Marketing
Intervju s prof. Nikom Šoljakom, predsjednikom Hrvatskog svjetskog sabora - jedinstvene organizacije domovinske i iseljene Hrvatske
Intervju s prof. Nikom Šoljakom, predsjednikom Hrvatskog svjetskog sabora - jedinstvene organizacije domovinske i iseljene Hrvatske
P. Poznati ste po kritičnom stavu prema svim dosadašnjim vladama, a vas kao civilnu udrugu financira Vlada RH?
O. U 12 godina postojanja Vlada RH nije Hrvatskom svjetskom saboru, kao civilnoj udruzi, odobrila niti jednu kunu. Uvijek nađu opravdanje za odbijanje naših molbi.
P. Udruga za skupljanje odbjeglih životinja dobiva sredstva, a vi ne. Zašto je to tako?
O. Mi smo jedina civilna udruga u RH koja je kritična prema Vladi, a Vlada kao i svatko tko vlada je neprikosnoven i ne podnosi kritike. Vlada voli poslušnike, odnosno ljude koji je svaki dan hvale, njima pomaže jer su oni vladina ispostava i vladino pokriće da civilne udruge funkcioniraju i pred svijetom služe za pokriće kao dokaz demokratske vladavine.
P. Kako se financirate?
O. Svatko snosi svoje troškove. Svatko daje dio sebe za svoj narod i državu Hrvatsku. Daju sve što mogu, a zauzvrat ne traže ništa.
P. Vidjeli smo na vašoj internetskoj stranici popis intelektualaca koji su se stavili na uslugu HSSD. Zašto?
O. Veliki broj hrvatskih intelektualaca iz Hrvatske i svijeta stavio se na uslugu HSSD-u u uvjerenju da će putem HSSD svoje znanje i sposobnosti moći staviti u funkciju razvoja Hrvatske. To su izuzetno pošteni i vrijedni intelektualci koji se osjećaju dužni pomoći domovini Hrvatskoj. Hrvatski narod je u njih uložio novac, školovali su se pa se osjećaju dužni pomoći svojoj domovini koja se raspada i ulazi u katastrofu. Žele svoje znanje staviti na raspolaganje. Prije deset godina formirali smo timove sa zadatkom pronalaženja puta izlaska iz ove teške moralne, duhovne i gospodarske krize u kojoj se danas nalazimo. Tako su nastali timovi stručnjaka koji su napravili razvojne programe i projekte.
P. Koji su to programi?
O. To je nekoliko programa. Neki su izrađeni, a neki su još u idejnim razmišljanjima.
P. Možete li navesti koji su programi gotovi, odnosno s kojima se može krenuti u realizaciju?
O. Gotovi su programi gospodarske obnove RH, revitalizacije hrvatske poljoprivrede, turistički program, program elektroenergetske neovisnosti RH, program međunarodnog kulturnog natjecanja. U izradi su još Međunarodni centar mladih, Međunarodni poslovni centar „Karlovac“, Hrvatska svjetska banka i drugi.
P. Recite nam nešto detaljnije o gotovim programima i projektima, posebno o programu gospodarske obnove RH.
O. Program gospodarske obnove, koji predstavlja kralježnicu hrvatskog New Deala, sadrži dvije skupine strateških projekata. Prvu skupinu gotovih projekata, koji su izrađeni u okviru gospodarske strategije EU, čini set od šest projekata koji funkcionalno sačinjavaju jednu neraskidivu cjelinu, što znači da se moraju realizirati istovremeno, jer pojedinačno ne znače gotovo ništa, a kao cjelina čine bogatstvo:
1. Izgradnja nizinske, dvokolosiječne i elektrificirane željezničke pruge Rijeka - Zagreb - Koprivnica
2. Izgradnja matičnog kontejnerskog terminala "Zagrebačko pristanište" u riječkoj luci
3. Izgradnja velikog poslovno-logističkog čvorišta "Miklavlje" u općini Matulji
4. Razvoj "Međunarodnog poslovnog centra Karlovac"
5. Izgradnja višenamjenskog plovnog kanala Dunav - Sava (Vukovar - Šamac)
6. Izgradnja mreže željezničkih pruga između lučkih terminala i logističkih čvorišta za unutarnji (interni) prijevoz kontejnera po strogom normativu matičnih brodova od 75 TEU/h
Drugu skupinu razvojnih projekata uglavnom čine sljedeći projekti:
- Priprema izgradnje novog matičnog terminala "Raša-Bršica“ u Raškom zaljevu
- Izgradnja željezničke pruge Rijeka - Koper – Trieste, koju je projektirala EU u okvirima svoga projekta IMONODE
- Izgradnja konsolidacijskog strateškog čvorišta "Rugvica" kod Zagreba - Karlovca
- Izgradnja LNG terminala s funkcionalnim multiplikativnim projektima u svome okruženju na području općine Omišalj
- Izgradnja najmanje 5 specijalnih tankera u hrvatskim brodogradilištima za transportni lanac u prijevozu LNG od izvorišta do Omišlja
- Proizvodnja velikog broja željezničkih vagona za novi sustav MODLAOR kojeg potiče EU svojim kohezijskim i strukturnim fondovima
- Izgradnja većeg broja poslovnih zona uz riječki prometni pravac do Mađarske.
