INTERVJU AKADEMIK IVAN MILOŠ: VRIJEME JE DA PETA KOLONA NESTANE GLAS KONCILA BROJ 48 |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA ZADAR PRIOPĆENJE ZA JAVNOST KAZNENA PRIJAVA PROTIV KALMETE http://urednik.slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid/ 73/articleType/ArticleView/articleId/129570/Default.aspx Grad Zadar je prodao tri parcele zemljišta u gradskom naselju Gaženica poduzeću Zadarkomerc nad kojim se još vodi stečaj, od 2000. godine. Na navedenim parcelama zemljišta isto poduzeće je izgradilo zgrade. Tijekom prodaje grad Zadar je parcele prodao poduzeću Zadarkomerc kao neplodno tlo, tj. kao pašnjak. Kad su navedene zgrade već izgrađene, za ne vjerovati je da se grad Zadar ponovno gruntovno knjiži na navedenim parcelama i to opet kao pašnjak. Kad su se događale te kriminalne transakcije, gradonačelnik grada Zadra je bio Božidar Kalmeta, bivši ministar mora, prometa i razvitka. Postavlja se pitanje zašto su gore navedene nekretnine ponovno vraćene kao pašnjak gradu Zadru i po čijoj direktivi, ako su već prije prodane Zadarkomercu kao pašnjak, a potom su na njima izgrađene zgrade. Na navedeno pitanje jedino može dati odgovor bivši gradonačelnik Božidar Kalmeta. Sada gore navedene dvije parcele potražuje Gradska banka iz Osijeka koja je Zadarkomercu dala kredit u iznosu 8.500.000,00 kn (osam milijuna i 500 tisuća kuna) te se zbog navedenog ne može naplatit. Ista je također u stečaju, od 1999. godine. Jednu parcelu potražuje i Državna agencija za sanaciju banka. Zbog navedenih kriminalnih radnji Vjećeslav Rački, stečajni upravitelj Gradske banke, podnio je i kaznenu prijavu protiv Božidara Kalmete, bivšeg gradonačelnika grada Zadra, nadležnim hrvatskim institucijama. U Republici Hrvatskoj prevare s nekretninama i zemljištem postale su pravilo, biznis isprepleten podzemljem, a naročito je to prisutno u jedinicama lokalne samouprave. Institucije koje su dužne reagirati protiv počinitelja kaznenih djela već godinama su nezainteresirani za protuzakonitu transakciju gore navedenih parcela zemljišta u gradskom naselju Gaženica. Poslano 1. Predsjedniku Hrvatske 2. Vladi Republike Hrvatske 3. Ministarstvu unutarnjih poslova RH 4. Državnom odvjetništvu RH 5. USKOK-u Zadar, 17. kolovoza 2012. godine STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA ZADAR |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA STANKOVCI PRIOPĆENJE ZA JAVNOST OPĆINA STANKOVCI - LOKALNI POLITIČARI KOJI PREMALO ZNAJU I OČEKUJE SE JOŠ GORE STANJE Dana 11. kolovoza 2012. godine Zadarski list objavio je članak pod naslovom: Prije aviona slijeću milijarde Ulaganje u aerodrom vrijedno je 2 milijarde kuna http://www.zadarskilist.hr/clanci/11082012/baradic-ulaganje-u-aerodrom-vrijedno-je-2-milijarde-kuna U članku se navodi da će se u poslovnoj zoni Novi Stankovci graditi fotonaponska elektrana snage jedan megawat i aerodrom na prostoru općine Stankovci, a koji će biti najveće investicije u Hrvatskoj vrijedne preko 2.250.000.000 kuna. Hrvatski stručnjaci energetike upozoravaju da će «razvijanje» energetskog sektora biti još gore ako se prepusti lokalni političarima (načelnicima općina) da «razvijaju» energetski sustav iz razloga što isti premalo znaju te se žele dodvoriti stanovnicima, a samo da za njih glasaju. Proizvodnja solarne energije u svijetu je 0,1%. Ako netko želi proizvoditi električnu energiju iz vjetra, solarnu, geotermalnu, neka je proizvodi i prodaje, ali zbog toga ne treba od stanovništva ubirati novac za subvenciju (u cijeni kWh) takve proizvodnje. Takvo subvencioniranje mogu si priuštiti stanovnici bogatih zemalja, a ne sirotinja u Hrvatskoj koja jedva može plaćati sadašnje prekomjerne cijene energenata. U svakom slučaju bilo bi pametnije prije gradnje elektrana smanjiti gubitke u dovođenju električne energije od elektrana do potrošača. Ti gubitci pojedinih godina (npr. 2003.) veći su od potrošnje električne energije u cijeloj industriji Hrvatske (koja je dobrim dijelom razorena). Pričama o obnovljivim izvorima političari dobivaju političke poene (nije to samo kod nas) jer je velika društvena prihvatljivost, ali ne i gospodarstvenost, dodatnih obnovljivih izvora (vjetar, sunce) za proizvodnju električne energije. Stoga uz političare koji premalo znaju i žele se dodvoriti stanovnicima (da za njih glasaju) i njihovo "razvijanje" energetskog sektora, može se očekivati još gore stanje u Hrvatskoj. AERODROM STANKOVCI – NEGATIVNI UTJECAJI Planirani projekt imat će izravan utjecaj na stanovnike najbližih naselja, Stankovce, Velim i Banjevce, onečišćenjem zraka, bukom i svjetlom zbog prometa zrakoplova te nepoželjnim vizurama Iz Zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat za izgradnju aerodroma Stankovci koje je izradila tvrtka Dvokut Ecro d.o.o., mogući su sljedeći negativni utjecaji na prirodu i okoliš: 1. Tijekom izgradnje mogući su negativni utjecaji na tlo i vode. 2. Na području općine Stankovci nema utvrđenih zona sanitarne zaštite 3. Tijekom izgradnje projekta može doći do štetnog utjecaja uslijed nekontroliranog izlijevanja strojnih ulja ili goriva na tlo ili u podzemne vode iz korištene mehanizacije. 4. Buka zrakoplova predstavlja značajan negativan utjecaj na okoliš kao i na općinska naselja (Stankovci, Crljenik, Velim, Banjevci) . 5. Osim na naselja i na ptice, buka zrakoplova negativno će utjecati na ostalu faunu područja (poglavito sisavce). 