STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA BENKOVAC PRIOPĆENJE ZA JAVNOST HDZ UNIŠTIO POLJOPRIVREDNU I TVORNIČKU PROIZVODNJU NA PODRUČJU VUKŠIĆA POLJOPRIVREDNA ZADRUGA VUKŠIĆ PZ VUKŠIĆ - rezervoari kapaciteta svaki po 50 vagona te više desetaka manjih Inox rezervoara kapaciteta 5 vagona opljačkani i odneseni. Fotografirano prije pljačke, 2010. godine. Posljedice pljačke i uništenja gospodarskih subjekata su teške, a naročito se to odnosi na poljoprivrednu zadrugu Vukšić u mjestu Vukšić kod Benkovca Poljoprivredna zadruga je osnovana 1945. godine po tadašnjim propisima. Ista je bila nositelj razvoja na području Vukšića i okolnih mjesta. Bila je uzor zadrugarstva u Zadarskoj županiji, a imala je 1990. godine 363 djelatnika. Od toga 198 zaposlenih u Poljoprivrednoj zadruzi Vukšić, a 165 u njezinu konfekcijskom pogonu - tvornici modne konfekcije. U Poljoprivrednoj zadruzi su bili zaposleni pretežito mještani Vukšića, Lišana Ostrovičkih, Bulića, Lepura, Provića, Stankovaca, Crljenika, Velima, Budaka, Banjevaca i dr. U poslovanju kao poljoprivredna zadruga bila je jedna od gospodarstveno najvećih i najačih u Hrvatskoj. Obnova Poljoprivredne zadruge je uspješno započela i nakon završetka Domovinskog rata 1995. godine, ali je zaustavljena zbog neurednog poslovanja bivšeg direktora Marka Nakića, zvanog Žućo, protiv kojega je bila pokrenuta i istraga na Županijskom sudu u Zadru. Kod obnove nadležne institucije trebaju izvršiti provjeru koliko je PZ Vukšić od države dobila sredstava za obnovu za štetu nastalu na objektima zadruge tijekom srpske agresija i gdje su sredstva. Vukšićani su godinama stvarali PZ Vukšić, a nakon VRA Oluja kriminalne skupine su preko isceniranog i izmišljenog stečaja otuđile vrijednu imovinu. Zadruga je mogla uredno poslovati i bez objekata u Vukšiću jer je već ranije imala u vlasništvu poslovne objekte u Stankovcima, Zadru i dr., dok se ne obnove postojeći objekti u Vukšiću. Nakon toga, više od 15 godina od završetka rata, zadruga odlazi u stečaj koji traje do danas. Prvi stečajni upravitelj zadruge je bio Davorko Radić koji nije zaštitio imovinu zadruge, a sadašnji stečajni upravitelj Edvin Šimunov također nije našao rješenje da se pokrene proizvodnja, već ju je prepustio kriminalnim skupinama da je opljačkaju. PZ Vukšić je posjedovala modernu vinariju kapaciteta 800-900 vagona za proizvodnju vina, čija je imovina nedavno u stečaju likvidirana. Mještani Vukšića su strašno ogorčeni, nervozni i nezadovoljni provođenjem stečaja nad imovinom PZ Vukšića. Umjesto da se pokrene proizvodnja, tijekom 2011. godine neke kriminalne skupine došle su u vinski podrum u Vukšić gdje su razmontirali, odnijeli i opljačkali 3 velika Inox rezervoara kapaciteta svaki po 50 vagona te više desetaka manjih Inox rezervoara kapaciteta 5 vagona, razne centrifugalne pumpe, muljače, prese, kotlove, transportne trake i drugo, a sve to u vrijednosti više milijuna kuna. Nadležne institucije još nisu reagirale na navedenu pljačku. U svom sastavu PZ Vukšić je imao 52 prodavaonice mješovite robe na području čitave Hrvatske i više ugostiteljskih objekata. PZ Vukšić je sam izgradio i prostor površine 150 m2 za poštanski ured u kojem je bila postavljena telefonska centrala s 240 priključaka. Poslovni prostor za poštu nakon rata nije obnovljen te je sada devastiran. Zbog dobrog poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i trgovačkoj djelatnosti PZ Vukšić se razvijao te je krajem 80-godina prošlog stoljeća izgradio tvornicu modne konfekcije u Vukšiću u kojoj je bila zaposlena pretežito ženska radna snaga od oko 165 radnica. U tvornici su se šivale traperice, košulje, majice te hrvatske zastave i dr. Također, PZ Vukšić je izgradio i servis za popravak svih poljoprivrednih strojeva, a koji bi obuhvaćao servisiranje poljoprivrednih strojeva u Zadarskoj i Šibensko - kninskoj županiji. Imao je i više skladišta za građevinski materijal, prehranu, repromaterijal i dr. PZ Vukšić, pripremila je i gospodarstvenu projektnu investicijsku dokumentaciju za izgradnju Industrijskog pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda (prerada voća i povrća, konzerviranje voća i povrća, prerada mlijeka i mliječnih prerađevina), ali je projekt zastao zbog bombardiranja mjesta Vukšić kada su znatno oštećeni objekti poljoprivredne zadruge. PZ Vukšić je jedan i od osnivača Komercijalne banke Zadar koja je u prosincu 1989. godine bila registrirana kao dioničko društvo pod nazivom Dalmatinska banka d.d. Sada je u stranom vlasništvu pod nazivom OTP banka. Početkom agresije na RH, PZ Vukšić je zbog postojećih kapaciteta imala značajnu ulogu za logističku podršku hrvatske policije i vojske. Osim objekata u Vukšiću zadruga je dala na korištenje poslovne objekte i u Stankovcima gdje je bila otvorena Ispostava policijske postaje i Povjerenstvo Vlade RH za općinu Benkovac. Navedenu tvornicu u Vukšiću, servis i veliko skladište je u stečaju kupio privatni poduzetnik Šime Nimac iz Lišana Ostrovičkih, vlasnik poduzeća Đimica d.o.o. Zadarski list, 28. veljače 2011. godine objavio je tekst pod naslovom Osam zadarskih tvrtki na sudu zbog neplaćanja naknade za šume. Zbog neplaćanja zakonom propisane naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) na Trgovačkom sudu u Zadru u ovršnom postupku s Hrvatskim šumama našlo se ukupno osam zadarskih tvrtki među kojima je i poduzeće Đimica d.o.o. Nimac objekte drži zatvorene bez namjere da pokrene proizvodnju. Drži ih za daljnje mešetarenje, to jest za preprodaju. Nadležne institucije bi trebale utvrditi je li ih uopće kupio i po kojoj «simboličnoj» cijeni. Gdje je uplatnica iz koje je vidljivo da su uplaćena sredstava za tvornicu, servis i skladište? Na isti način je prije nekoliko godina kupio u stečaju zgradu bivšeg društvenog poduzeća Promet u Benkovcu koju je preprodao HEP-u za nekoliko milijuna kuna. Stečajni upravitelj Prometa je bio gore navedeni Davorko Radić, a zamjenik predsjednika nadzornog odbora Prometa d.d. Benkovac bio je Branko Kutija, sadašnji gradonačelnik grada Benkovac i saborski zastupnik, od 1997. do 2009. godine. Subjekt je ugašen 2009. godine. Prodani objekt u Benkovcu HEP-u mogao bi biti novi slučaj «Planinska». U ime reda iste treba lustrirati i konfiscirati im imovinu koju su ugrabili. PZ Vukšić je imao i izgrađen veliki stambeno-poslovni centar u Stankovcima oko 3200 m2 u kojemu je bila samoposluga, ugostiteljski objekt, banka i nekoliko stanova, a koji je prodan zadarskom Soniku za samo oko 150.000,00 eura. Osim navedenog, prodana je velika samoposluga u Zadru za oko 70.000,00 eura. Samoposlugu u Vukšiću kupilo je također poduzeće Sonik iz Zadra i dr. Vlastodršci grada Benkovca i Zadarske županije više od 15 godina nisu pokazivali nikakav interes za obnovu Poljoprivredne zadruge Vukšić te su pridonosili da se ne obnovi gospodarstvo na području Vukšića. Pojedine općine koje su susjedstvu mjesta Vukšić udaljene pet šet kilometara kao što su Stankovci pa i sam grad Benkovac osnovali su poslovne zone te nekontrolirano ulupali velika novčana sredstva države u kojima nisu otvorili niti jedan proizvodni pogon, već samo skladišta koja zjape prazna i u kojima nema zaposlenih. U Vukšiću već postoji infrastruktura (industrijska struja i dr.) i objekti te su mogli otvoriti nekoliko proizvodnih pogona i ne bi na području Benkovca i Stankovaca bilo nezaposlenih. Sada je u gradu Benkovcu i općini Stankovci nezaposleno ukupno 464 osoba te imaju jednu od većih stopa nezaposlenosti u Zadarskoj županiji. Poslano 1. Predsjedniku Hrvatske 2. Vladi Republike Hrvatske 3. Ministarstvu financija RH 4. Ministarstvu poljoprivrede RH 5. Ministarstvu unutarnjih poslova RH 6. Državnom odvjetništvu RH 7. USKOK-u U Vukšiću, 