinarka za magazin Life, a prvu naslovnicu iz 1936. spomenutog magazina krasi upravo njena fotografija izgradnje Fort Peck Dam-a. No, to nije sve u čemu je ova žena bila prva. Naime, osim što je bila prvi ratni izvjestitelj i prva žena kojoj je bilo dopušteno da radi u borbenim zonama za vrijeme Drugog svjetskog rata, ona je bila i jedini strani fotograf u Moskvi za vrijeme napada od strane Njemačke. Međutim, postoji nešto u čemu je Margaret Bourke-White bila zadnja: šest sati prije ubojstva Mohandasa K. Gandhija upravo je ona bila posljednja osoba koja je imala priliku fotografirati možda najveću ikonu humanosti. „Rad je za mene sveta stvar“, izjavila je. Njena ostavština je svakako neprocjenjive vrijednosti i njene ambicije i upornost su bezvremenski primjer kakvim sve načinima možemo osvijestiti publiku i javnost.

- 13:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

27.05.2014., utorak

Agenda setting, HDZ i Sisak Agenda setting veoma je važna sastavnica medija. Mediji sve više kontroliraju i nameću glavne teme koje obilježavaju naše radoblje. Što je agenda jača, što se češće o nekoj temi govori, to će ona biti popularnija, važnija i utjecajnija. Masovnim medijima pripisuje se sposobnost da određuju o čemu će ljudi razmišljati. Gledalište promjene stava, koje je u kontekstu ranijeg istraživanja učinka imalo središnji značaj, ne igra nikakvu ulogu. Formalna obilježja prezentacije problema putem medija, prema pretpostavci toga pristupa određuju relativnu uočljivost pojedinih tema. Pretpostavlja se, dakle, da značaj koji se pojedinim temama pripisuje u masovnim medijima utječe na njihov značaj u javnosti. Nadalje, pretpostavlja se da se na teme koje su se iskristalizirale u medijima obraća pažnju propocijonalno njihovoj uočljivosti. Tako bi mediji imali moć da pomoću odgovarajućih redakcijiskih sredstava određuju ponašanje publike glede odabira. Masovnim medijima se, doduše, ne pripisuje sposobnost da vrše utjecaj na to što će ljudi misliti, ali mediji u velikoj mjeri određuju o čemu će ljudi razmišljati. Sporni plakati u Sisku privukli su pažnju za vrijeme lokalnih izbora 2013. Njihov je zadatak bio privući pažnju, a time i glasove na izborima. Plakati su predstavljali HDZ + HSP “dr. Ante Starčević”, HSS, HSLS, Zelena lista, Stranka penzionera, Blok umirovljenici zajedno, te nezavisne liste Vere Zaloker, Branka Tompića i lista obrtnika Željka Vrbanusa. Ono što su plakati prezentirali bila su: “dva otvorena dlana, jedan prljaviji s petokrakom i srpom i čekićem, koji bi trebao prikazati krvavu ruku, dok je drugi, svjetliji i čišći, svjetliji s križem.” “dvije ruke, muška zamazana i krvava sa zvijezdom, srpom i čekićem na dlanu , te ženska ruka, čista, s križem na dlanu i porukom "Jednostavan izbor za sigurno sutra". Jumbo plakati postavljeni u Sisku podigli su veliku prašinu. Reakcije su bile negativne, a opravdanja nedostojna komentiranja. Stranke su privukle pozornost i bila ona negativna il ne, javnosti se svaki dan servirala nova porcija informacija što je stranci donosilo besplatnu reklamu. Ono što je stranka zapravo htjela reći odnosilo se na mogućnost odabira između prošlosti i onih koji zagovaraju sigurno sutra. No jesu li plakati poslali takvu poruku? Plakati su izazvali zgroženost građana i ogorčenost mogućom diskriminacijom. Zelena je stranka izašla iz koalicije, plakati su nužno zamijenjeni, a stranka je bila prijavljena i zbog sumnjivih financija. “Kampanja je otišla u potpuno negativnom smjeru, poruke s plakata nisu poruke Zelene liste, protiv smo korištenja vjerskih simbola u političke svrhe” pojasnio je Milan Lončar. Stranka je krivnju prebacila na dizajnera plakata: “Glavni članovi koalicije krivnju svaljuju na dizajnera Kelčeca, te odbacuju bilo kakve optužbe.”

