Šegrtski zapisi
nedjelja, 28.02.2021.
Esseker Hötzendorf, Osječanin 19. stoljeća
Osječanin Hugo Hötzendorf, slikar slavonske ravnice
Zapisi jednog vremena: 28.2.1869.
Kada je počela nova etapa Habsburške Monarhije, tj. Austro-Ugarske Monarhije napustio je Osijek i Slavoniju Hugo Hötzendorf 28. veljače 1869. godine.
Slikar koji je godinama djelovao u Osijeku bio je učitelj i poznatim kulturnim djelatnicima Austro-Ugarske Monarhije poput Kršnjavog i Waldingera. Svojim je slikama pripadao romantizmu 19. stoljeća pri čemu možemo istaknuti Pametnik slavonskih okolicah, mapu od četrdesetak slika i crteža.
Foto: Hugo Hötzendorf, Izvor: Hrvatska enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
Oznake: ZJV, Hötzendorf, slikar
petak, 26.02.2021.
Ana-Marija Hilleprand (rođ. Pejačević)
Ana-Marija Hilleprand von Prandau, barunica i gospodarica sjeveroistočne Slavonije!
Zapisi jednog vremena: 27.2.1863.
Zemljišna gospodarica prostora od Drave na sjeveru do Vuke na jugu, od okolice Osijeka na istoku do okolice Našica, Orahovice na zapadu Maria Ana Eleonora (rođ. Pejačević) Hilleprand von Prandau napustila je ovozemaljski život 27. veljače 1863. godine.
Uz valpovačko vlastelinstvo vežemo vlasteline, odnosno zemljišne gospodare poput Petra II. Antuna i Josipa Ignaca Hillepranda von Prandaua, a često zanemarujemo lik i djelo žena poput Ana-Marije. Gospodarice koja je s Josipom Ignacom podignula svetište sv. Ane uz Dravu kod Bistrinaca, vodila obnovu dvorca početkom 19. stoljeća, samostalno vodila vlastelinstvo nakon smrti Josipa Ignaca uz određenu pomoć sinova Karla i Gustava… S vremenom su podijelili vlastelinstvo na dva dijela pri čemu je Karlo djelovao u kulturi diljem Habsburške Monarhije, a Gustav gospodario s oba vlastelinstva.
Tijekom njezina života podizale su se crkve diljem današnje Valpovštine i Miholjštine, a ne smijemo zanemariti niti njezinu ulogu u otkriću ili možda stvaranju legende o Bijeloj djevi valpovačkog dvorca pri kraju njezina života…
„Ponajprije mi (Kuhač prenosi misli baruna Gustava) pripoviedaše moja majka, da je već pred mnogo godina, kad je kod mene u gradu stanovala, čula iznad svoje sobe, gdje nitko nije stanovao, hodati, stupati, štropotati i zatvarati vrata. To se je uviek o polnoći sbivalo, ako nije gorila svieća… Majka ne htjede o tom pojavu nikomu ništa propoviedati, bojeći se da koga ne uzmiri…“ (F. Kuhač, Valpovo i njegovi gospodari)
Foto: Ana-Marija Hilleprand vond Prandau i Josip Ignac Hilleprand von Prandau, Izvor: Muzej likovnih umjetnosti, Osijek
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
Oznake: ZJV, Hilleprand, barunica, grofica
nedjelja, 21.02.2021.
Poklade-Pepelnica-Korizma
Sramotni ponedjeljak, bolni utorak, vrtičava srijeda pa i mišji petak…
Dani su koji su vladali diljem Slavonije u neka druga vremena, a postojao je i lakomi četvrtak. O tim danima možemo naći naznake u mislima Matije Antuna Reljkovića u 18. stoljeću.
Nakon maškara, poklada, bušara slijedila je Pepelnica i korizma...
YOUTUBE KANAL ŠEGRTSKI ZAPISI:
POKLADE, PEPELNICA, KORIZMA
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
Oznake: ZJV, poklade, pepelnica
utorak, 09.02.2021.
Brunšmid, arheolog slavonske ravni
Rođen Josip Brunšmid: Jedan od najvećih arheologa slavonske ravnice
Zapisi jednog vremena: 10.2.1858.
Vinkovčanin Josip Brunšmid rođen je 10. veljače 1858. godine. Svojim je radom doprinio razvoju arheologije, muzeologije i numizmatike u Hrvatskoj, odnosno u jugoistočnim dijelovima Austro-Ugarske Monarhije.
Nakon studija zemljopisa i povijesti u austrougarskoj prijestolnici Beču radio je kao profesor u Vinkovcima, kustos i ravnatelj tadašnjeg Arheološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu. Također je bio i doktor arheologije, disertacija u Beču o grčkim kolonijama. Koncem 19. stoljeća postao je prvi profesor arheologije na Sveučilištu u Zagrebu, a bio je i član JAZU…
Proučavao je prapovijest, antiku i srednji vijek pri čemu možemo istaknuti arheološka iskapanja na prostoru Bijelog Brda, Slakovaca…
Foto: Josip Brunšmid, Izvor: Hrvatska enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
Oznake: ZJV, Brunšmid, arheolog
četvrtak, 04.02.2021.
Strossmayer, biskup i mecena
Rođen J.J. Strossmayer: Jedan od najvećih mecena u hrvatskoj povijesti
Zapisi jednog vremena: 4.2.1815.
Josip Juraj Strossmayer rođen je u Osijeku 4. veljače 1815. godine. Bio je đakovački biskup (bosanski i srijemski biskup), jedan od najvećih mecena u hrvatskoj povijesti i hrvatski političar.
Nakon školovanja u Đakovu, Pešti (doktor filozofije), Beču (doktor teologije) bio je profesor u Đakovu, dvorski kapelan u Beču. Imenovan je biskupom Đakovačke i Srijemske biskupije koncem 1849. dok je ustoličen tijekom sljedeće godine.
Također je bio zastupnik u Hrvatskom saboru, veliki župan Virovitičke županije (županije od Virovitice do Osijeka). Ovisno o političkim okolnostima promovirao je takozvanu južnoslavensku ideju iz koje se mogao iščitati i trijalizam Austro-Ugarske Monarhije.
Bio je na različite načine mecena današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (nekadašnja JAZU), Matice hrvatske, Matice dalmatinske, zagrebačkog sveučilišta… Njegovo je biskupovanje obilježila i gradnja katedrale u Đakovu, kao i palače JAZU u Zagrebu i osnivanje galerije.
Foto: Josip Juraj Strossmayer, Izvor: Hrvatska enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
Oznake: ZJV, strossmayer, biskup
srijeda, 03.02.2021.
Kršnjavi, svestrani Slavonac!
Isidor Kršnjavi: Jedan od najsvestranijih Slavonaca
Zapisi jednog vremena: 3.2.1927.
Našičanin koji je bio povjesničar umjetnosti, slikar, predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu, jedan od osnivača Muzeja za umjetnost i obrt i ravnatelj Strossmayerove galerije umro je 3. veljače 1927…
Bio je član Starčevićeve Stranke prava, Khuenove Narodne stranke i Frankove Stranke prava (takozvani Frankovci).
Možemo izdvojiti njegova djela: prijevod Danteove Božanstvene komedije, Dvije radnje o umjetnosti, Pogled na razvoj hrvatske umjetnosti u moje doba…
Foto: Isidor Kršnjavi, Izvor: Hrvatska enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
Oznake: ZJV, Kršnjavi, političar
utorak, 02.02.2021.
Slavonac doprinio razvoju BiH!
Rođen intelektualac koji je povezao Slavoniju, Bosnu i Hercegovinu!
Zapisi jednog vremena: 2.2.1865.
Hrvatski povjesničar i arheolog Ćiro Truhelka rođen je u Osijeku 2. veljače 1865. godine. Nakon školovanja (arheologija i povijest umjetnosti) radio je diljem tadašnjih istočnih dijelova Austro-Ugarske Monarhije. Tako je radio u Strossmayerovoj galeriji, bio je kustos i direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu...
Istraživao je povijest i lokalitete u Bosni i Hercegovini od Zenice preko Jajca do Posušja. Ondje su proučavana razdoblja od prapovijesti do srednjega vijeka. Također je doprinio paleografijskim, etnološkim i numizmatičkim istraživanjima povijesti Bosne i Hercegovine.
Neka su od njegovih studija Kraljevski grad Jajce, Starokršćanska arheologija, Studije o podrijetlu.
Foto: Ćiro Truhelka, Izvor: Hrvatska enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
Oznake: ZJV, Truhelka, arheologija
ponedjeljak, 01.02.2021.
Župa Belišće
Osnovana župa Belišće prije pedesetak godina!
Zapisi jednog vremena: 1.2.1966.
„Nakon što je još godine 1938. utemeljena, ovim se Dekretom… diobom župe Valpovo, danom 1. veljače 1966. KANONSKI OSNIVAM I OTVARAM ŽUPU SV. JOSIPA RADNIKA u Belišću, do sada filijalnom selu župe Valpovo…“
Dekret je donesen u Đakovu 31. siječnja 1966. od strane biskupa Stjepana Bäuerleina.
U novoosnovanu župu koja je postala još jedna župa u sastavu valpovačkog dekanata ušli su Belišće, Bistrinci i Kitišanci. Također je određeno da do gradnje i posvete nove župne crkve kao župna crkva služi dosadašnja filijalna crkva Male gospe u Belišću.
Koncem siječnja iste godine (1966.) imenovan je dugogodišnji valpovački župnik Zdenko Petovari za upravitelja župe u Belišću.
Osnivanjem belišćanske župe nastavio se proces osnivanja katoličkih župa od 18. stoljeća (do tada su župe pod utjecajem mnogih okolnosti „nastajale i nestajale“). Dolaskom habsburške vlasti na istočnom je dijelu slavonske Podravine bilo tri župe (Petrijevci, Miholjac i Valpovo). Tijekom sljedeća dva i pol stoljeća osnivale su se župe u Brođancima, Marijancima, Veliškovcima, Bizovcu, Podgajcima Podravskim…
Foto: Župna crkva u Belišću
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