30. rujna 2012. godine STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA BENKOVAC |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA BENKOVAC PRIOPĆENJE ZA JAVNOST POLJOPRIVREDNA ZADRUGA VUKŠIĆ UNIŠTENJE POLJOPRIVREDNE I TVORNIČKE PROIZVODNJE NA PODRUČJU VUKŠIĆA PZ VUKŠIĆ - rezervoari kapaciteta svaki po 50 vagona te više desetaka manjih Inox rezervoara kapaciteta 5 vagona opljačkani i odneseni. Fotografirano prije pljačke, 2010. godine. Posljedice pljačke i uništenja gospodarskih subjekata su teške, a naročito se to odnosi na poljoprivrednu zadrugu Vukšić u mjestu Vukšić kod Benkovca Poljoprivredna zadruga je osnovana 1945. godine po tadašnjim propisima. Ista je bila nositelj razvoja na području Vukšića i okolnih mjesta. Bila je uzor zadrugarstva u Zadarskoj županiji, a imala je 1990. godine 363 djelatnika. Od toga 198 zaposlenih u Poljoprivrednoj zadruzi Vukšić, a 165 u njezinu konfekcijskom pogonu - tvornici modne konfekcije. U Poljoprivrednoj zadruzi su bili zaposleni pretežito mještani Vukšića, Lišana Ostrovičkih, Bulića, Lepura, Provića, Stankovaca, Crljenika, Velima, Budaka, Banjevaca i dr. U poslovanju kao poljoprivredna zadruga bila je jedna od gospodarstveno najvećih i najačih u Hrvatskoj. Obnova Poljoprivredne zadruge je uspješno započela i nakon završetka Domovinskog rata 1995. godine, ali je zaustavljena zbog neurednog poslovanja bivšeg direktora Marka Nakića, zvanog Žućo, protiv kojega je bila pokrenuta i istraga na Županijskom sudu u Zadru. Kod obnove nadležne institucije trebaju izvršiti provjeru koliko je PZ Vukšić od države dobila sredstava za obnovu za štetu nastalu na objektima zadruge tijekom srpske agresija i gdje su sredstva. Vukšićani su godinama stvarali PZ Vukšić, a nakon VRA Oluja kriminalne skupine su preko isceniranog i izmišljenog stečaja otuđile vrijednu imovinu. Zadruga je mogla uredno poslovati i bez objekata u Vukšiću jer je već ranije imala u vlasništvu poslovne objekte u Stankovcima, Zadru i dr., dok se ne obnove postojeći objekti u Vukšiću. Nakon toga, više od 15 godina od završetka rata, zadruga odlazi u stečaj koji traje do danas. Prvi stečajni upravitelj zadruge je bio Davorko Radić koji nije zaštitio imovinu zadruge, a sadašnji stečajni upravitelj Edvin Šimunov također nije našao rješenje da se pokrene proizvodnja, već ju je prepustio kriminalnim skupinama da je opljačkaju. PZ Vukšić je posjedovala modernu vinariju kapaciteta 800-900 vagona za proizvodnju vina, čija je imovina nedavno u stečaju likvidirana. Mještani Vukšića su strašno ogorčeni, nervozni i nezadovoljni provođenjem stečaja nad imovinom PZ Vukšića. Umjesto da se pokrene proizvodnja, tijekom 2011. godine neke kriminalne skupine došle su u vinski podrum u Vukšić gdje su razmontirali, odnijeli i opljačkali 3 velika Inox rezervoara kapaciteta svaki po 50 vagona te više desetaka manjih Inox rezervoara kapaciteta 5 vagona, razne centrifugalne pumpe, muljače, prese, kotlove, transportne trake i drugo, a sve to u vrijednosti više milijuna kuna. Nadležne institucije još nisu reagirale na navedenu pljačku. U svom sastavu PZ Vukšić je imao 52 prodavaonice mješovite robe na području čitave Hrvatske i više ugostiteljskih objekata. PZ Vukšić je sam izgradio i prostor površine 150 m2 za poštanski ured u kojem je bila postavljena telefonska centrala s 240 priključaka. Poslovni prostor za poštu nakon rata nije obnovljen te je sada devastiran. Zbog dobrog poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i trgovačkoj djelatnosti PZ Vukšić se razvijao te je krajem 80-godina prošlog stoljeća izgradio tvornicu modne konfekcije u Vukšiću u kojoj je bila zaposlena pretežito ženska radna snaga od oko 165 radnica. U tvornici su se šivale traperice, košulje, majice te hrvatske zastave i dr. Također, PZ Vukšić je izgradio i servis za popravak svih poljoprivrednih strojeva, a koji bi obuhvaćao servisiranje poljoprivrednih strojeva u Zadarskoj i Šibensko - kninskoj županiji. Imao je i više skladišta za građevinski materijal, prehranu, repromaterijal i dr. PZ Vukšić, pripremila je i gospodarstvenu projektnu investicijsku dokumentaciju za izgradnju Industrijskog pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda (prerada voća i povrća, konzerviranje voća i povrća, prerada mlijeka i mliječnih prerađevina), ali je projekt zastao zbog bombardiranja mjesta Vukšić kada su znatno oštećeni objekti poljoprivredne zadruge. PZ Vukšić je jedan i od osnivača Komercijalne banke Zadar koja je u prosincu 1989. godine bila registrirana kao dioničko društvo pod nazivom Dalmatinska banka d.d. Sada je u stranom vlasništvu pod nazivom OTP banka. Početkom agresije na RH, PZ Vukšić je zbog postojećih kapaciteta imala značajnu ulogu za logističku podršku hrvatske policije i vojske. Osim objekata u Vukšiću zadruga je dala na korištenje poslovne objekte i u Stankovcima gdje je bila otvorena Ispostava policijske postaje i Povjerenstvo Vlade RH za općinu Benkovac. Navedenu tvornicu u Vukšiću, servis i veliko skladište je u stečaju kupio privatni poduzetnik Šime Nimac iz Lišana Ostrovičkih, vlasnik poduzeća Đimica d.o.o. Zadarski list, 28. veljače 2011. godine objavio je tekst pod naslovom Osam zadarskih tvrtki na sudu zbog neplaćanja naknade za šume. Zbog neplaćanja zakonom propisane naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) na Trgovačkom sudu u Zadru u ovršnom postupku s Hrvatskim šumama našlo se ukupno osam zadarskih tvrtki među kojima je i poduzeće Đimica d.o.o. Nimac objekte drži zatvorene bez namjere da pokrene proizvodnju. Drži ih za daljnje mešetarenje, to jest za preprodaju. Nadležne institucije bi trebale utvrditi je li ih uopće kupio i po kojoj «simboličnoj» cijeni. Gdje je uplatnica iz koje je vidljivo da su uplaćena sredstava za tvornicu, servis i skladište? Na isti način je prije nekoliko godina kupio u stečaju zgradu bivšeg društvenog poduzeća Promet u Benkovcu koju je preprodao HEP-u za nekoliko milijuna kuna. Stečajni upravitelj Prometa je bio gore navedeni Davorko Radić, a zamjenik predsjednika nadzornog odbora Prometa d.d. Benkovac bio je Branko Kutija, sadašnji gradonačelnik grada Benkovac i saborski zastupnik, od 1997. do 2009. godine. Subjekt je ugašen 2009. godine. Prodani objekt u Benkovcu HEP-u mogao bi biti novi slučaj «Planinska». U ime reda iste treba lustrirati i konfiscirati im imovinu koju su ugrabili. PZ Vukšić je imao i izgrađen veliki stambeno-poslovni centar u Stankovcima oko 3200 m2 u kojemu je bila samoposluga, ugostiteljski objekt, banka i nekoliko stanova, a koji je prodan zadarskom Soniku za samo oko 150.000,00 eura. Osim navedenog, prodana je velika samoposluga u Zadru za oko 70.000,00 eura. Samoposlugu u Vukšiću kupilo je također poduzeće Sonik iz Zadra i dr. Vlastodršci grada Benkovca i Zadarske županije više od 15 godina nisu pokazivali nikakav interes za obnovu Poljoprivredne zadruge Vukšić te su pridonosili da se ne obnovi gospodarstvo na području Vukšića. Pojedine općine koje su susjedstvu mjesta Vukšić udaljene pet šet kilometara kao što su Stankovci pa i sam grad Benkovac osnovali su poslovne zone te nekontrolirano ulupali velika novčana sredstva države u kojima nisu otvorili niti jedan proizvodni pogon, već samo skladišta koja zjape prazna i u kojima nema zaposlenih. U Vukšiću već postoji infrastruktura (industrijska struja i dr.) i objekti te su mogli otvoriti nekoliko proizvodnih pogona i ne bi na području Benkovca i Stankovaca bilo nezaposlenih. Sada je u gradu Benkovcu i općini Stankovci nezaposleno ukupno 464 osoba te imaju jednu od većih stopa nezaposlenosti u Zadarskoj županiji. Poslano 1. Predsjedniku Hrvatske 2. Vladi Republike Hrvatske 3. Ministarstvu financija RH 4. Ministarstvu poljoprivrede RH 5. Ministarstvu