6. Ravnanjem terena krškog uzvišenja nastat će trajna i vrlo velika vizualna degradacija u potpunom neskladu s karakterističnim krajobrazom koja se neće moći ublažiti i koja će biti vidljiva iz naselja Stankovci, Budak, Klarići, Velim, Crljenik i Vunićev stan. 7. Negativan utjecaj će biti i tijekom slijetanja i poletanja zrakoplova (6.000 godišnje) zbog buke, za sva naselja koja okružuju lokaciju zahvata. 8. Utjecaj na vizualne značajke krajobraza te utjecaj na doživljaj krajobraza se, također zbog nedostatka svih podataka o zahvatu, okvirno procjenjuje kao veliki. 9. Planirani zahvat imat će izravan utjecaj na stanovnike najbližih naselja, Stankovce, Velim i Banjevce, onečišćenjem zraka, bukom i svjetlom zbog prometa zrakoplova te nepoželjnim vizurama 10. Tijekom izgradnje aerodroma Stankovci mogući su negativni utjecaji na elemente prometne, elektroenergetske ili telekomunikacijske mreže i može doći do mehaničkog oštećenja elemenata vodoopskrbe i posredno do onečišćenja pitke vode, odnosno oštećenja telekomunikacijskih vodova i kanala, osobito uz zapadni rub područja zahvata gdje se nalaze potencijalno ugroženi dijelovi infrastrukture-županijska cesta Ž6068, unutar čijeg se koridora nalaze postojeći vodoopskrbni cjevovod i magistralni TK vod kao i planirani odvodni kanal s planiranim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i lokalni plinovod. 11. Tijekom radova izvođenja zahvata očekuje se onečišćenje zraka ispušnim plinovima iz mehanizacije koja će se koristiti na gradilištu, te povećanim količinama prašine koja će se dizati u atmosferu tijekom kretanja kamiona, utovara/istovara, transporta i sl. 12. Zbog blizine parka prirode Vransko jezero negativan utjecaj imat će i na potencijalna gnijezdilišta raznih vrsta ptica, ciljeva očuvanja područja ekološke mreže HR1000024 Ravni kotari i HR1000026 Krka i okolno plato. 13. Sudar ptica i zrakoplova. 14. Tijekom izgradnje aerodroma može doći do utjecaja povećanom razinom otpada. 15. Mogući utjecaj opterećenja na okoliš svjetlom može se javiti nepravilnom uporabom vanjske rasvjete, koja štetno djeluje na ljudski vid i uzrokuje osjećaj bliještanja, ugrožava sigurnost u prometu zbog bliještanja, radi neposrednog ili posrednog zračenja svjetlosti prema nebu ometa život i /ili seobu ptica, šišmiša, kukaca i drugih životinja, ugrožava prirodnu ravnotežu na zaštićenim područjima ili zračenjem svjetlosti prema nebu nepotrebno troši električnu energiju. Poslano 1. Predsjedniku Hrvatske 2. Vladi Republike Hrvatske 3. Ministarstvu financija RH 4. Ministarstvu zaštite okoliša i prirode RH U Stankovcima, 11. kolovoza 2012.godine STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA STANKOVCI |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PRIOPĆENJE ZA JAVNOST IZDAVANJE FIKTIVNIH POTVRDA OD STRANE HRVATSKIH BANAKA Tijekom pretvorbe bivših društvenih poduzeća u RH, njihove milijunske vrijedne nekretnine prodavane su manipulacijama i kreditima s fiktivnim pokrićima. Hrvatske banke u RH za dionice navedenih poduzeća izdavale su fiktivne potvrde o vlasništvu nad njima, određenim «izabranim» pojedincima u kojima je stajalo da su potraživanja podmirena prema Fondu za privatizaciju, i da su sredstva doznačena na račun Fonda za privatizaciju. Međutim, banke nisu nikad sredstva proslijedila u fond čime je oštećena Republika Hrvatska, a koristi su imale samo banke. DANA 19. SRPNJA 2012. GODINE ZADARSKI LIST OBJAVIO JE ČLANAK POD NASLOVOM: Tko je 1995. godine u Dalmatinskoj banci prisvojio državne milijune? http://www.zadarskilist.hr/clanci/19072012/tko-je-1995-godine-u-dalmatinskoj-banci-prisvojio-drzavne-milijune Tečaj koji je stavljen u aneks ugovoru je manipuliranje. U konačnici oštećena je Republika Hrvatska, a okoristila se Dalmatinska banka koja nije doznačila primljena sredstva na račun Fonda za privatizaciju - Marta Anđel, sudska vještakinja za financije Svjedočenjem sudskih vještakinja za financije Marte Anđel i Majde Korljan jučer je nastavljeno suđenje poznatim zadarskim gospodarstvenicima Marinku Vukševiću (47) i Đenku Perošu (64) protiv kojih se na Županijskom sudu u Zadru godinama već vodi postupak zbog niza kaznenih djela iz područja gospodarskog poslovanja. Vrsna i priznata sudska vještakinja za financije Marta Anđel u svojoj je stručnoj ekspertizi iznijela do sada nepoznate, ali i neutužene milijunske malverzacije u pretvorbi poduzeća Prigorka promet i Vrana d.o.o. kojima je državni proračun oštećen za milijunske iznose. - Najprije je neosnovano umanjen temeljni kapital tvrtke Prigorka promet, a potom je Đenko Peroš otkupio četiri paketa dionica od najvećih dioničara. Tri paketa prenesena su na Prigorku, dok četvrti, onaj na ime Mirjane Škare nije. Time je tvrtka oštećena za iznos od 4,8 milijuna kuna, a za isti taj iznos okoristio se Peroš. Nadalje, Hrvatski fond za privatizaciju sačinio je četiri aneksa ugovoru u koje su uneseni krivi podaci, a slijedom te greške proizišlo je da Peroš Fondu treba uplatiti 18 puta manji iznos od stvarnog - kazala je Anđel pojasnivši potom kako je sačinjavajući svoje mišljenje o pretvorbi tih poduzeća naišla na podatak koji se tiče i njezina prijašnjeg posla u Narodnoj banci gdje je izračunavala tečaj kune, odnosno hrvatskih dinara u odnosu na tadašnje njemačke marke (DEM). - Tečaj kune na dan potpisivanja aneksa bio je 3,7 za jednu DEM, a u aneks je uneseno 0,205 što