P. To mi izgleda kao skup želja, a nikako kao realna mogućnost.
O. To nije skup želja nego je uistinu realna mogućnost. Na tim projektima radio je tim od 25 najeminentnijih hrvatskih i europskih stručnjaka iz Hrvatske i svijeta, računajući i lobiste koji su te programe predstavili EU. EU ih je službeno prihvatila 28.06.2010. godine u Szczecinu na način da je odabrala Luku Rijeka i riječki prometni pravac za svoje glavno strateško prema Kini i obrnuto u idućih najmanje 50 godina. To su programi i projekti u koji su uključene gotovo sve europske zemlje koje u njima pronalaze svoje konkretne interese. Ključni resurs za realizaciju ovih strateških projekata predstavlja svih sedam međunarodnih koridora koji su bili presudni da EU ne prihvati luke u Trstu i Kopru za svoju dugoročnu strategiju, a zemlje središnje Europe sada ulaze u svoj New Deal po poznatom modelu koji je korišten za razvoj tzv. Zapadne Europe nakon Drugog svjetskog rata, što RH osigurava ogromnu mogućnost za njezino pretvaranje u zemlju blagostanja i to iz temelja pozicijske rente.
P. U našem razgovoru ste rekli da ste te programe nudili bivšoj Vladi - predsjedniku Ivi Sanaderu, Jadranki Kosor i sadašnjem aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću. Zašto ih oni nisu prihvatili i realizirali, kada su to tako dobri programi?
O. To pitajte njih.
P. Pitam sada Vas zašto po vašem mišljenju Vlade RH te programe ne prihvate i tako izvuku Hrvatsku iz krize?
O. To je veoma teško pitanje. Iziskuje šire i kompleksno elaboriranje, jer je tu više čimbenika, počevši od nasljeđenih uskih ograničenih spoznaja, hrabrosti i sposobnosti osoba koje kao poslušnici sudjeluju u obnašanju vlasti, a koje nikada u životu nisu, kao gospodarstvenici, zaradili niti jednu kunu. Oni ne mogu i ne smiju znati kako se zarađuje, jer ne bi bili pouzdani politički poslušnici svojih šefova koji moraju slušati kriminalce uvoznike koji su opljačkali društvenu imovinu po kriminalnom Zakonu o pretvorbi i privatizaciju, pa sada kupuju političare za ostvarivanje svojih prljavih ciljeva. Jedan od osnovnih kočničara smjelog prihvaćanja novoga su dubioze kojih svaka vladajuća stranka ima i tih dubioza se ne može riješiti, jer je u reketu uvoznika. Uz to ide znanje i menadžerska sposobnost, a znamo da su menadžeri postavljeni od strane političara kriminalaca koji postavljaju svoje ljude u sva važnija poduzeća koji moraju raditi što im ti političari naređuju. Najveća kočnica je nesposobnost i neznanje političara koje leži u činjenici da oni obmanjuju narod i javnost svojom bahatošću, lažnim obećanjima, manipulacijom pravosuđa, itd. Oni se boje svakog razgovora s ljudima od struke, sami sebi lažu da su pokupili sve znanje svijeta kada su dobili tu funkciju. Ti ljudi preko noći postanu najpametniji na svijetu i njima ničije znanje ne treba.
P. Predsjednik Vlade Zoran Milanović u javnim medijima spominje neke od tih programa. Znači da te programe prihvaća?
O. Istina je, predsjednik je pismeno dao nalog svojim ministrima da te programe detaljno prouče. Neki ministri su to ozbiljno shvatili. S obzirom da su s tim međunarodnim programima Europa i Kina detaljno upoznati, naših nekoliko ministara idu u Kinu da se upoznaju s detaljima tih programa i od Kineza zatraže avans, kako bi zakrpali rupe u proračunu. Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić te programe spominje te posebno naglašava prugu Rijeka - Botovo.