unutarnjih poslova RH 6. Državnom odvjetništvu RH 7. USKOK-u U Vukšiću, 28. rujna 2012. godine STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA BENKOVAC |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA POLIČNIK PRIOPĆENJE ZA JAVNOST FIKTIVNA PRODAJA POLJOPRIVREDNOG DOBRA LUG? Uvidom u godišnji obračun Proračuna Zadarske županije za 1998. godinu, Službeni glasnik br. 5, od 23. srpnja 1999. godine utvrđeno je da Zadarska županija nema nikakvih prihoda od prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Iste godine (1998. godine) Zadarska županija objavila je javni natječaj u Vjesniku o prodaji državnog poljoprivrednog dobra Lug (36 hektara oranica) u općini Poličnik, a kojega je kupio Ivan Strika i koje je bilo u posjedu Farme Bokanjac, a na kojem se proizvodilo povrće. Postavlja se pitanje je li Zadarska županija izdala Ivanu Striki fiktivnu potvrdu da su izmirene sve obveze i da se može uknjižiti na poljoprivredno dobro Lug čime je oštećena Republika Hrvatska za više milijuna kuna. Pitanje se postavlja iz razloga što u godišnjem obračunu Proračuna Zadarske županije za 1998. godinu nema nikakvih prihoda od prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države kada je i bila prodaja Poljoprivrednog dobra Lug. Natječaj prodaje poljoprivrednog dobra Lug je bio namještaljka Posljedice koje je izazvala vladajuća stranka u općini Poličnik na čelu s Davorom Lončarom zadnjih dvadeset godina su zapuštena i neobrađena polja, što se očituje preko ogromnog poljoprivrednog imanja Lug gdje je moglo biti zaposleno oko 100 ljudi u proizvodnji povrća i drugih poljoprivrednih kultura. Pojedinci Hrvati su bez srama samo zbog osobnih koristi, pomoću „kumova“ u Zadarskoj županiji, kupili zemljišta s ciljem da ih preprodaju za desetke puta skuplje. Tako je u općini Poličnik Ivan Strika kupio 1998. godine ogromno imanje Lug (36 hektara oranica) koje je bilo u posjedu farme Bokanjac, a na kojem se proizvodilo povrće. Farma Bokanjac je bila pravni sljednik bivšeg Poljoprivrednog kombinata Zadar koji je bio uzor za poljoprivrednu proizvodnju u Zadarskoj županiji, a imao je 1990. godine 1989 (tisuću devetsto osamdeset devet) zaposlenih radnika. Prošlo je više od 15 godina od završetka rata, ali i dalje je neobrađeno poljoprivredno dobro Lug koje je u pretvorbi privatizirano pod nerazjašnjenim okolnostima. Kriminalne skupine iskorištavale su tadašnje stanje ulazi li poljoprivredno dobro Lug u pretvorbu ili ne. U toj atmosferi vodilo ih je samo jedno: tko ugrabi više – bolje kotira. Imovina poljoprivrednog dobra Lug je znatno umanjena što znači da su nekretnine došle u ruke određenih pojedinaca bez ikakvog pravnog temelja i da su prodavane u bescjenje. Prodaja navedenog zemljišta išla je preko Ministarstva poljoprivrede, a kupoprodajni ugovor sa Strikom potpisao je bivši župan Zadarske županije Šime Prtenjača, 1998. godine. Zbog navedenog «mešetarenja» sa zemljištem, Farma Bokanjac (otišla u stečaj) je tada podnijela tužbu u kojoj je tražila ništavost natječaja i ugovora o kupoprodaji. Zemljište su prodali za 2 kn/m2 iako je cijena u to vrijeme bila najmanje 6 DEM po m2. Čitav natječaj je bio namještaljka određenih pojedinaca kojim su prekršena prava tvrtke Farma Bokanjac koja je bila pravni sljednik bivšeg Poljoprivrednog kombinata Zadar u čijem se posjedu nalazilo i poljoprivredno imanje Lug. Zadarska županija, na čijem je čelu bio župan Šime Prtenjača, objavila je javni natječaj u Vjesniku, želeći na taj način prikriti tu informaciju, u čemu je uspjela, što je također očito bio dio dogovorenog scenarija. Kupac zemljišta izabran je prije raspisivanja natječaja, a Striki su elaborat izradili pojedinci iz županijskih ureda Zadarske županije. Isti su vrlo dobro znali čija se imovina nalazi na zemljištu Luga i kakva je vrijednost toga poljoprivrednog dobra, a ipak su izrežirali čitavu prodaju. Župan Šime Prtenjača i načelnik općine Poličnik Davor Lončar u javnosti su prezentirali da se protive prodaji navedenog državnog poljoprivrednog imanja, a u stvarnosti su bili za njegovu prodaju. Osim što su obnašali navedene funkcije, pripadali su i istoj stranci HDZ-u koja je bila vodeća stranka u Hrvatskoj, Zadarskoj županiji i općini Poličnik kada su na kriminalan način prodali poljoprivredno imanje Lug koje je i dalje neobrađeno. Isti sada, da bi zavarali javnost, prozivaju jedni druge, a Lug je i dalje u korovu. Sve aktivnosti oko prodaje imanja Lug vodila je Komisija za davanje u zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta Zadarske županije. Općina Poličnik i Općinski odbor HDZ-a, tada na čelu s Lukom Skazlićem, slali su razne podneske Zadarskoj županiji i Ministarstvu poljoprivrede u vezi prodaje te im je Ministarstvo dalo odgovor da se o svim nejasnoćama glede navedenog predmeta obrate na suradnju navedenoj Komisiji i Uredu za imovinsko-pravne poslove u Zadru. Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a tada je bio Šime Prtenjača. Sve su iscenirali i sada se izvlače da nitko nije kriv. Međutim, ustavne odredbe definirale su da pretvorbeni kriminal i ratno profiterstvo ne zastarjevaju, a što se odnosi i na poljoprivredno imanje Lug. Propadanje poljoprivredne proizvodnje na području općine Poličnik ekonomska je trauma što je posljedica uništenja poljoprivrednog dobra Lug, Baštica i dr. koja su trebala biti okosnica poljoprivredne proizvodnje u općini Poličnik. Posljedica takve vladavine je velika nezaposlenost u općini Poličnik što općinski vlastodršci žele prikriti raznim smicalicama. Sada je u općini nezaposleno 278 osoba, a od toga 24 s višom i visokom stručnom spremom te s time općina ima najveću stopu nezaposlenosti u Zadarskoj županiji. Poslano 1. Predsjedniku Hrvatske 2. Vladi Republike Hrvatske 3. Ministarstvu financija RH 4. Ministarstvu poljoprivrede RH 5. Ministarstvu unutarnjih poslova RH 6. Državnom odvjetništvu RH 7. USKOK-u U Poličniku, 27. rujna 2012. godine STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA POLIČNIK |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA POLIČNIK Vrhovni sud Republike Hrvatske Ured predsjednika VSRH 10000 Zagreb Trg Nikole Šubića Zrinskoga 3 PREDMET: U OPĆINI POLIČNIK 1310 BIRAČA VIŠKA Pozivamo Vrhovni sud Republike Hrvatske da se procesuiraju svi akteri u općini Poličnik, izborna povjerenstva i birački odbori općine Poličnik koji su namještali lokalne izbore 2009. godine i parlamentarne izbore 2011. godine u općini Poličnik preko viška birača. Općina Poličnik ima više birača nego stanovnika. Općinsko izborno povjerenstvo, 2009. godine, općine Poličnik utvrdilo je da općina Poličnik ima ukupno 4478 birača i da je glasovalo 1930 birača, od čega je bilo 1877 važećih glasova, dok je nevažećih listića bilo 53. Prema popisu stanovništva 2001. godine općina Poličnik imala je 4664 stanovnika, a od toga osoba mlađih od 18 godina 1244 ili 28,05 %. Dakle, općina Poličnik imala je 2009. godine 1058 birača viška. Izborno povjerenstvo općine Poličnik za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, 2011. godine, utvrdilo je da općina ima 4514 birača. Ukupno je glasovalo 2370 birača, od čega je bilo 2280 važećih, dok je nevažećih listića bilo 90. Prema popisu stanovništva 2011. godine općina Poličnik imala je 4448 stanovnika, a ako odbijemo osobe mlađe od 18 godina, ispada da je općina Poličnik 2011. godine imala 1310 birača viška. Postavljamo pitanje tko može dobiti ovakve izbore s ovolikim brojem viška birača samo u jednoj maloj općini, a gdje su druge općine, gradovi i županije u RH. U općini Poličnik je zamjećen i veliki postotak nevažećih listića. Na sljedeći se način namještaju izbori u općini Poličnik: 1. Po pojedinim naseljima netko drugi glasa u ime ljudi koji su u inozemstvu ili u ime građana koji ne izlaze na izbore. Ubaci se više zaokruženih listića za određene osobe koje uopće ne izlaze na izbore. 2. Na dan izbora kontroliraju se biračka mjesta i listići, a kada se biračka mjesta zatvore, preko određenih skupina kontroliraju i brojenje glasova te podmeću da bude i nevažećih listića. Kod brojenja glasova odlučuju tko će proći, a tko ne. 3. Županijsko, gradsko i općinsko izborno povjerenstvo oglušuje se na nepravilnosti ili ne želi vidjeti. Pojedini predsjednici Županijskih i Općinskih sudova u funkciji su pretežito takvih radnji iz razloga što su politički imenovani na takve funkcije. Poslano 1. Vrhovnom sudu Republike Hrvatske Poličnik, 21. rujna 2012. godine Goran Marinović predsjednik podružnice SHZ-a Poličnik |