- 13:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

25.05.2014., nedjelja

Klopa na netu „Coolinarika je zajednica velikog broja ljudi, kojima je svima zajednička ljubav prema hrani. Svi se volimo zabavljati i družiti.“ Coolinarika je gastronomski portal koji postoji od 2003. godine. Uredništvo čini pet osoba, plus još sedam vanjskih suradnika. Nastali su kao projekt Podravke koja se upravo zbog toga uveliko reklamira na stranicama Coolinarike. 2010. promijenili su dizajn stranice kakav imaju i danas. Ovaj portal namijenjen je svim zaljubljenicima u gastronomiju koji ga, svojim postanjem recepata i fotografija, zapravo i sačinjavaju. Osim recepata korisnika, na web stranici coolinarika.com možete pronaći korisne članke o pojedinim namirnicama, savjete vezane uz pripremu, održavanje i uzgoj hrane, forum koji također čine korisnici, hranu iz cijelog svijeta i brojne druge zanimljivosti. Na coolinarici možete komentirati, dijeliti, postati prijatelj, osvajati nagrade, žaliti se i hvaliti na forumu i ostale karakteristike spoja društvene mreže i portala. Na samoj stranici postoje linkovi koji nas vode na različite podteme portala, ali uglavnom se sve vrti oko istog. Primjerice, kada kliknemo na Naslovnicu prikazuju nam se najbolji recepti tog tjedna, primjeri pripreme hrane za nadolazeće blagdane, rođendane ili slična događanja, linkovi koji nas vode do nagradnih igara i primjer tjednog jelovnika u kojem su nam navedeni prijedlozi što i kako pripremiti kroz tjedan, najnoviji recepti, nove slike i detalji Cool kluba. Naslovnica u principu sažima sve ono od čega se sama stranica sastoji. Kliknuti možemo još i na link Klub, Recepti, Slike, Blogovi, Coolerica, Magazin i sve se uglavnom vrti oko istog. Tako na različitim mjestima nalazimo iste stvari, to su najčešće najnoviji recepti i fotografije. Tab blogovi donosi novosti s blogova članova coolinarike. Coolerica donosi uglavnom reklame kuharica, sve podržano od strane Podravke. Magazin donosi zanimljive članke o namirnicama, zdravlju, o svjetskim kuhinjama, savjete o kuhanju nekih novih namirnica i slično. Mjesečni broj učitavanja stranica: 48 milijuna Mjesečni broj posjeta: 6,7 milijuna Mjesečni broj jedinstvenih posjetitelja: 2,6 milijuna Broj aktivnih registriranih korisnika: 119.000 Gastro.hr Gastro.hr nastao je 2006. godine kao jedan od medijskih servisa Styrije. Glavna urednica je Jasna Duspara, a portal čini 18 ljudi koji ga održavaju, šestero od njih su stručna podrška i ne sudjeluju svakodnevno. O portalu kažu ovo: Naša misija je biti vodeći portal za kulturu prehrane na hrvatskom internet prostoru. Našim korisnicima pružamo relevantne informacije i vijesti iz prehrambenog i gospodarskog sektora, najnovije znanstvene spoznaje, recentna dostignuća u prehrambenoj industriji i gastronomske trendove. Poseban naglasak stavljamo na našu nacionalnu kuhinju i njezinu kulinarsku povijest te donosimo razmišljanja ostalih stručnjaka gastronomske struke koja se posljednjih godina kod nas počinje buditi i polako počinje razvijati svijest o ovim pitanjima. Pri tom ne zaboravljamo ni kulinarski multikulturalizam, jer danas se recepti mnogih nacionalnih kuhinja sve više obogaćuju sastojcima i metodama preuzetim iz drugih nacionalnih kuhinja stvarajući na taj način osebujnu "kuhinju mješavina" s pečatom orginalnosti i maštovitosti. Gastro.hr čine urednici, dizajneri i gastro blogeri koji svojim receptima stvaraju stranicu, a zauzvrat dobiju besplatnu reklamu bloga i, naravno, naknadu. Portal se financira od reklama, a kao partneri portala navedeni su: zdrava krava, 24sata, budi in portal, klokanica.hr, njuškalo, večernji list, pixell, printpix i poslovni dnevnik. Dobra hrana Portal Dobra hrana projekt je Jutarnjeg lista i, osim u obliku portala, jednom mjesečno izlazi i u tiskanom izdanju uz Nedjeljni Jutarnji. Urednik Dobre hrane je Vuk Radić, a uz njega portal stvara još 13 ljudi, plus 14 vanjskih suradnika. Na njihovim stranicama mogu se naći isprobani recepti, izbor najkvalitetnijih vina, savjeti i prijedlozi za najbolje restorane u Hrvatskoj. Također, vrše testiranja na određene proizvode i najbolje donose čitateljima. Primjerice, najbolji hamburgeri u Zagrebu, najjeftije cijene u supermarketima, najbolja čokoladna jaja. Izabiru za vas najbolje, ali i one lošije restorane s razumnim obrazloženjima. Čitatelji portala ocjenjuju restorane svojim lajkovima. U rubrici DHTV uzimaju po nešto iz svake rubrike i pretvaraju to u male filmiće :)