nikada nije bilo. To je 18 puta manji iznos iz čega nadalje proizlazi da bi se Peroš takvim ugovorom okoristio za gotovo deset milijuna kuna. Međutim, kada sam radeći ovo vještvo u Agenciji za upravljanje državnom imovinom zatražila dokumentaciju i kartice iz kojih bih vidjela kada je i koliko Peroš Fondu zapravo platio, pokazalo se da takva dokumentacija ne postoji te da taj novac nikada nije niti uplaćen na račun Fonda - posvjedočila je Anđel navodeći nadalje da je na taj način državni proračun oštećen za iznos od 1,5 milijuna tadašnjih DEM, odnosno nešto manje od šest milijuna kuna što je sredinom 90-ih godina bio znatan iznos. Anđel je odgovarajući na pitanja tužiteljstva, obrane i raspravnog suca Borisa Radmana pojasnila da je novac preračunat u kune skinut s Peroševa računa u Dalmatinskoj banci, ali da je u Agenciji za upravljanje državnom imovinom doznala kako taj iznos Dalmatinska banka ni do danas nije uplatila Fondu. Na upit suca Radmana tko se tu okoristio, a tko je oštećen vještakinja je odgovorila: - Tečaj koji je stavljen u aneks ugovoru je zapravo manipuliranje kako bi se nekom priskrbila nepripadajuća korist. U konačnici oštećena je Republika Hrvatska, a okoristila se Dalmatinska banka koja nije doznačila primljena sredstva na račun Fonda za privatizaciju. Također, napomenula je da je Peroš nakon potpisivanja aneksa i naloga za isplatu Fondu u Dalmatinskoj banci dobio potvrde o vlasništvu nad dionicama što je moguće jedino kada su potraživanja podmirena, a kako je to moguće i tko mu ih je izdao, nije mogla komentirati već je istaknula da je to stvar koju trebaju istražiti za to zadužene službe. Suzana Bandić Poslano 1. Predsjedniku Hrvatske 2. Vladi Republike Hrvatske 3. Ministarstvu financija RH 4. Ministarstvu unutarnjih poslova RH 5. Državnom odvjetništvu RH 6. USKOK-u Zagreb - Zadar, 10. kolovoza 2012. godine STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA BENKOVAC PRIOPĆENJE ZA JAVNOST TOMISLAV KARAMARKO - SKUPLJANJE POLITIČKIH POENA TOMISLAV KARAMARKO NA ČELU POLICIJE RH NIJE ZAŠTITIO MIRA BARIŠIĆA I ANTU GOTOVINU TE SADA NA PROSLAVAMA SKUPLJA POLITIČKE POENE. DANA 31. srpnja 2012. GODINE JUTARNJI LIST OBJAVIO JE ČLANAK POD NASLOVOM: Tomislav Karamarko je naredio da u Pakoštane moraju doći svi iz stranke! Tko ga je poslušao? Gotovo nitko! Na proslavu Dana općine Pakoštane došao je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u pratnji Božidara Kalmete, Branka Kutije i Josipa Đakića te zadarskog župana Stipe Zrilića. Potom se u Pakoštanima, rodnom mjestu generala Ante Gotovine, pojavila Dunja Zloić Gotovina, koja posljednjih 11 godina nije bila ni na jednom javnom skupu. Dunja Zloić Gotovina stigla je u pratnji Željka Dilbera, sumnjivog poduzetnika i kuma Ante Gotovine, koji će biti ministar branitelja u HDZ-ovoj vladi u sjeni. Supruga generala Gotovine zadržala se u razgovoru sa suvlasnikom Tankerkomerca Božom Jusupom te s Kalmetom. Karamarko je naredio da u Pakoštane moraju doći svi zastupnici, ali došli su još samo Sunčana Glavak, Ana Lovrin, Martina Dalić, Josip Đakić, Ante Kulušić. Tomislav Karamarko prvi je visoki dužnosnik i predsjednik jedne stranke koji je položio vijenac na spomen-obilježje Miru Barešiću, hrvatskom emigrantu koji je 1971. godine ubio jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Vladimira Rolovića. Svih proteklih godina to su činili samo lokalni dužnosnici. Karamarko je istaknuo da je poginuli Zdeslav Turić bio njegov prijatelj, a sva četvorica, uključujući Miru Barešića, poginuli su braneći Hrvatsku, što je, istaknuo je Karamarko, jedina bitna činjenica. Poslano 1. Predsjedniku Hrvatske 2. Vladi Republike Hrvatske 3. Ministarstvu unutarnjih poslova RH 4. Državnom odvjetništvu RH 5. USKOK-u U Benkovcu, 4. kolovoza 2012. godine STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA BENKOVAC |
|
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA BENKOVAC PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
GRAD BENKOVAC GRADONAČELNIK Branko Kutija
DOSTAVLJAMO HRVATSKOJ JAVNOSTI DOPIS STRANKE HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA – PODRUŽNICE BENKOVAC ZA RJEŠAVANJE NAVEDENIH PROBLEMA U MJESTU PROVIĆ I VUKŠIĆ KOD BENKOVCA. Poštovani gospodine gradonačelniče, Žitelji Provića i Vukšića sve se više obraćaju Stranci hrvatskog zajedništva s ciljem da grad Benkovac konačno počne u mjestu Proviću i Vukšić uređivati autobusne čekaonice, javne putove, javnu rasvjetu, izgradnju vodoopskrbnog sustava, uređenje postojećih izvora vode – bunara, izgradnju Društvenog doma za društvena događanja i dr. Osim navedenog mještani Provića i Vukšića već nekoliko dana nemaju ni kapi vode. Grad Benkovac nije uložio do sada ni jednu lipu u vodoopskrbu navedenih mjesta. Navedena mjesta nemaju još vodovod te se opskrbljuju iz vlastitih gusterni. Veliki problem sada mještanima zadaju i presušeni seoski bunari, a grad Benkovac ne poduzima ništa kao da se to njih ne tiče, ne organizira nikakvo dopremanje cisterni pitke vode kojim bi mještani napunili gusterne. Nadamo se, gradonačelniče, da će grad Benkovac osigurati sredstva i da ćete svojim autoritetom potaknuti nadležne službe da se i u mjestu Proviću i Vukšiću počnu rješavati navedeni problemi u koje grad Benkovac do sada nije ništa uložio. Srdačan pozdrav
Predsjednik podružnice SHZ-a Benkovac Miro Klarić |