KOMENTAR NA TEKST U OPĆINI POLIČNIK 1310 BIRAČA VIŠKA Poštovani suborci, i HDZ i SDP dobro su znali i znaju da ima stotine tisuća lažnih birača - ali nikada nisu poduzeli ništa. Isplati im se, i jednoj i drugoj stranci! Žalosno, ali istinito da nas varaju od početka do danas. Pozdrav, Saša. |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA POLIČNIK PRIOPĆENJE ZA JAVNOST U OPĆINI POLIČNIK 1310 BIRAČA VIŠKA Pozivamo nadležne institucije Republike Hrvatske da procesuiraju sve aktere u općini Poličnik, izborna povjerenstva i biračke odbore općine Poličnik koji su namještali lokalne izbore 2009. godine i parlamentarne izbore 2011. godine u općini Poličnik preko viška birača. Općina Poličnik ima više birača nego stanovnika. Općinsko izborno povjerenstvo, 2009. godine, općine Poličnik utvrdilo je da općina Poličnik ima ukupno 4478 birača i da je glasovalo 1930 birača, od čega je bilo 1877 važećih glasova, dok je nevažećih listića bilo 53. Prema popisu stanovništva 2001. godine općina Poličnik imala je 4664 stanovnika, a od toga osoba mlađih od 18 godina 1244 ili 28,05 %. Dakle, općina Poličnik imala je 2009. godine 1058 birača viška Izborno povjerenstvo općine Poličnik za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, 2011. godine, utvrdilo je da općina ima 4514 birača. Ukupno je glasovalo 2370 birača, od čega je bilo 2280 važećih, dok je nevažećih listića bilo 90. Prema popisu stanovništva 2011. godine općina Poličnik imala je 4448 stanovnika, a ako odbijemo osobe mlađe od 18 godina, ispada da je općina Poličnik 2011. godine imala 1310 birača viška. Postavljamo pitanje tko može dobiti ovakve izbore s ovolikim brojem viška birača samo u jednoj maloj općini, a gdje su druge općine, gradovi i županije u RH. U općini Poličnik je zamjećen i veliki postotak nevažećih listića. Na sljedeći se način namještaju izbori u općini Poličnik: 1. Po pojedinim naseljima netko drugi glasa u ime ljudi koji su u inozemstvu ili u ime građana koji ne izlaze na izbore. Ubaci se više zaokruženih listića za određene osobe koje uopće ne izlaze na izbore. 2. Na dan izbora kontroliraju se biračka mjesta i listići, a kada se biračka mjesta zatvore, preko određenih skupina kontroliraju i brojenje glasova te podmeću da bude i nevažećih listića. Kod brojenja glasova odlučuju tko će proći, a tko ne. 3. Županijsko, gradsko i općinsko izborno povjerenstvo oglušuje se na nepravilnosti ili ne želi vidjeti. Pojedini predsjednici Županijskih i Općinskih sudova u funkciji su pretežito takvih radnji iz razloga što su politički imenovani na takve funkcije. Poslano 1. Predsjedniku Hrvatske 2. Vladi Republike Hrvatske 3. Ministarstvu uprave RH 4. Ministarstvu unutarnjih poslova RH 5. Državnom odvjetništvu RH 6. USKOK-u 7. GONG-u Poličnik, 24. rujna 2012. godine STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA POLIČNIK |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA POLIČNIK PRIOPĆENJE ZA JAVNOST KORUPCIJA OPĆINSKIH ČELNIKA Nedavno se načelnik općine Poličnik pohvalio da je vrijedno građevinsko zemljište u Poslovnoj zoni Grabi s kompletnom infrastrukturom prodavao po bagatelnim cijenama od 7 eura po m2. Tržišna cijena zemljišta po sudskim vještacima i Poreznoj upravi Zadar za zone u Poličniku je minimalno 100 eura po m2. Država je prenijela pravo raspolaganja navedenog zemljišta na općinu Poličnik, ali sigurno ne kao bezvrijednu imovinu. Sporno je, i za svaku osudu, što je općinska zemlja zauvijek otišla u ruke privatnih vlasnika kao potpuno bezvrijedna, zbog čega su mještani općine Poličnik s pravom nervozni i ogorčeni. U poslovnim zonama nisu otvorili niti jedan proizvodni pogon, već samo skladišta koja zjape prazna i u kojima nema zaposlenih. Mnogi postavljaju pitanje zašto se načelniku općine Davoru Lončaru toliko žurilo rasprodati općinske terene. Ne bi ni on, ni općina Poličnik propali da je sačekao neko vrijeme, jer za atraktivne terene će zasigurno i u narednom periodu vladati interes. Odgovor se može naći u korupciji općinskih čelnika koji se dogovore s određenim zainteresiranim poduzetnicima, naprimjer u Poslovnoj zoni Grabi će platiti formalno 7 eura općini, a ostatak, kojega ne evidentiraju, kako se dogovore načelnik i poduzetnik, naprimjer 15, 20, 30 eura po m2 i dr., donesu direktno na ruke načelniku i to je vrlo teško dokazivo zbog čega tako jeftino i rasprodaju. Tako je slučaj i u svim drugim 74 poslovnim zonama Zadarske županije. Prostornim planovima općina zadarske županije predviđeno je preko 74 poslovne i ine zone s toliko prostora da bi se u istom moglo zaposliti preko milijun radnika, a zapravo cijela zadarska županija ima 170.398 stanovnika. Većina općina u navedenoj županiji, ali i drugdje, preživljava rasprodajom prostora u zonama koje im je središnja država prenijela u vlasništvo bez naknade. Još degutantnija je spoznaja da je središnja država u uređenje tih zona ulupala ogromna financijska sredstva kojima se također gubi svaki nadzor i trag. Zašto središnja država o ovome ne želi i neće raspravljati? Razlozi su sljedeći: sama je država u zone bez nadzora uložila zemljište i financijska sredstva za uređenje, nemaju viziju organizacije društva i potrebnog broja lokalnih samouprava, stranačka baza održanja na vlasti, koruptivna vertikala do vrha svih struktura društva. Na kraju, nužno je na razini središnje države utvrditi strategiju razvoja sagledavajući sve resurse prostora i ljudi, izvršiti reviziju prostornih planova te prostore za poslovne zone uskladiti sa stvanim potrebama, hitno izvršiti redukciju broja lokalnih samouprava primjerenu tržišnom opstanku i potrebama društva (ne više od njih stotinjak). Također treba provjeriti i ispitati sve do sada realizirane poslovne zone kako razvojnim učinkom, tako i koruptivnim i nezakonitim radnjama. Poslano 1. Predsjedniku Hrvatske 2. Vladi Republike Hrvatske 3. Ministarstvu uprave RH 4. Ministarstvu unutarnjih poslova RH 5. Državnom odvjetništvu RH 6. USKOK-u U Poličniku, 23. rujna 2012. godine STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA POLIČNIK |
GOSPODARSKI PROGRAM REPUBLIKE HRVATSKE http://youtu.be/IpZtnkWwAdI |
Znam, vi ste svih ovih godina podrivali sustav iznutra Kao na tekućoj traci nižu se krucijalni akteri fantazmagorične storije o krađi 88 milijardi kuna iz javnih poduzeća, mahom onih što su bila natiskana, ne bez smisla i namjere, pod kapu vašeg megaresora zahtjevne kapitalne infrastrukture. Čovjek se doista ne može domisliti kakva vam to ezoterična sila kožu čuva! Prijatelje ste odbacivali kad vam više nisu bili od koristi, a oni su šutjeli o tome dok im nije počelo gorjeti pod nogama. Slobodna Dalmacija, Davorka Blažević |