P. Zar se to može dogovarati bez međunarodnog natječaja ?
O. Programi moraju ići u paketu te po Međunarodnom pravu mora se raspisati međunarodni natječaj kada se radi o tako velikoj investiciji (cca. 55 milijardi eura).
P. Ako je to tako, kako onda naši ministri mogu Kini nuditi dijelove tog programa i to bez natječaja?
O. Mogu oni prodati jedan od tih programa i dobiti novac, jer kupci znaju da će kasnije ucjenama vladati tim programima i zaraditi nekoliko desetina puta više nego će to danas platiti.
P. To bi bio kriminal!
O. Recite mi ijednu privatizaciju u ovih 20 godina koja nije bila kriminalna, putem koje nisu izdani nacionalni interesi. Barem u tome naši ministri imaju iskustva. Vuk mijenja dlaku, ali ćud nikada. Uostalom, zašto bi oni sada morali štititi nacionalne interese kada do sada nitko to nije činio?
P. Rekli ste da EU ima interes investirati u te programe. Zašto se onda EU zaobilazi?
O. EU je spremna kompletni program financirati, jer su to njezini programi i projekti u koji se uključuju gotovo sve zemlje EU. Čak su izdali certifikat kojim garantiraju svim investitorima za uloženi kapital upravo u navedene projekte:
P. Ako je to tako, zašto naša Vlada ne raspiše međunarodni natječaj i dobije sredstva od najpovoljnijeg ponuđača?
O. To pitajte Vladu i ministre koji kroz mala vrata žele prodati resurse i tako dovesti u pitanje realizaciju navedenih programa.
P. Kako to mislite da će dovesti u pitanje realizaciju navedenog programa ako prodaju jedan segment tog programa?
O. Programi gospodarske obnove RH moraju ići u paketu. Jedino onda je multiplikator 11. Ako idu pojedinačno, nikad se neće kompletno realizirati i kanal Dunav – Sava – Vukovar - Šamac čekat će još 150 godina da bi bio izgrađen. Isto je i s drugim programima. Iz tog razloga prodaja segmenta programa bila bi nenadoknadiva šteta, to bi bila nacionalna izdaja putem koje se hrvatski narod osuđuje na doživotno dužničko ropstvo (nemamo prostora za elaboriranje, ali ako treba, stojimo Vam na raspolaganju).
P.Vratimo se na program poljoprivrede. Rekli ste da je gotov, pa koje su onda njegove temeljne vrijednosti?
O. Poljoprivreda je jedan od naših najbogatijih resursa. Možemo prehraniti 40 milijuna stanovnika. Osnovni dijelovi programa su izrada katastra kultura, avansiranje proizvodnje, garantiranje cijena te otkup svih proizvedenih količina, sufinanciranje prerađivačke industrije i druge mjere kojima se potiče proizvodnja.
P. Rekli ste da je gotov i turistički program.
O. Da. Turistički program temelji se na prirodnim resursima, bez devastacije prostora uz maksimalno korištenje prirodnih jela i pića, uz maksimalno poticanje zdravstvenog sportsko - rekreativnog elitnog turizma. Sufinancirale bi se sve vrste turizma - zdravstveni, sportski, kulturni, znanstveni, planinski, riječni i druge turističke djelatnosti.
P. Spomenuli ste i program elektroenergetske neovisnosti. Energenti poskupljuju. U razgovoru ste nam rekli da realizacijom programa koje su izradili neovisni stručnjaci, energenti u Hrvatskoj mogu biti niži 20 do 40 %. Zar je to moguće?
O. Nemamo razloga ne vjerovati hrvatskim stručnjacima koji su cijeli svoj radni vijek ugradili u spoznaje na tom području. Nažalost, kod nas se život odvija stihijski, iz dana u dan bez analiza, bez planova, bez programskih zaštita hrvatskih nacionalnih interesa pa nam se događa da Talijani naš plin plaćaju tri puta manje nego mi u Hrvatskoj.
P. Naveli ste toliko toga da ste me zbunili. Ni sam ne mogu vjerovati da su vaši navodi istiniti.
O. Ako ne vjerujete, provjerite ih. Mi smo sretni da smo u koordinaciji Hrvatskog svjetskog sabora uspjeli oko konkretnih programa ujediniti najeminentnije hrvatske intelektualce iz Hrvatske i svijeta te europske znanstvenike koji su također sudjelovali u izradi tih programa. Zahvaljujući objedinjenju snaga, danas imamo programe koji hrvatskom narodu osiguravaju sretnu budućnost u narednih 50 godina.
Hvala na razgovoru.
Hvala Vama.
U Zagrebu, kolovoz 2012. godine
I.Š.
Post je objavljen 01.09.2012. u 15:56 sati.