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA ZADAR PRIOPĆENJE ZA JAVNOST CIGARET – MAFIJA IZ KRUGA BIVŠE TVORNICE V. BAGAT
Radnici Bagata na ulici I Prvo uništeno hrvatsko poduzeće je bila tvornica Vlado Bagat iz Zadra iz razloga da ista ne bi tijekom rata prešla na vojnu proizvodnju za potrebe HV-a, a koje su onemogućile određene osobe na zadarskom području. Tvornica je privatizirana 1990. pod nerazjašnjenim okolnostima te je bila jedna od najvećih tvornica šivaćih strojeva u Europi i jedna od okosnica zadarskog gospodarstva. Bivši radnici su podigli niz prijava za gospodarski kriminal i traže da se ispitaju svi članovi uprave koji su skrivili propast tvrtke. Uprave poduzeća često su se mijenjale, a sve s ciljem da se prikrije pljačka poduzeća. Sada se na prostoru od 75.000 četvornih metara, koliko je zauzimala likvidirana tvornica Bagat, izgradio trgovački lanac Lidl, a preostali dio tvornice, gdje će se graditi stanovi, čeka rušenje. Početkom 21. stoljeća poduzeće odlazi u stečaj i likvidaciju. Osobe koje su pridonijele njegovu uništenju sklonile su se u najprofitabilnije poduzeće BAGAT TRGOVINA Zadar iz razloga što je imalo po čitavoj Hrvatskoj atraktivne poslovne prostore, kao i u drugim gradovima bivše SFRJ. Poduzeće je nastalo izdvajanjem OOUR-a Trgovina Zadar iz sastava RO Vlado Bagat Zadar, prema odluci o izdvajanju iz siječnja 1990. godine. Poduzeće Vlado Bagat je do 1990. godine u svom sastavu imalo više organizacijskih jedinica (Bagat trgovina, Bagat tvornica šivaćih strojeva – otišla u stečaj, Bagat tvornica plinskih armatura u Ninu – otišla u stečaj, Bagat alatnica – otišla u stečaj, Bagat drvni pogon – otišao u stečaj, a čija je imovina prodana Tankerkomercu koji ga je prodao Slovencima i dr.) u kojima je bilo zaposleno 4.143 radnika. Kriminalne skupine uništavale su Bagatove pogone kao što je slučaj s tvornicom plinskih armatura u Ninu koju više nitko ne spominje. Županijsko državno odvjetništvo podnijelo je istražni zahtjev protiv Jakova Bakića i Ive Sorića oko rasprodaje imovine koji su tijekom ožujka i početkom travnja 1999. godine bili u pregovorima s Rokom Bralom oko partnerstva za kupnju Tvornice plinskih armatura u stečaju u Ninu. Isti su se međusobno optuživali i gasili tvorničku proizvodnju. Svima nam je poznato jedno - kada se ruši ekonomija, ruši se i država. Bagat alatnica uglavnom je radila alatne strojeve te je otišla u stečaj. Direktor Bagat alatnice bio je Ante Mavra, nekadašnji direktor tvornice Bagat, a u vlasničkoj strukturi prema saznanjima radnika koja nisu nikad službeno potvrđena, bio je Miljenko Kovačević, bivši predsjednik zadarskog privatizacijskog područnog ureda, također bivši bagatovac i zadarski odvjetnik Matko Pavić, a o kojima su već izvješćivala hrvatska sredstva informiranja. Iako je bilo materijala za pokretanje istrage, izvješća Državnog ureda za reviziju Bagat trgovine i drugih Bagatovih organizacijskih jedinica imala su ulogu više kroničarskih zapisa, a najveća pretvorbena afera ne samo Bagat trgovine već i pretvorba Bagatovih organizacijskih jedinica ostale su netaknute. Nedavno su bivši radnici Bagata dostavili nove podatke Državnom uredu u Zadru o poslovanju Bagat trgovine gdje su utvrđene nezakonite radnje. Međutim, isti ured je nezainteresiran za daljnju reviziju navedenog poduzeća. Odluku o pretvorbi donio je radnički savjet 25. lipnja 1992. godine, a izmjene i dopune odluke upravni odbor 20. siječnja i 19. ožujka 1993. godine. Predsjednik radničkog savjeta bio je Miljenko Korona, a članovi Ljubo Bjeletić, Mira Dubroja, Miloš Đoković, Miroslava Kolenc, Miro Ninčević, Branka Peričić, Ivo Radulić, Zlatko Turnšek, Marinela Vukić i Milovan Zečević. Predsjednik upravnog odbora bio je Ante Basioli, a članovi Miljenko Korona, Mario Matulina, Ivo Radulić i Milivoj Škalabrin. Poduzeće Bagat trgovina je 1990. godine imalo u vlasništvu 75 prodavaonica (Zadar, Zagreb, Osijek, Vinkovci, Knin, Sisak, Požega, Karlovac, Slavonski Brod i Dubrovnik), osam stovarišta i desetak servisnih radionica. Također, poduzeće je imalo i prodavaonice u Sloveniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, kao i na području Srbije, Vojvodine i Crne Gore gdje su imali 35 poslovnih jedinica. Preko Bagatovih tvrtki počeli su rasprodaju imovine u Srbiji. Tako su od navedenih rasprodali dva poslovna prostora u Srbiji, 2006. godine, jedan u Vranju, a drugi u Užicama, oba za 50 tisuća eura, a koji vrijede više stotina tisuća eura. Bagatovi čelnici uveli su praksu da kada na kriminalan način rasprodaju Bagatovu imovinu optužuju po sudovima jedan drugoga, odnosno uprava optužuje nadzorni odbor i obrnuto, a sve kako bi prikrili kriminalnu rasprodaju. Vrijednost poduzeća Bagat trgovine 1991. godine iznosila je 5.587.691.- DEM uz primjenu srednjeg tečaja 1-DEM = 55 HRD. Kako bi što jeftinije došli do atraktivnih poslovnih prostora preko Bagat trgovine, naručili su izradu elaborata o procijeni vrijednosti poduzeća 1992. godine te je Bagat trgovina procijenjena na 2.780.400.- DEM. (1-DEM=1.977.- HRD), što je i bio temeljni kapital kada je poduzeće s tim ušlo u pretvorbu. Elaborat o procjeni vrijednosti poduzeća izradilo je društvo Inžinjerski biro d.d. (MBS 3272010) Zagreb. Imovina Bagat trgovine u elaboratu o pretvorbi je znatno umanjena što znači da su nekretnine Bagat trgovine došle u ruke određenih pojedinaca bez ikakvog pravnog temelja i da su prodavane u bescjenje. U skladu s odlukama nadzornog odbora Bagat trgovine tijekom 1997. 