KOMENTAR NA TEKST SHZ-a KAZNENA PRIJAVA PROTIV BIVŠIH MINISTARA BOŽIDARA KALMETE I IVANA ŠUKERA Poštovani suborci, Slažem se i supotpisao bih ove prijave. Ali!!!!! Kalmeti i ostalim lopovima neće pasti dlaka s glave sve dok je M. Bajić Državni odvjetnik. Tek kad (i ako?) Kalmetu HDZ odbaci onda nastupa Bajić. Godinama je ista priča, Bajić tisuće kaznenih prijava baca u koš, a napada samo političke mrtvace i one koji prijavljuju kriminal. Dakle, naša Hrvatska ne može dalje s ovakvim DORH-om. Pozdra! |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA ZADAR PRIOPĆENJE ZA JAVNOST ČLANOVI KOMISIJE KOJI SU DONIJELI ODLUKU O IZBORU IZVOĐAČA DP CONING-a VARAŽDIN NA IZGRADNJI TEHNIČKOG ŠKOLSKOG CENTRA U ZADRU Članovi komisije koji su bili nazočni u donošenju odluke, 27. prosinca 1990. godine, o izboru najpovoljnijeg izvođača na izgradnji Tehničkog školskog centra u Zadru su sljedeći: 1. Nives Kozulić, predsjednik komisije 2. Ante Peša, član 3. Vladimir Skračić, član 4. Šime Prtenjača, član 5. Marko Čulina, član 6. Ljubenko Ristović, član 7. Vladimir Čačko, član Osim članova, radu komisije su bili nazočni još Martin Dražina, predsjednik Izvršnog vijeća SO-e Zadar i Franjo Golubić, predstavnik DP Coning. II DANA 20. PROSINCA 2011. GODINE ZADARSKI LIST OBJAVIO JE ČLANAK POD NASLOVOM: Ingprojekt u stečaju, Tehnička škola neće vidjeti ni kune! Nekadašnji župan Šime Prtenjača, kojeg je Čačić u javnosti "častio" ne baš biranim riječima, kaže da ni jedna dosadašnja gradska vlast u Zadru nije tužila Čačića zbog TŠC-a. Da je to učinila, kaže Prtenjača, do sada bi Grad Zadar sigurno dobio svoj novac http://www.zadarskilist.hr/clanci/20122011/ingprojekt-u-stecaju-tehnicka-skola-nece-vidjeti-ni-kune ZAJEDNIČKA PODJELA NOVCA SVIMA JE U ZADRU JASNO DA SE SADA BIVŠI ŽUPAN ŠIME PRTENJAČA I ČAČIĆ PREPUCAVAJU PREKO SREDSTAVA INFORMIRANJA IZ RAZLOGA DA PREKRIJU ZAJEDNIČKU PODJELU 11 MILIJUNA MARAKA KOJA JE ISPLAĆENA UNAPRIJED ZA IZGRADNJU TEHNIČKOG ŠKOLSKOG CENTRA U ZADRU. NOVAC NESTAO, A ISTI NEĆE DA ODGOVORE GDJE JE 11 MILIJUNA DM. NADAMO SE DA NEĆE NA KRIVI «TRAG» USMJERITI I HRVATSKE DRŽAVNE INSTITICIJE KOJE SU NADLEŽNE ZA OTKRIVANJE I PROGON POČINITELJA KAZNENIH DJELA. III MILIJUNI DOLARA ZA ORUŽJE KOJE NIKADA NIJE STIGLO U HRVATSKU Žitelji Zadarske županije sve se više obraćaju Stranci hrvatskog zajedništva zbog uplate milijuna dolara u inozemstvu za oružje i opremu HV, a koje nije nikad stiglo u RH. Institucije koje su dužne reagirati protiv počinitelja kaznenih djela već godinama su nezainteresirani za otuđenu transakciju uplate milijuna dolara u inozemstvu za oružje i opremu HV. DOSTAVLJAMO HRVATSKOJ JAVNOSTI OTVORENO PISMO BIVŠEG DIREKTORA TANKERSKE PLOVIDBE, STANKA BANIĆA KOJE JE DOSTAVIO SLOBODNOJ DALMACIJI DANA 19.05.2005. O MILIJUNIMA ZA ORUŽJE KOJE NIKADA NIJE STIGLO U HRVATSKU. Piše: Stanko Banić OTVORENO PISMO BIVŠI DIREKTOR TANKERSKE PLOVIDBE STANKO BANIĆ BIVŠEM ZADARSKOM ŽUPANU ŠIMI PRTENJAČI DAVAO SAM TI MILIJUNE ZA ORUŽJE KOJE NIKADA NIJE STIGLO U HRVATSKU OSVJEŽAVANJE MEMORIJE Sjeti se samo uplate od 1.812.000 dolara koju sam po tvom nalogu uplatio u inozemstvu, a nije stigao niti jedan metak ili dalekozor – piše Banić koji nije dočekao da Prtenjača posvjedoči kako nekadašnji čelnik Tankerske plovidbe nije lagao u polemici s Kalmetom Sad kad su izbori završili, da se vratimo našoj priči o istini i lašcima. Naravno, ne bih trošio riječi na politikantske ocjene da sam se javio u javnosti pred izbore jer me je Kalmeta tri puta na izborima pobijedio – svi u Zadru, a vjerujem i šire, znaju da se nikad na izborima nisam natjecao, a zna se i koga je i kako Kalmeta pobjeđivao. Moglo bi se reći da sam pri tom i dobro prošao jer sam dobio kompliment da sam ljevičar, a prije su me zvali starom komunjarom. Nisam se iznenadio što mi se, Šime, nisi javljao, nije prvi put da se skrivaš kada zagusti. A htio sam te zamoliti da javno posvjedočiš u polemici Banić-Kalmeta kako Stanko nije lagao. Ogovarao si Kalmetu Zašto baš ti, Šime? Iako nisi bio nazočan sastanku, ti si čovjek koji o ovome najviše zna. Žao mi je što te je u ovo uvalio gospodin Kalmeta svojim nesmotrenim izjavama. Sjećaš se da sam mu dao priliku da se naknadno ogradi od izjave da sam lažac, nije poslušao. A da jeste, sada tebe ne bih trebao gnjaviti. Vidiš, Šime, odavno sam pročitao da u životu napredujemo do stupnja vlastite nesposobnosti. Što ne bismo danas dali da smo taj stupanj na vrijeme prepoznali i stali. Imovinska kartica bi nam bila nešto tanja, ali zato duše puno ispunjenije i noći mirnije. Ti bi vjerojatno i danas bio šef financija u zadarskoj bolnici, Kalmeta bi bio šef proizvodnje u Maraski, a ja umirovljenik s mjesta komercijalnog direktora u Tankerskoj plovidbi gdje sam vjerojatno preskočio svoj stupanj nesposobnosti. Divota. Ali eto, bili smo samo ljudi, nismo znali ili htjeli stati, zato sad plaćamo. A cijena je viša svakim udaljavanjem od stupnja nesposobnosti. Tvoje ponašanje, to da si mi se javio tek preko posrednika iako smo godinama surađivali, dokazuje da nisi različit od svih dvorskih spletkaroša – zamuti i nestani. Predugo smo skupa igrali boće da ne bih znao koliko malo voliš gubiti. Stoga se nadam da si složio dobru obranu za ovo što slijedi. Pred svake izbore dolazio si kod mene osigurati odstupnicu (čitaj egzistenciju) za slučaj neuspjeha na izborima. Svaki put sam ti odgovorio: «Šime, ljudi smo!» Tada sam bio uvjeren da to i jesmo obojica. U više sam navrata Kalmeti pod nos stavljao gospođu Peroš, a nije to možda ni zaslužio jer si mi se u više navrata hvalio da si pored gospodina Šileša morao ispregovarati i gospođu Peroš, jer da je Kalmeta bio nesposoban za to pored ostalih stvari. I tako je tvoja stranka nakon prošlih lokalnih izbora ostala na vlasti. Sadašnjeg ministra Kalmetu često si znao ogovarati u mom uredu i to vrlo ružno. To nisam nikad nikome prenio jer sam vjerovao da si čovjek kojem je lakše ako olakša dušu ili svoju muku s nekim podijeliš. Prekasno sam shvatio da je sve to plod tvoje ovisnosti za ogovaranjem i spletkama. Tako sam morao slušati kako te Kalmeta znojnih dlanova došao moliti da se ne kandidiraš za predsjednika Županijskog odbora HDZ-a, a da ti se takvi ljudi naprosto gade. Ne znam zašto, usput si mi nabrojio i njegovi imovinsku karticu otkad je u politici – te nova kuća u Arbanasima, te kuća na Lavdari, te veliki stan u Zagrebu, stan za prijateljicu, itd. Nikada nisam od tebe čuo lijepu riječ o tvojim suradnicima i članovima Županijskog poglavarstva. Svi su oni po tebi lijenčine i neznalice, a znaju da ih nitko ne plaća tako dobro kao ti. U želji da ti pokažem da je Tankerska plovidba prerasla mentalne sklopove podneblja iz kojeg djeluje, vodio sam te u London, Beč, itd. što te i pripadalo kao predsjednika Nadzornog odbora. Nažalost, ta su putovanja bila uzaludna jer tebi i takvima ne odgovara tvrtka svjetskog renomea u Zadru, već balkanska krčma kojom možete manipulirati. Dokaz tome je i svečani potpis ugovora s Japancima iz 1999.godine o gradnji dvaju brodova. U gospodarskom smislu to je sigurno bio najvažniji događaj u Zadarskoj županiji od početka Domovinskog rata. Iako su pozivnice poslane tjednima unaprijed, gradonačelnik se ispričao i nije došao, ti si, Šime, izdržao do pola ručka i ispričao se, a predsjednik Gospodarske komore je došao u crnoj majici bez kravate. Vrijedni darovi koje su vam donijeli Japanci još su u skladištu Tankerske plovidbe. Eto, koliko vi cijenite Tankersku, posebice kad joj je na čelu jedan ljevičar. Ipak mislim da je pravi razlog takvog ponašanja bio strah da vas netko ne pita za zdravlje na engleskom jeziku. Mogao bi mi, Šime, reći i par riječi što si kao član povjerenstva za Viktor Lenac našao za Tankersku jer ste, kako je javnost izviješćena, nešto tražili, a ne zna se jeste li što intrigantno našli. Siguran sam da je tvojoj uspješnoj političkoj karijeri pridonijela i uspješna obrana grada u Domovinskom ratu, odnosno nabava oružja i ratne opreme. Što se Tankerske plovidbe tiče, koja je plaćala sve