- 12:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.05.2014., četvrtak

Online glazbeni časopisi Svi smo svjesni činjenice da je internet medij broj jedan svih aspekata, pa tako i čitanja o glazbi. Glazbeni časopis je časopis u potpunosti posvećen glazbi, glazbenoj industriji i kulturi. Takvu vrstu časopisa obilježavaju dobra grafička opremljenost (fotografije koje zauzimaju velik dio prostora), a sadržaj čine intervjui s glazbenicima, eseji, foto editorijali, glazbene vijesti, top liste najprodavanijih albuma, glazbene kritike, izvještaji s koncerata, novosti u vezi glazbenih nagrada ili turneja, itd. Najčešće se radi o tjednicima i mjesečnicima. Mogu biti posvećeni glazbi općenito, tj. doticati se svih popularnih žanrova, ali mogu biti i specijalizirani, npr. časopis o hip hop glazbi i kulturi. Ponekad uz kupnju novog izdanja časopisa čitatelj dobije i primjerice CD (eng. covermount disc) s glazbom različitih autora izdan u promotivne svrhe. S time je prvi započeo britanski glazbeni časopis Smash Hits u devedesetima. Kada govorimo o tržištu glazbenih časopisa, od početka 20. st. najvažnije zemlje su Velika Britanija i SAD, što je i razumljivo budući da je tamo začeta moderna glazbena scena. Važnu ulogu u počecima glazbenog novinarstva imao je Billboard Magazine, osnovan davne 1894. u Cincinnatiju (SAD) kao mjesečnik. Početni naziv bio je Billboard Advertising i uopće se nije bavio temama po kojima je danas poznat, tek je kasnije počeo izvještavati o događajima vezanima za zabavu poput cirkusa, zabavnih parkova, sajmova i sl., da bi se 1909. počeo baviti filmskim temama, a desetljeće kasnije i radijem. Tijekom 1930- ih Billboard je počeo objavljivati glazbene top liste koje su ostale karakteristične za taj časopis (u početku su se odnosile na samo tri glazbena žanra: pop, R & B i country). Nakon 1961. The Billboard mijenja ime u Billboard Music Week i otada se iz tjedna u tjedan isključivo posvećuje glazbenoj industriji. Danas Billboard svakoga tjedna donosi preko sto novih ljestvica od kojih su među najpopularnijima Hot 100 i Billboard 200. Časopis je gotovo u potpunosti dostupan na web stranici Billboard.com čiji sadržaj uključuje intervjue, svakodnevne vijesti i top liste. Ciljana publika su profesionalni glazbenici, ali je dostupan i općoj publici. Dok god postoji glazba, postojat će i potreba dijela čitatelja za glazbenim časopisima, mijenja se samo oblik u kojem izlaze te postaju sve dostupniji, baš kao što je slučaj i s glazbom. Oblik izlaženja ionako ne bi trebao predstavljati najvažnije pitanje, već kvaliteta članaka i intervjua te rad na sprječavanju sveprisutne tabloidizacije i trivijalizacije sadržaja. Glazba i sve vezano uz nju najčešće su svrstane pod zabavu, no to ne znači da se tim temama ne treba pristupati ozbiljno i odgovorno.