1999. i 2001. godine, prodani su poslovni prostor u Zadru, zemljište i poslovni prostor u Vinkovcima, poslovni prostori u Ljubljani i Mariboru, zemljište i poslovni prostor u Sarajevu te poslovni prostori u Zenici i Tuzli. Ukupno su za prodane nekretnine 1997. 1999. i 2001. godine utržili 1.140.600.- DEM što je skoro jednako polovini procijenjene vrijednosti imovine Bagat trgovine. Raspoloživi podaci o prodanoj imovini su zaključno do ožujka 2004. godine. Drugi Bagatovi prostori su dani u zakup. Samo je prodano, kao što je navedeno, nekoliko prostora (od 75) i utrženo je 1.140.600.- DEM, a kada budu prodavali ostale nekretnine cifra će se penjati na nekoliko milijuna eura. Sada je svima u Hrvatskoj jasno da se Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća (NN19/91) sa svim izmjenama i dopunama, od 1991. do 2003. godine manipuliralo vrijednim nekretninama koje su prodavane u bescjenje. Međutim, ustavne odredbe definirale su da pretvorbeni kriminal i ratno profiterstvo ne zastarjevaju, a što se odnosi i na poduzeće Bagat trgovina Zadar. Čelnici poduzeća Bagat trgovina Zadar pod parolom zaštite imovine osnovali su društva u vlasništvu, a sve s ciljem da na kriminalan način rasprodaju imovinu Bagat trgovine, što su i učinili. Osnovali su društva da premoste teškoće u poslovanju i štete nastale zbog ratnih zbivanja. Naprimjer, u Zadru nije oštećen niti jedan objekt Bagat trgovine. Prema tome, stvarali su atmosferu kako da što prije prigrabe Bagatove nekretnine, a ne da razvijaju poslovanje poduzeća. Dostavljamo hrvatskoj javnosti sljedeća povezana društva i osobe poduzeća Bagat trgovine: 1. Društvo Bagat-Ljubljana, podjetje za notranje i zunanjo trgovino d.o.o., Ljubljana. U sudski registar Osnovnog suda u Ljubljani upisano je 11. prosinca 1991. godine pod brojem 6674/91. Temelnji kapital društva je iznosio 12.000.000 SLT i uplaćen je u novcu. Udjel Bagat trgovine iznosio je 8.000.000 SLT ili 66,7% temeljnog kapitala, dok su preostali udjeli pripadali slovenskim državljankama (zaposlenicima poduzeća). Poslovna aktivnost društva prestala je 1996. godine, a tijekom 1997. godine društvo je i formalno ugašeno. Tijekom njihova poslovanja društvo Bagat-Ljubljana je imalo dva poslovna prostora u Ljubljani te po jedan u Mariboru i Celju. Poslovni prostor u Ljubljani površine 42 m2 prodali su 1999. godine u iznosu 117.600.- DM. Procijenjena vrijednost nekretnine prema elaboratu o pretvorbi iznosila je 26.313.- DEM. Razlika između prodaje i procijene iznosi 91.287.- DEM. Drugi poslovni prostor u Ljubljani površine 112,54 m2 je bio u postupku denacionalizacije. Poslovni prostor u Mariboru površine 66,85m2 prodali su 1999. godine u iznosu 84.231.- DEM. Procijenjena vrijednost nekretnine prema elaboratu o pretvorbi iznosila je 48.199.- DEM. Razlika između prodaje i procijene iznosi 36.032.- DEM. Poslovni prostor površine 28,35 m2 u Celju bio je u zakupu društva Žniders d.o.o. Maribor za zakupninu u iznosu 280.- EUR mjesečno. Upravu poduzeća Bagat-Ljubljana predstavljao je Ivan Vodopija, od 11. prosinca 1991. do 11. prosinca 1997. godine. 2. Bagat – Makedonija, trgovija i uslugi d.o.o., Skopje. U ožujku 1992. godine osnovano je društvo Bagat – Makedonija, trgovija i uslugi d.o.o., Skopje, a u travnju 1992. godine društvo je promijenilo ime u Bagat trgovija i uslugi d.o.o., Skopje, a u ožujku 1996. godine u Bagat-Komerc uvoz-izvoz d.o.o., Skopje. U prosincu 1998. godine izvršen je upis u sudski registar Osnovnog suda u Skopju pod brojem 4129/98. Društvo ima dva poslovna prostora u Skopju te po jedan u Titovom Velesu i Strumici. Dio zaposlenika uzurpirao je poslovne prostore te su osnovana društva Sato d.o.o., Strumica, Bagat-Mak d.o.o. Štip i Kej-Bagat d.o.o. Skopje. Kod Osnovnog suda u Strumici 1996. godine društvo je pokrenulo postupak za povrat uzurpiranih prostora. Upravu poduzeća Makedonija, trgovija i uslugi d.o.o., Skopje predstavljao je Miljenko Korona, od 23. travnja 1992. do 21. ožujka 1996. godine, a od 21.ožujka 1996. godine Rodna Tomeva. 3. Društvo Bagat-Sarajevo, poduzeće u mješovitoj svojini za vanjsku i unutarnju trgovinu d.o.o., Ilidža. Registracija društva nije provedena u sudskom registru, a navodno zbog ratnih zbivanja. Međutim, kad je trebalo rasprodati nekretnine više ih nije zanimala registracija. Prema elaboratu procijenjena vrijednost nekretnina smještenih na lokacijama u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Tuzli i Zenici) iznosila je 216.958.- DEM., a sve su prodane tijekom 2001. godine. Nekretnine u Sarajevu sastajale su se u vrijeme pretvorbe od zemljišta površine 910 m2 i objekta u kojem je bilo smješteno skladište i uprava i prodane su za 250.000.- DEM, a poslovni prostor u Tuzli površine 70,88 m2 prodan je za 77.968.- DEM i poslovni prostor u Zenici površine 84 m2 prodan je za 84.000-DEM. Sve ukupno prodano za 411.968.- DEM. Razlika između prodaje i procijene iznosi 195.010- DEM. 4. Društvo Bagat Zagreb d.o.o., Zagreb upisano je u sudski registar Trgovačkogsuda u Zagrebu 30. studenoga 1998, godine po brojem Tt-98/4764-2. Osnivači su društvo Bagat trade d.o.o., Zadar i društvo Alberta d.o.o., Zagreb (MBS 3948358) u jednakim omjerima. Navedeno društvo osnovano je s ciljem da se zajedničkim ulaganjem sačuva iznajmljeni poslovni prostor i poveća predmet. Društvo nije sačuvalo poslovni prostor kao što se i očekivalo već je podnijelo zahtjev za njegovim gašenjem. Upravu poduzeća poduzeća Alberta d.o.o., Zagreb predstavljala je Jasmina Kolarević, direktor od 6. studenoga 1998. godine. 