nabave, nalog za plaćanje u inozemstvo sam dobivao ili od tebe, Šime, ili Bože Jusupa kao šefa logistike HV-a Zadar. Činjenica je da su pošiljke uplaćene preko Jusupa stizale na vrijeme i u cijelosti, a što god je plaćeno u inozemstvu po tvom nalogu ili nikada nije stiglo ili je stigao samo dio uplaćene robe. Sjeti se samo uplate od 1.812.000 dolara koju sam po tvom nalogu uplatio u inozemstvu, a nije stigao niti jedan metak ili dalekozor. Previd u spletkarenju Podsjećam te na razgovor, dok si još bio predsjednik NO-a Tankerske plovidbe, kada sam ti rekao da se jedan od direktora sektora spetljao sa svojom službenicom, da namještaju službena putovanja i da je sve to prešlo mjeru dobrog ukusa. Budući da nam se radilo o zajedničkom prijatelju, zamolio sam te da mu skreneš pozornost na to da u kući ozbiljno bruji o njegovoj «aferi» i da mu više neću potpisivati službena putovanja. Glatko si to odbio učiniti. Međutim, u travnju 2003.godine, kada više nisi bio ni predsjednik ni član NO-a, energično interveniraš, i to u mojoj odsutnosti (bio sam na putu), lobirajući za prohadezeovsku struju u Tankerskoj plovidbi, oko ustroja uprave nakon mog umirovljenja. Da si bio učinkovit, pokazuje sadašnji sastav Nadzornog odbora. Tako se nije ponašao ni Komitet. Ovo što si, Šime, u svom spletkarenju previdio jest da Stanko Banić nije ni Renata Peroš ni Mirko Šileš. Eto, moj Šime, malo sam se previše raspričao, a za svaki slučaj ponešto i zadržao za sebe. Da se razumijemo, Šime, nisam ni ja anđeo, ali ne ogovaram, ne spletkarim, a najmanje od svega ne pokušavam lagati cijeli narod cijelo vrijeme. Poslano 1. Predsjedniku Hrvatske 2. Vladi Republike Hrvatske 3. Ministarstvu financija RH 4. Ministarstvu unutarnjih poslova RH 5. Državnom odvjetništvu RH 6. USKOK-u U Zadru, 21. rujna 2012. godine STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA ZADAR |
OBRAĆENIŠTVOM U IME ŽIVOTA Kada rekapituliramo kroz povijest, hrvatske izdajice, skupa s okupatorima, naročito sa Srbima kao okupatorima od 1918. godine, jasno je zašto i na koji način se pobjeđivalo Hrvate u Hrvatskoj. Da bi im uzimali zemlju i ostala materijalna bogatstva, bio je razlog da su Hrvate raseljavali i na razne načine uništavali, da se nikada ne bi vratili. Nemilosrdno su Srbi uništavali Hrvate i dok su se povlačili sa svojih ognjišta i sklanjali, kao poraženi, preko Austrije na zapad po svijetu, sve do 1990. godine. I danas ostaci okupatora djeluje destruktivno i agonija nije prestala, jer raznim specijalnim ratovima maltretiraju Hrvate. Ipak, po spoznaji i dalje urednim življenjem ispunja se dovoljan razlog pa domaći diverzanti s repovima okupatora na kraju će biti gubitnici i otići će na smetlište. Koliko jedan narod istrajava dalje ovisi o žrtvovanju i žrtvi kao zalogu za milost Stvoritelja. Čovjek je kvaliteta i društveno biće koje može apstrahirati, zato svi koji dozvole da ih zlo zastupa i sami su odraz nereda i neodgovorni. Kada se zlo nameće pomoću pojedinaca iz jednog naroda treba biti odlučan da ne bi bilo nereda i žrtava. Otkrio se i hrvatski premijer kada se poklonio „neprijateljima“, sinovima hrvatskog naroda koji su održavali vatru na ognjištima svojim i njegovom da se ne ugase (zato su i stradali), za što se i dalje Hrvatima sudi. Poznato je da je zlo slijepo i po navici se vraća na mjesta zločina, direktno ili indirektno, tako sudbinu svoju dograđuju – nastavljaju što je jednako posljedica, izopačenost i do sedmog koljena mrak, sve dok se ne obrate ili propadnu. Dakle, čime vlastodršci kao opsjednuti pokazuju sebe po antihrvatskoj modificiranoj šabloni, sami će odgovarati pred Stvoriteljem Života. Čovjek svjedoči da svaki pojedinac odgovara za sebe, ali dodatno i kao žrtva svojih roditelja . . ., današnji vlastodršci uglavnom su rođeni nakon drugog svjetskog rata, nisu realno odgajani da bi spoznali istinu, kolika se nesreća srušila na Hrvate dok su u Hrvatskoj branili ognjišta svoja. Životom u ime kojeg su se borili i bore dalje, Hrvati znaju tko je sa Stvoriteljem koji je prvi i Život, a tko drugi uz lucifera odabranog kao najgoru varijantu za sebe. Čovjek je po duši kvaliteta koja može apstrahirati i zato je odgovoran, shvatljivo je kada životinja griješi i pored iskustva … ali čovjek. Srbima je velika Srbija neostvarena, prošlost i opomena, što hrvatski janjičari još nisu spoznali - shvatili, pa zlorabe kršćansko praštanje, da se zlo ne potencira već gasi, a čovjek prosvjetljuje i nadilazi Stari zavjet. Ne shvaćaju da su srpske maske u obliku partizana razotkrivena prošlost, da se ispunio razlog, a Hrvati spoznali, k tome svjedoče i grobnice Hrvata po kugli zemaljskoj kao nedjela janjičara i Srba. Janjičari, odmetnuti od svoga naroda, obilježili su i potvrdili svoju ćud masovnim grobnicama dok su desetkovali hrvatski narod, koji se od zadobivenih rana, pritisaka, stradanja još nije oporavio. Aktualni vlastodršci danas, po godinama mladi, odraz su neznanja, ne znaju o stradanjima Hrvata od 1918. godine do drugog svjetskog rata, zatim kroz Hrvatima nametnuti drugi svjetski rat. Svrstali su se sa srpskim „herojima“ s Bleiburga, Kočevskog roga, Križnog puta, i . . . poslije Drugog svjetskog rata, stvarne hrvatske izdajice koje su sa Srbima stvarali Veliku Srbiju, po navici - odrazu odgoja i ne znaju kome i zašto su im roditelji služili. . . ali znaju oni koji su teror osjetili u Staroj Gradišci i drugim zatvorima, što se riječima ne može opisati. Danas gledano Velika Srbija nije ostvarena, a hrvatski vlastodršci zbog manjka spoznaje i njihovi sinovi u Hrvatskoj, izjavljuju da su neprijatelji Hrvata i to onih koji su branili Hrvatsku od aveti s istoka i zapada, kao pripadnici istog naroda, iz kojeg su i njihovi roditelji koji su se također prevareni borili po Hrvatskoj protiv roda svoga, i danas kao da im je žao što Velika Srbija nije ostvarena. Dakle, zaneseni idejom o Velikoj Srbiji otkrili su svoju želju i kvalitetu, a njihova demagogija i laž u tom pravcu je prozrijeta, naročito i kada to potvrđuju i hrvatske nedužne žrtve, dakle, neznanje je mrak i zlo. Poznato je da se čovjek nekada opire odvikavanju po cijenu dobra i budućnosti, što naročito ometa one koji su duboko u paklu u kojem pod teretom grijeha dalje ne mogu lagati sebi, njihovo je vrištanje odraz njihovih nedjela. Dok se ne obrate moraju u ime Života služiti kao opomene, izluđuju pod teretom zla koje su počinili, da se ne sjećaju svojih nedjela. Stvoritelj je milostiv i pokajnicima su otvorene mogućnosti spasa i njihovim sinovima - slijedećim generacijama. Dakle, po iskonskim načelima i volji čovjeka grijeh -zlo se prenosi na unuke kada ih roditelji nisu upoznali sa svojim grijesima i prekinuli suportirati zlu, pa im kao žrtvama očeva trnu zubi, zato odlaze na mjesta zločina koje su počinili njihovi djedovi i očevi, jer zločinci po mislima, djelima i propustima ustraju do svoje propasti, ako ne prestanu služiti zlu, ne obrate se i ne traže oprost zbog prolivene krvi. Zato se unuci trebaju obratiti radi općeg dobra i sebe. Njemački filozof Kant upozorava i pita zašto ne bi nekoga ubio za jedan sladoled. Odgovara da to normalan čovjek po ustrojstvu duše – Života ne može učini, po bilo koju cijenu materijalnih koristi, sve dok pojedinac kvalitetu duše ne pomuti. Tako su postali – nastali neki zaneseni Jugoslaveni i partizani, i neki vlastodršci u Hrvatskoj s tendencijom i dalje pod maskama trovati i producirati žrtve, što im je po navici usputno i nebitno. Tko se sjeća vremena poslije Drugog svjetskog rata, i poslije do 1990. godine, nad Hrvatima je vršen pritisak u Hrvatskoj i u svijetu, gdje god su se nalazili, nasrtalo se na živote Hrvata da bi se okoristili njihovim imanjima, jer vampiri kao prazne mješine tražile su i traže krv u Hrvatskoj. . . nisu spoznali da su u službi smrti – robovi materije. Očito, pored kvalitete čovjeka kojom može odolijevati neredu i zlu Hrvati, radi prividnih koristi griješe i ruše vlastite temelje Života, propadaju kao narod. Naviknuti od okupatora, neodgovorno varaju i otimaju što im ne pripada, a vlastodršci tako potiču narod . . . , sve od 1990. godine, despoti po kvaliteti nisu dorasli - zadatku u Hrvatskoj vladi, što pravdaju despotskim stilom, opijeni vlašću, danak im je u . . . što je pokazatelj njihove naravi. Što sve dozvole svjesni Hrvati. . . kada premijere, vlastodršce, i ostale zastupnike podržavaju kao vladare života i smrti u Hrvatskoj gdje živi 95% katolika. Očito, magla je otrovna, a zlo, gluho i slijepo, ima kontrolu nad narodom, kada ih indiferentno podržava dok čine nered. Ovo se realno vidi kroz povijest, iskustveno i znanstveno. Zašto se gubi urednost i nezaobilazni temelji Hrvata, koji su kao naivno uspavane žrtve, jer se dovoljno ne žrtvuju za svoje temelje – uvjete Životu. Za to svaki Hrvat snosi dio odgovornosti, koja se uglavnom izbjegava, pa omamljeno halucinira, linijom manjeg otpora, jer nije samokritičan, utoliko u agoniji kritizira. Dakle, očekivati se može po zasluzi, bilo u pravcu Života ili smrti, adekvatno žrtvovanju. Zato se čovjek treba obratiti i biti novi – bolji, da spozna sebe, a da su svi okupatori bili okrutni, što su i pokazali; Turci, Mlečani, Austrijanci, Mađari i Srbi . . . , koji su skupa s hrvatskim izdajicama stvorili nered Životu Hrvata, usmjeravali Hrvate u nered - smrt. Natalitet - Život neka bude Hrvatima mjerilo žrtvovanja u Hrvatskoj RAĐANJE JE UVJET OPSTANKU I ZADOVOLJSTVU! Zagreb, rujan 2012. godine dr. sc. Ilija Barjašić Predsjednik Pokreta za preporod hrvatskog duha i poticanje nataliteta u Hrvatskoj - ŽIVOT i Predstojnik razreda HAZU- D/D- a za poticaj nataliteta u Hrvatskoj |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA ZADAR PRIOPĆENJE ZA JAVNOST Kaznena prijava protiv bivših ministara Božidara Kalmete i Ivana Šukera Izgradnja Luke Zadar http://www.057info.hr/vijesti/2012-09-19/bez-dogovora-za-120-milijune-kuna-iz-proracuna-rh-za-gazenicu http://www.057info.hr/vijesti/2012-09-19/u-uv-lucke-uprave-ponovno-kolega-i-longin-umjesto-g-peric-i-vucetica U Upravno vijeće Lučke uprave Zadar je izabran Božidar Longin, svjedok suđenja akterima za Fimi Mediju, sadašnji člana Nadzornog odbora HDZ-a. Nadzorni odbor HDZ-a prema članaku 49. i 59. statuta HDZ-a ima dužnosti i ovlaštenje: - nadzirati materijalno-financijsko poslovanje tijela i organizacija HDZ-a, - nadzirati zakonitost materijalno-financijskog poslovanja HDZ-a te vođenje ukupnog arhiva HDZ-a (zapisnici i sl.) i o tome podnositi izvješće za cijelo mandatno razdoblje Općem saboru, a za svaku godinu Središnjem odboru HDZ-a, - nadzirati i materijalno-financijsko poslovanje svih ostalih organizacijskih oblika u HDZ-u. ZAPISI BLAGAJNICE HDZ-A 'Novac za plaćanje na crno donosili su mi Maček i Jarnjak' Među donacijama koje je primila te pospremila u crni fond Pavošević je navela još iznos od 30 do 40 tisuća eura od člana Uprave Hrvatskih šuma, Longina. Dostavljamo hrvatskoj javnosti kaznenu prijavu grupe građana koju su podnijeli protiv bivših ministara Božidara Kalmete i Ivana Šukera, USKOK-u, a koja se odnosi na korupciju i organizirani kriminal te prisvajanje više od 18.000.000,00 eura. Poslano 1. Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture RH 2. USKOK-u U Zadru, 19. rujna 2012. godine STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA ZADAR |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA ZADAR PRIOPĆENJE ZA JAVNOST Kaznena prijava žitelja općine Galovac protiv Marina Gulana, načelnika općine Galovac, Mile Fabijana, ravnatelja ŽUC-a i dr. DANA 18. RUJNA 2012. GODINE ZADARSKI LIST OBJAVIO JE ČLANAK POD NASLOVOM: Ministar Hajdaš-Dončić preskočio zadarski ŽUC http://www.zadarskilist.hr/clanci/18092012/ministar-hajdas-doncic-preskocio--zadarski-zuc - Prema Vladinom programu održavanja cesta u razdoblju 2009. do 2012. godine godišnje se po županijskim upravama za ceste raspoređuje 240 milijuna kuna uprihodovanih od prodaje goriva, odnosno od 60 lipa po litri goriva. Od toga se 205 milijuna raspoređuje u skladu s pravilnikom, a 35 milijuna interventnih kuna raspoređuje ministar. Njegovom odlukom našem ŽUC-u, i to jedinom u Hrvatskoj, nije dodijeljena niti jedan lipa, kazao je ravnatelj Fabijan dodavši da je zadarski ŽUC prethodnih godina iz interventnih sredstva dobivao između 1,5 i 2 milijuna kuna. Dostavljamo hrvatskoj javnosti kaznenu prijavu žitelja općine Galovac koju su podnijeli protiv Marina Gulana, načelnika općine Galovac, Mile Fabijana, ravnatelja ŽUC-a i dr., nadležnim hrvatskim instutucijama, a koja se odnosi na razne nepravilnosti u Županijskoj upravi za ceste Zadarske županije (ŽUC-u). Poslano 1. Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture RH 2. USKOK-u U Zadru, 19. rujna 2012. godine STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA ZADAR |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA POLIČNIK PRIOPĆENJE ZA JAVNOST U općini Poličnik evidentirano više birača nego stanovnika Više od 10 godina nema maloljetnih osoba Pozivamo nadležne institucije Republike Hrvatske da procesuiraju sve aktere u općini Poličnik, izborna povjerenstva i biračke odbore općine Poličnik koji su namještali lokalne izbore 2009. godine i parlamentarne izbore 2011. godine u općini Poličnik preko viška birača. Općina Poličnik ima više birača nego stanovnika. Općinsko izborno povjerenstvo, 2009. godine, općine Poličnik utvrdilo je da općina Poličnik ima ukupno 4478 birača i da je glasovalo 1930 birača, od čega je bilo 1877 važećih glasova, dok je nevažećih listića bilo 53. Izborno povjerenstvo općine Poličnik za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, 2011. godine, utvrdilo je da općina ima 4514 birača. Ukupno je glasovalo 2370 birača, od čega je bilo 2280 važećih, dok je nevažećih listića bilo 90. U općini Poličnik je zamjećen i veliki postotak nevažećih listića. Prema popisu stanovništva 2001. godine općina Poličnik imala je 4664 stanovnika, a 2011. godine 4448 stanovnika, što znači da općina Poličnik ima samo punoljetne osobe, odnosno nema maloljetnih osoba. Na sljedeći se način namještaju izbori u općini Poličnik: 1. Po pojedinim naseljima netko drugi glasa u ime ljudi koji su u inozemstvu ili u ime građana koji ne izlaze na izbore. Ubaci se više zaokruženih listića za određene osobe koje uopće ne izlaze na izbore. 2. Na dan izbora kontroliraju se biračka mjesta i listići, a kada se biračka mjesta zatvore, preko određenih skupina kontroliraju i brojenje glasova te podmeću da bude i nevažećih listića. Kod brojenja glasova odlučuju tko će proći, a tko ne. 3. Županijsko, gradsko i općinsko izborno povjerenstvo oglušuje se na nepravilnosti ili ne želi vidjeti. Pojedini predsjednici Županijskih i Općinskih sudova u funkciji su pretežito takvih radnji iz razloga što su politički imenovani na takve funkcije. Poslano 1. Predsjedniku Hrvatske 2. Vladi Republike Hrvatske 3. Ministarstvu uprave RH 4. Ministarstvu unutarnjih poslova RH 5. Državnom odvjetništvu RH 6. USKOK-u 7. GONG-u Poličnik, 16. rujna 2012. godine STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA POLIČNIK |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA BENKOVAC PRIOPĆENJE ZA JAVNOST ŽELJKO LONČAR PODNIO TUŽBU DA BI PRIKRIO KRIMINALNE RADNJE U REGIONALNOJ VELETRŽNICI BENKOVAC KAO BIVŠI PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA REGIONALNE VELETRŽNICE BENKOVAC PRIMIO AKONTACIJU OD 60.000,00 KUNA TE ISTU NE VRAĆA. Tužba radi isplate 135.000,00 kn; Posl.br. 6P-473/10 (Trgovačkom sudu u Zadru) Tužitelj: bivši predsjednik Nadzornog odbora Željko Lončar Tuženi : Regionalna veletržnica Benkovac d.d. Dana 22.09.2010.g. Ž.Lončar je podnio tužbu radi isplate neisplaćene nagrade za vrijeme svog mandata kao predsjednik N.O.-a tvrtke. Tužitelj kod tuženika je obnašao dužnost predsjednika Nadzornog odbora od 19.01.2005.g. pa sve do 27.01.2011.g. , što mu tuženik priznaje, odnosno ta činjenica nije sporna. Nije sporno ni to da je temeljem članka 27. Statuta društva propisano da članovi NO-a imaju pravo na nagradu, a visinu iste na prijedlog Uprave (direktor) utvrđuje Skupština. Točno je kako navodi tužitelj da je dana 23.12.2008.g. Skupština tuženika (vlasnik) donijela odluku da se predsjedniku NO-a (tužitelju) utvrđuje nagrada u iznosu od 3.000,00 kn neto, a za ostale članove 2.700,00 kn. Zbog recesije i odluke Vlade RH, Skupština dana 10.07.2009.g. smanjuje iznos nagrade i utvrđuje 1.500,00 kn mjesečno za sve članove, koja odluka vrijedi i do danas. Dakle, tužitelju pripada nagrada i to mjesečno 3.000,00 kn neto počevši od 23.12.2008.g. kada je Skupština i donijela odluku, a ne od dana tuženikovog imenovanja , jer ista ne vrijedi retroaktivno, pa sve do 10.srpnja 2009.g. kada mu pripada mjesečni iznos od 1.500,00 kn, tako da bi to bilo do sada zaključno za siječanj 2011.g. svega cca 44.500,00 kn neto. Međutim, tužitelj je primio akontaciju na ime nagrade od 60.000,00 kn neto, što predmnijeva da je tužitelj dužan tuženiku još 15.500,00 kn (60.000,00 - 44.500,00) koji dug tuženik predlaže tužitelju da kompenziraju kako ne bi morao podignuti protutužbu, odnosno na ročištu će se tuženik izjasniti o protutužbi kada prethodno provjeri podatak:- dali je tužitelj kako u tužbi tvrdi, uplatio porez u iznosu od 21.000,00 kn ? Ostali članovi N.O.-a nisu ustali tužbom jer su vjerujem svjesni da su isplatom akontacije preplaćeni. Ovu tvrdnju i činjenicu potkrepljujem i sa očitovanjem vlasnika (Fonda) koji se dopisom izjasnio da prihvaća ovo moje tumačenje i ujedno nalaže da predsjednik i članovi N.O.-a višak nezakonito primljenog iznosa vrate. Ovaj spor i nezakonito i neovlašteno izglasavanje visokih nagrada i akontacije samo potvrđuje moje sumnje da prethodni N.O. nije ništa dobro donio ovoj tvrtki već je samo razmišljao kako će se kroz nagrade naplatiti. Štoviše za vrijeme njihovog mandata može im se zamjeriti slijedeće: - gotovo svi krediti su zbog neplaćanja otkazani, a bilo je prostora kako za plaćanje tako i za odgodu; - zbog neplaćanja kredita hipotekarni vlasnik Erste banka prodaje dvije zgrade tvrtki Adria, a višak od milijun kuna dobiven prodajom nije se tražio; - na sjednici N.O.-a jednoglasno su povukli tužbu za uknjižbu zemljišta zv. Sajmište (27000 m2) na kojem je i danas upisan posjed u katastru na ovoj tvrtci. Štoviše, isto je ušlo u procjenu temeljnog kapitala tvrtke. Zemljište je uzurpirao Grad Benkovac koji je bio tuženik u ovom sporu. . Svi članovi su podignuli ruku za povlačenje tužbe po nagovoru gradonačelnika, a odluku o povlačenju tužbe sročila je pravnica Grada Benkovca Dakle, zlouporabom položaja i ovlasti počinjeno je kazneno djelo s kojim je ovo Društvo oštećeno za 3 milijuna kuna. ; - nisu se osvrtali na veliko i bespotrebno trošenje sredstava na ime reprezentacije, športske opreme, bonove za direktorov mobitel, lažne putne naloge, fiktivne račune za izmišljene večere i sl. Zbog navedenih troškova podnijeta je anonimna kaznena prijava temeljem koje je izvršen policijski očevid. Sve je to rezultiralo iznenadnom ostavkom direktora Marića iako mu je bio počeo drugi mandat. Za mandat se izborio na način da je nezakonito isplatio nagrade članovima NO-a , odnosno četvorici članova i to svakom cca 60.000,00 kn, a samo predstavniku radnika J.Bljaiću je dodatno platio i porez na taj iznos. O ovome sam upoznao HFP kao predstavnika većinskog vlasnika Društva, koji je naložio da se ti iznosi vrate Društvu. Međutim, do danas se to se nije dogodilo. Rukovoditelj Sektora za opće i kadrovske poslove Goran Nimac, dipl.iur. Poslano 1. Predsjedniku Hrvatske 2. Vladi Republike Hrvatske 3. Ministarstvu financija RH 4. Ministarstvu unutarnjih poslova RH 5. Državnom odvjetništvu RH 6. USKOK-u U Benkovcu, 14. rujna 2012. godine STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA BENKOVAC |
Odvjetničke usluge (ostale intelektualne usluge) za 2010.g. - 263.523,40 kuna Odvjetničke usluge (ostale intelektualne usluge) za 2011.g. -376.518, 92 kuna |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA ZADAR PRIOPĆENJE ZA JAVNOST Cubus Lux završio poslovnu 2011. godinu s gubitkom preko 44 milijuna eura Osnivač tvrtke Duboko plavetnilo - Ugljan projektant d.o.o. Zadar je britanska kompanija Cubus Lux Plc, s kojom je općina Preko ušla u projekt gradnje velikog turističkog naselja zajedno s hotelom s četiri zvjezdice na predjelu Mačjak - Šumljak uz uvalu Prtljug na zapadnoj strani Ugljana u općini Preko, vrijedan 140 milijuna eura. Kompanija je završila poslovnu 2011. godinu s gubitkom od 36,9 milijuna funti, odnosno više od 44 milijuna eura. Poslano 1. Predsjedniku Hrvatske 2. Vladi Republike Hrvatske 3. Ministarstvu financija RH 4. Ministarstvu unutarnjih poslova RH 5. Državnom odvjetništvu RH 6. USKOK-u U Zadru, 13. rujna 2012. godine |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA ZADAR PRIOPĆENJE ZA JAVNOST Općina Preko se zadužila 1.250.000,00 eura od Cubus Luxa, osnivača tvrtke Duboko plavetnilo - Ugljan projektant d.o.o. Zadar Projekt gradnje velikog turističkog naselja zajedno s hotelom s četiri zvjezdice na predjelu Mačjak - Šumljak uz uvalu Prtljug na zapadnoj strani Ugljana u općini Preko, vrijedan 140 milijuna eura, teško će se realizirati zbog velikih financijskih problema tvrtke s kojom je sklopljen ugovor i njezina osnivača. Na javnom natječaju provedenom u lipnju 2012. godine zadarska tvrtka Duboko plavetnilo - Ugljan projektant d.o.o. Zadar, Obala Kneza Trpimira 33, obvezala se da će općini Preko za 38,4 hektara terena platiti 17,2 eura po četvornome metru. Općinsko vijeće je potpisalo ugovor s Dubokim plavetnilom, s tim da cijenu od 6,64 milijuna eura za teren uplati na račun općine do 15. srpnja. Međutim, rok se stalno prolongira zbog neurednog poslovanja tvrtke s kojom je općina Preko potpisala ugovor. Račun joj je blokiran više od 1200 dana. Temeljni kapital tvrtke iznosi 754.000,00 kuna. Osoba ovlaštena za zastupanje je Milan Kotur, OIB: 82564837435 Ražanac, Ulica X 11, član uprave i direktor - zastupa društvo samostalno i pojedinačno. Osnivači/ članovi društva Dubokog plavetnila su Cubus Lux Plc, Velika Britanija i Sj. Irska, Broj iz registra: 5127325, Naziv registra: Registar Društava, Nadležno tijelo: Registar Društava za Englesku i Wales, Velika Britanija i Sj. Irska, London W1U 2SB, 66 Wigmore Street - jedini osnivač d. o. o. Općina Preko treba platiti i 31 milijun kuna Hrvatskim šumama za izdvajanje tog zemljišta iz šumsko-gospodarske osnove. Međutim, općina to ne može platiti te je tu obvezu prebacila na budućeg kupca, a iza kojega stoji neka fantomska banka iz Los Angelesa, a koja ujedno traži i hipoteku na navedeni teren. Općina Preko je naivno ušla u posao s tvrtkom Duboko plavetnilo - Ugljan projektant d.o.o. bez provjeravanja boniteta firme i njezinih osnivača te sada mora vratiti 1. 250.000,00 eura depozita Cubus Luxu koje je potrošila za izradu provedbenih planova i ostale dokumentacije. Odakle će vratiti? Zar će vraćati opet porezni obveznici? Poslano 1. Predsjedniku Hrvatske 2. Vladi Republike Hrvatske 3. Ministarstvu financija RH 4. Ministarstvu unutarnjih poslova RH 5. Državnom odvjetništvu RH 6. USKOK-u U Zadru, 12. rujna 2012. godine STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA ZADAR |