SRP - gradska organizacija Slavonski Brod
nedjelja, 06.04.2014.
Branko Horvat III
|
Branko Horvat III (citat) "U Marxovom velikom opusu nema adekvatne analize motiviranja privrednih i drugih subjekata. Radnička klasa nije za nijega skup konkretnih ličnosti, vec historijskim shematizmom uvjetovana kategorija konstruirana na tipično racionalistički način njegova vremena: ako su historijski determinirani interesi ovavakvi i ovakvi, onda ponašanje mora biti takvo i takvo. Nije uočeno da su interesi posredovani psihologijom (npr. socijalizacijom) prije no što se stigne do ponašanja. Hegelijanske poštapalice o "klasi po sebi" i "klasi za sebe" ništa ne pomažu, a pojam radničke aristokracije, izmišljen od nevolje, nije primjenjiv." "Čovjek je za Marxa prvenstveno klasni čovjek i kao takav čovjek interesa. Da interesi igraju neobično važnu ulogu u racionalnim akcijama ljudi-to je nesumnjivo. Ističući značenje interesa-koje, na primjer Durheim ili suvremeni funkcionalisti ne zapažaju - Marx je učinio značajan doprinos objašnjenju ljudskog ponašanja. Medutim, interesi ne iscrpljuju ponašanje. Čovjek ima jednu duboku psihološku potrebu koju Fromm naziva potrebom za ukorjenjenošću, a Cohen potrebom za samoidentifikacijom(5). Interesi vode do identifikacije s klasom. Kulturna ukorjenjenost izaziva identifikaciju s nacijom, s rasom, s religijom. Samo socijalno - psihološka analiza može otkriti kakvo će biti stvarno ponašanje radničke klase u nekoj konkretnoj situaciji ili u čitavim historijskim epohama." "Kad analizira konkretne događaje svog vremena, Marx je toga potpuno svjestan. Kad se upusti u analizu epohalnih kretanja, on psihologiju supstituira logikom. Zato on svojim analitičkim aparatom ne bi mogao objasniti ponašanje njemačke radničke klase za vrijeme fašizma, apartheid južnoafričkih radnika, konzervativizam američke raidničke klase ili bezrezervnu podršku koju su u doba svjetska rata radnici dali svojim nacionalnim vladama u očiglednoj suprotnosti sa svojim interesima." "Druga praznina je nedostatak matematičkog obrazovanja(6). I opet osobno opravdanje da se do tog vremena pojavio svega jedan jedini matematički ekonoamist, "Cournot-koji je, simptomatično, jedini ozbiljniji economist toga vremena koga Marx nije zapazio - ne mjenja ništa na posljedicama. Nekoliko genijalnih analitičkih inovacija zaglavile su u numeričkim primjerima ili čak u direktnim pogreškama. Karakteristično je, da je isto nepoznavanje psihologije, odnosno matematike svojstveno svim marksistirna do generacije Fromma odnosno Langea i Kaleckog u 1930-im godinama, a "marksistima" je svojstveno i danas." Nastavit će se. |