5. Društvo Bagat trade d.o.o., Zadar (MBS 08504497) u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu upisano 4. studenoga 1994. pod brojem Fi- 10487/94. Društvo Bagat trade d.o.o., Zadar osnovano je s ciljem da se sve poslovne aktivnosti obavljaju preko navedenog društva, a ne preko poduzeća Bagat trgovine, a sve s ciljem kako bi rasprodali vrijednu imovinu što su i učinili. U rujnu 1997. godine prodali su poslovni prostor na lokaciji Bili Brig u Zadru u iznosu 218.801.- DEM. Osim što su prodavali nekretnine, društvo je sljedeće poslovne prostore u Zadru davalo u zakup: - u ulici Pape Aleksandra 1, površine 54,26 m2 – 2.400.- DEM mjesečno - u ulici Dalmatinskog sabora 5, površine 30,15 m2 – 720.- EUR mjesečno - u ulici Josipa Bana Jelačića 21, ima više poslovni prostora, površine 19,05 m2 – 200.- EUR, 98 m2- 1.000.- EUR, 20 m2 – 220.- EUR, 37,80 m2 – 500.- EUR, 77 m2 – 900.- EUR, 20,89 m2 – 240.- EUR. Sve zakupnine plaćaju se mjesečno. - dio prostora u upravnoj zgradi, površine 20 m2 – 77.- EUR, 45 m2 – 179.- EUR i četiri prostorije – 500.- DEM. Sve zakupnine se plaćaju mjesečno. Ukupno su mjesečno utrživali od zakupa poslovnih prostora u Zadru oko 6.000.- Eura. Upravu poduzeća Bagat trade d.o.o., Zadar predstavljali su Dušanka Morić, od 4. studenoga do 28. prosinca 1998. godine i Ivan Vodopija, od 28. prosinca 1998. godine. 6.Društvo Bagat Precizna mehanika d.d., Zadar Osnivači: Dalmatinska banka d.d.. Zadar, Bagat poduzeće za proizvodnju alata, strojeva i proizvodnju automatike s.p.o., Zadar i Bagat trgovinsko poduzeće s.p.o. Zadar. Kao društvo posuđivali su sredstva od njemačke industrijalke Jutte Kochendorfer koja je u jednom aranžmanu iz 1995. godine “Bagatu” posudila pola milijuna maraka te se ista vrlo dobro osigurala instrumentima naplate gdje će joj sada biti isplaćeno s kamatama i troškovima oko 3 milijuna kuna. Nakon što su opteretili poduzeće Bagat Precizna mehanika d.d., Zadar napuštaju društvo na temelju ugovora o zamijeni dionica društva za dionice društva Bagat Precizna mehanika d.d., Zadar. U siječnju 1998. godine u navedenom društvu nemaju više udjela te je nad poduzećem Bagat Precizna mehanika d.d. završen stečaj prije četiri godine. Upravu poduzeća Bagat Precizna mehanika d.d. predstavljao je Blaženko Lovrinov, od 16. studenoga 1990. godine. Osobe koje su imale veliki utjecaj u Bagat trgovini su: Josip Kraljić, član upravnog odbora Bagat trgovine, od 27. studenoga 1993. do 2. veljače 1994. i predsjednik nadzornog odbora, od 2. veljače 1994. do 16. listopada 2003. godina, a koji sada obnaša funkciju pročelnika Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zadarske županije i člana Upravnog vijeća Opće bolnice Zadar (radio kao liječnik u zdravstvenoj ambulanti poduzeća Vlado Bagat za vrijeme bivše SFRJ), veliku potporu imao je u Zlatku Begonji, bivši član nadzornog odbora Tankerske plovidbe d.d. Zadar (1995-1999), bivši član uprave poduzeća Zadarski šport d.o.o. Zadar (1998-2002), a sada obnaša funkciju upravitelja Zavoda za povijesne znanosti u Zadru te predsjednika Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Zadarske županije i pročelnika zadarskog zmajskog stola (otac mu je radio u tvornici Vlado Bagat za vrijeme bivše SFRJ); Boris Ćupić, član upravnog odbora Bagat trgovine, od 27. studenoga 1993. do 2. veljače 1994. i član nadzornog odbora, od 2. veljače 1994. do 16. listopada 2003. godina (obnašao funkciju direktora tvornice Vlado Bagat za vrijeme bivše SFRJ.); Ivan Vodopija, član upravnog odbora Bagat trgovine od 27. studenoga 1993. do 2. veljače 1994., i direktor Bagat trgovine, od 10. ožujka 1994. godine (također djelatnik tvornice Vlado Bagat za vrijeme bivše SFRJ) i dr. U pretvorbi Bagat trgovine veliku potporu davao im je Šime Prtenjača, bivši župan i zastupnik u Hrvatskom saboru te bivši predsjednik nadzornog odbora Tankerske plovidbe d.d. Zadar, od 1995. do 1999. godine (radio u računovodstvu tvornice Vlado Bagat za vrijeme bivše SFRJ). Zbog nemogućnosti podmirivanja obveza prema zaposlenicima i dobavljačima za isporučenu robu, žiro račun Bagat trgovine je bio neprekidno blokiran, od 12. listopada 1994. do studenoga 2002. godine. Prema odredbama članka 251. Zakona o trgovačkim društvima, ako je društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava mora bez odgađanja, a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka zatražiti da se otvori stečajni postupak ili postupak prisilne nagodbe. Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka uprava nije podnijela, već je poduzeće Bagat trgovina osnovalo novo društvo Bagat trade d.o.o. Zadar na koje su prenesene sve poslovne aktivnosti i zaposlenici. Financijska revizija, Mišura d.o.o., Zagreb, Švarcova 20, 1999. godine, izvršila je uvid u poslovanje poduzeća «Bagat Zadar», te je utvrdila kriminalne radnje gore navedenih s ciljem uništavanja hrvatskih poduzeća, što su u krajnjem cilju i učinili. PREDMET: UVID U POSLOVANJE PODUZEĆA BAGAT ZADAR Uvidom u dokumentaciju RF MIORH-a od dana 29.03.1999.godine o zaposlenim radnicima u poduzeću BAGAT TRGOVINA s.p.o. Zadar, utvrđeno je da je navedeno poduzeće na dan 01.01.1990.godine imalo 179 zaposlenih radnika koji su do 01.01.1990.godine bili prijavljeni na broj 3100092432, a od 01.01.1990. do 29.03.1999.godine na broj 3100032081. Poduzeće BAGAT TRGOVINA s.p.o. obavlja svoju djelatnost pod tim nazivom do 04.11.1994.godine, kada vrši registraciju nove firme pod nazivom BAGAT TRADE d.o.o. za trgovinu, promet i usluge. Novo registrirana firma BAGAT TRADE d.o.o. nastavila je poslovanje sa svim radnicima iz prethodne firme BAGAT TRGOVINA s.p.o. i to bez njihove odjave s te firme i njihove prijave na novoregistriranu firmu BAGAT TRADE d.o.o. Uslijed nepravodobne odjave radnika s jedne firme za koju su radili i nepravodobne prijave radnika na novu firmu (BAGAT TRADE d.o.o.) prouzrokovane su obveze za RF MIORH i HZZO u vremenskom razdoblju od 01.01.1993. do 31.12. 1995.godine u iznosu od 736.232,22 kuna. Sve navedene obveze sastoje se od: 1. Doprinosa za RF MIORH kn 544.034,23 Kamata za RF MIORH kn 131.810,26 _______________ Svega za RF MIORH kn 675.844,49 2. Dječjeg doplatka kn 48.375,98 Kamata za D.D. kn 12.011,75 _______________ Svega za D.D. kn 60.387,73 Za ostale obveze nemamo uvida do sada, ali znamo da su prateće uz ove koje smo već iskazali. Obzirom da navedene obveze koje su iskazane i one koje nisu iskazane, a sastavni su dio ovih obveza, treba ih odmah u cijelosti prenijeti na obveznika koji ih je proizveo te staviti mu do znanja da je obvezan na izmirenje proizvedenih obveza a ne ostavljati ih onome tko ih nije proizveo i tko nije zakonski obveznik izmirenja nastalih obveza. Iz postojeće dokumentacije vidljivo je da kod poduzeća BAGAT TRGOVINA s.p.o. ima još 1 radnik u radnom odnosu te kod BAGAT TRADE d.o.o. za trgovinu, promet i usluge 34 radnika u stalnom radnom odnosu, na dan 29.03.1999.godine. Uvidom u svu postojeću dokumentaciju, vidljivo je da su na poduzeću BAGAT TRGOVINA s.p.o. ostale velike obveze s naslova naprijed navedenih iznosa i obveza koje nisu iskazane a pripadaju poduzeću BAGAT TRADE d.o.o. koje trebaju biti u obvezi navedenih. Ako sve pripadajuće obveze ne preuzme obveznik kome i pripadaju, bit ćemo prisiljeni intervenirati za isto kod nadležnih službi. Sa štovanjem FINANCIJSKA REVIZIJA MIŠURA d.o.o. ZAGREB, Švarcova 20 II OPTUŽBE PO BIZANTSKO – JUGOSLAVENSKOM STILU Tužiteljica Darija Padovan - Buškulić usprotivila se iznošenju mojih dokaza, a sud po njezinu prijedlogu odbio iznošenje mojih dokaza pomoću kojih bih osvijetlio istinu i konstrukciju UDB-e. Ističe kako ja želim odugovlačiti postupak, koji traje već 17 godina, tužiteljica je mlada pa „ne zna“, nisu joj rekli kako proces traje 41 godinu, od 1971. godine. Poznato je kroz povijest da režimi i opaki ljudi uništavaju nepoćudne pomoću vremena, i eto zašto meni, kroz dvije države, suđenje traje 41 godinu neprekidno. Tužiteljica u pomanjkanju dokaza protivi i ne bi mi dozvolila iznošenje dokaza, k tome sofističkim stilom pretvara manji argument u veći, ističući da ja tako odugovlačim postupak koji toliko traje, a kojim su mi kroz vremenski period izazvali toliko gorčine da se to riječima ne može izreći - opisati. Konstrukcije tužitelja Igora Vulića i Darije Padovan – Buškulić s prošlih ročišta su tendenciozno objavila sredstva za javno priopćavanje s ciljem da uvjere javnost u laži pomoću kojih me žele kompromitirati kao političkog uznika iz bivšeg sustava i kao branitelja domovinskog rata, a sve po uputama poznatih djelatnika UDB-e Josipa Kraljića, Ive Vodopije i dr . . . Tužiteljica Darija Padovan – Buškulić ironično ističe da je u pitanju odugovlačenje vremenom, a za istinu je nije briga, a ja ističem da nema pravde bez istine. Ivo Vodopija i Josip Kraljić tako skreću pažnju prikrivajući svoja nedjela koja su počinili u tvornici V. Bagat, zbog pretvorbe i ostalih krivičnih djela. Protiv njih je podnesena krivična prijava ali i zahtjev za reviziju pretvorbe tvornice V. Bagat. Samo zahvaljujući njihovim starim vezama do danas nije pokrenuto suđenje protiv njih. Preko ovakvih nedjela tužiteljica Darija Padovan – Buškulić prelazi i ima vremena, a prošlo je 21. godinu od kako je uništena tvornica V,. Bagat. Tvornica V. Bagat je prva tvornica koja je uništena za vrijeme domovinskog rata u Hrvatskoj, ne granatama već pomoću tadašnjih čelnih ljudi koji su znali da kada se uništi ekonomija automatski se uništi samostalnost države. Tužioci bi se trebali pozabaviti „cigaret – mafijom“ iz kruga bivše tvornice V. Bagat iz koje je proizišlo puno današnjih „visokih“ političkih dužnosnika i u Zadru. Bizantsko – sofistički stil proganjanja s vlastitog ognjišta osjetio sam ja do sada bezbroj puta . . . Za tužiteljica Dariju Padovan – Buškulić i policiju i nakon nekoliko godina od događaja još ima vremena za otkrivanje tko mi je bacio bombu pred kuću. Iste novine, koje su u službi pojedinaca, izvještavale su ironično kakav je to Hrvat kojem se bombe bacaju na kuću, a sada u ovom montiranom postupku protiv mene pišu da sam ja iznudio povoljniju najamninu na poslovnom prostoru za koji ja smatram da je moje vlasništvo. Ljudima iz istog miljea čak je smetalo i raspelo koje sam postavio u Poličniku na jednom raskrižju putova, isti su poticali na rušenje dok nije srušeno, a mene su napadali kao da sam ga ja porušio. Dakle, uvijek isti rušilački stil s kojim se zlo služi, a nisu otkrili i riješili pokušaj ubojstva za vrijeme domovinskog rata, kada mi je pucano po autu . . . jer ima vremena. Eto koliko im smetam, iako nikada nisam živio na račun Hrvatske ili bilo kojeg pojedinca, samo zato jer se cijelog života žrtvujem za hrvatsko opće dobro. Bez obzira na ishod i ovog suđenja u Zadru, ovo je monstruozno političko suđenje meni, kojim me žele bez argumenata, samo lažima iskompromitirati kako su to činili i za vrijeme Jugoslavije. Društvo političkih uznika dijeli moje mišljenje i nema dvojbe da je ovo ponovo političko suđenje, zato predlažemo da taj moj poslovni prostor, u kojem je grupa HORA održavala 1971. godine tajne sastanke, a zbog čega smo skupa dobili 150 godine robije, bude spomen prostorija Danas repovi UDBE žele oteti taj prostor, a mene lažnim optužbama iskompromitirati. Svakako na ova prijedlog bit će zanimljiva reakcija tužiteljice Darije Padovan – Buškulić, kao i ostalih njoj sličnih po domoljublju. S obzirom da nemam mogućnosti preko sredstava za javno priopćavanje pobijati laži, na kojima su stvorili optužnicu protiv mene, a budući da tužiteljstvo vješto koristi sva sredstva za javno priopćavanje, predlažemo da Hrvati ovo suđenje nepristrano komentiraju. dr. sc. Ilija Barjašić Predsjednik Pokreta za preporod hrvatskog duha i poticanje nataliteta u Hrvatskoj - ŽIVOT III Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Zadarske županije Ovih dana pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zadarske županije i bivši predsjednik Bagat trgovine Zadar Josip Kraljić zatražio je da ga se što prije umirovi kako bi u «tišini» otišao iz razloga što su javnosti dana priopćenja da je godinama nezainteresiran za enormna trošenja sredstava Doma zdravlja Zadarske županije te da zapošljavaju rodbinu i primaju preko reda u Dom za starije i nemoćne osobe. Predsjednik Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Zadarske županije je Zlatko Begonja (opet ekipa iz Bagata). Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb obavlja upravne i stručne poslove u području sustava zdravstvene zaštite, javnog zdravstva i socijalne skrbi, usklađuje investicije te predlaže razvitak mreže ustanova iz svoga djelokruga, prati zdravstveno i socijalno stanje i potrebe.
Dom zdravlja Zadarske županije za službena putovanja platio 492.128,00 kuna http://www.zadarska-zupanija.hr/skupstina/skupstina_16/1_5.pdf http://www.narada-holding.com/kolegij_temp/1.5.pdf Iz izvješća Doma zdravlja Zadarske županije utvrđeno je da je isti za službena putovanja za 2010. godinu platio 234.944,00 kuna, a za 2011. godinu 257.184,00 kuna, ukupno 492.128, 00 kuna. NEPRAVILNOSTI DOMA ZDRAVLJA ZADARSKE ŽUPANIJE DJELATNICI DOMA ZDRAVLJA BIOGRAD N/M OBRATILI SU SE STRANCI HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA - PODRUŽNICI ZADAR O NEPRAVILNOSTIMA DOMA ZDRAVLJA ZADARSKE ŽUPANIJE TE BIVŠEG DIREKTORA DOMA ZDRAVLJA BIOGRAD N/M I ŠEFA HITNE MEDICINSKE POMOĆI ZADAR ROBERTA ŽUPANOVIĆA, SADA POMOĆNIKA RAVNATELJICE DOMA ZDRAVLJA ZADARSKE ŽUPANIJE . DOSTAVLJAMO HRVATSKOJ JAVNOSTI NJIHOV DOPIS. Postovani, Evo napokon da i ja napisem malo sto se radilo u Domu zdravlja Biograd n/m gdje je Zupanovic Robert,sadasnji direktor Doma zdravlja Zadar,bio direktor. Kad je Dom zdravlja Biograd n/m isao u pretvorbu,odnosno u zakup,tada je sef laboratorija bila supruga od Zupanovic Roberta.Vrlo lako je to njoj dano u zakup,a prije toga je meni i mojoj kolegici Nedi Baresic,a obe smo imale Visu strucnu spremu,dao otkaze. Po pravilniku su otkaze trebali primiti djelatnici sa srednjom spremom,a ne sa visom. Prije otkaza je donio odluku da nam se osobni dohodak smanji sa 3600 kn ,na 2000kn(mislim da su tada vec bile kune-2002.god.).To je donio zato da nam otpremnina bude manja. Morale smo to potpisati jer ako nismo potpisale smanjenje place onda bi dobile otkaz u roku 24 sata.Kad smo to potpisale urucio nam je otkaz tek za mjesec dana.Koja igra.... Ja sam i dan-danas sa Domom zdravlja na sudu jer mi nisu isplacivali dohodak za Visu spremu. Bila sam na sudu i zbog otkaza ali je on sredio da se tuzba izgubi jer je tada promijenio stranku..Mislim da je prvo bio u stranci prava,a onda je usao u HDZ. Kako je usao u HDZ, tako je sredjivao rocista za moju tuzbu, pa se to vec vodi na sudu 16 godina. Ja sam na sudu dobila parnicu jer sam pisala na Ustavni sud ali je on sredio da ponovo dodje parnica na opcinski.Kako?Zna se..-HDZ. Ljiljana Dom zdravlja Zadarske županije za računalnu opremu i usluge platio 2.993.207, 00 kuna Dom zdravlja Zadarske županije je za računalnu opremu za 2010. godinu platio 2.439.057,00 kuna, a za računalne usluge 2010. godine 247.655,00 kuna i 2011. godine 306.495,00 kuna, ukupno 2.993.207, 00 kuna. Građani grada Zadra traže da se utvrdi je li kupnja informatičke opreme išla preko zagrebačke tvrtke M SAN i njezinih poslovnih partnera i po kojim cijenama. Dom zdravlja Zadarske županije za intelektualne usluge platio 3.086.060, 00 kuna Proračun Doma zdravlja Zadarske županije je oko 52 milijuna kuna, a prihodi poslovanja su pretežito prihodi od HZZO, prihodi od proračuna (središnji i lokalni), ostalih korisnika i dr. Dom zdravlja Zadarske županije je za intelektualne usluge za 2010. godinu platio 1.455.299,00 kuna, a za 2011. godinu 1.630.761,00 kuna, ukupno 3.086.060, 00 kuna. Poslano 1. Predsjedniku Hrvatske 2. Vladi Republike Hrvatske 3. Ministarstvu unutarnjih poslova RH 4. Državnom odvjetništvu RH 5. USKOK-u U Zadru, 1. kolovoza 2012. godine
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA ZADAR |