- 18:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.05.2014., ponedjeljak

Nick Cave vs. komformizam Kvaliteta ostaje, prodaja nestaje? Neokrunjeni kralj alternativne rock glazbe i njegov neizostavan bend ''The Bad Seeds'' su još jednom dupkom popunili dvoranu Tivoli u Ljubljani krajem prošle godine. Svi oni koji su podalje doputovali kako bi prisustvovali nezaboravnom koncertu su bili i više no zadovoljni što se moglo nepogrešno očitati na njihovim ozarenim i pomalo suznim licima tijekom cijelog koncerta. Pomislili biste da su uzeli neku vrstu opijata kao što je alkohol ili droga, ali, vjerujte mi, nisu. To je samo bila glazba. I neizbježna energija. Glazbenici poput Nick Cavea su umjetnici čija djela ne ostaju neprepoznatljiva. Dapače, ona se slave i štuju tokom cijelog stvaralačkog doba i još nepregledno dalje, dokle god bude iskusnog i kvalitativno nepogrešivog uha. Tužno je da se danas slave djela koja su napravljena iz potpuno krivih razloga za slavlje – popularnost i novac. Također znani kao braća egoizam i novac. I publika ih objeručke prihvaća. Ne želje razmišljati, ne žele se zapitkivati, ne žele istraživati, što jednostavnije, to bolje. Ne želim se stavljati u ulogu suca, a kamoli etičkog vođe prioriteta, ali ne razumijem zašto bi netko odabrao slušati opjevane ženske stražnjice i blistave automobile ako može slušati toliko divne poezije o ljubavi, Bogu, tuzi i sreći, nadi i sjećanjima, podijeljenim iskustvima i željama. Možda sam u krivu, možda se kupnja zlatnog lanca i može poistovjetiti sa ljubavlju. Ali na koncertima navedenih stihova nema opijajuće energije. Ukoliko nisi zaista alkoholiziran. Nema onog novog osjećaja koji te obuzme na koncertu i pamtiš ga još dugo, dugo. Ne, na koncertima komercijalnih izvođača su stečeni trenuci lako zaboravljivi, kao od šale odneseni. Može li se publika educirati o kvaliteti postojeće glazbe? Ili još važnije, želi li se educirati? Što je kvalitetna glazba uopće? Zadovoljava li ona samo neke ljudske potrebe ili ju možemo rasporediti na sve? Je li komplicirana ili nevjerojatno jednostavna? Svaka pjesma ili stih koji štipne naš osjećaj i ne pušta ga neko vrijeme te ga tjera da razmisli i da se u potpunosti prepusti jest kvaliteta. I to je upravo ono što Cave na samo sebi svojstven način radi svojoj publici na koncertima. Kao da ih riječima digne, zavitla u zraku te ih tada sasvim nježno pusti da lebde na oblacima očaranosti i predaje. Naravno da mi je drago kad glazbenik uspije u svom stvaralaštvu, nije mi namjera nikome uzimati kruh iz usta. No ne bi li bilo divno kada bi svaki obožavatelj glazbe odvojio nekoliko minuta svog vremena i prepustio se intenzitetu Caveovih rečenica i popratnoj ljepoti njegovih The Bad Seeds-a? Sigurna sam da bi taj trenutak pamtili. Jer kvaliteta ostaje.

- 15:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #