Šegrtski zapisi
nedjelja, 30.12.2018.
Sela podižu gradove – nekada u slavonskoj Podravini
Foto: Ostaci srednjovjekovne valpovačke utvrde
Kada promatramo povijest gradova poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka možemo uočiti demografski razvoj u zadnjih stoljeće, stoljeće i pol. Tome su doprinijeli migranti iz okolnih naselja. Tako su recimo u Zagreb dolazili iz Hrvatskog zagorja i Prigorja, a u Split s otoka i iz Dalmatinske zagore.
Isto je bilo i s manjim središtima, naravno, u manjim omjerima.
Kada promatramo povijest naselja Slavonije, Srijema i Baranje možemo primijetiti promjenu položaja mnogobrojnih naselja tijekom migracija na relaciji selo-grad-selo. Neka su nestala, a neka su se doslovno preselila od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara.
Zahvaljujući zemljovidima iz 1730-ih i 1780-ih godina i izvještajima komorskih popisivača možemo interpretirati i migracije stanovništva slavonske Podravine nakon sukoba osmanske i habsburške vlasti s konca 17. stoljeća.
Youtube:
Slavonska naselja - migranti, 2. dio
Slavonska naselja - migranti, 1. dio
„Nekadašnji stanovnici katolici tijekom osmanske vlasti poput stanovnika Metlinaca zabilježeni su 1698. godine u obližnjem središtu Valpovo. To znamo jer je zapisano pored njihovih imena i prezimena da dolaze iz spomenutog naselja, odnosno predija Metlinacz. Oni su poimence Paulus, Paulus Begovich (Begović), Joannes Begovich (Begović), Andreas Begovich (Begović), Andreas Juranich ( Juranić). Za razliku od prezimena Juranić i danas prezime Begović možemo pronaći u Valpovu. Četiri godine nakon prvog komorskog popisa, tj. 1702. godine Metlinci su i dalje nenaseljeni, ali se postupno gubi spomen naselja uz emigrante iz istoga. Tako je, primjerice, od prethodno spomenutih samo uz jednog stanovnika po imenu Mihal koji je možda nasljednik pisalo da je iz Metlinaca. Najvjerojatnije su ostali sa svojim obiteljima te su se pritom asimilirali u Valpovu i nisu više imali potrebu ni oni, a ni komorski popisivači navoditi da su rodom iz Metlinaca. Sve u svemu, u Metlince se sigurno nisu vratili jer su bili nenaseljeni kako je već i navedeno. Kada se promatra prvospomenuti popis iz 1698. godine, možemo uočiti da je oko 90 % od ukupno 148 tadašnjih valpovačkih kućedomaćina i njihovih obitelji bilo iz nekadašnjih okolnih naselja. Uz navedene je kućedomaćine iz Metlinaca najviše pridošlica bilo iz najbližih naselja koja su do dva ili tri sata hoda od valpovačke utvrde, odnosno do 12 kilometara udaljenosti od utvrde…
Za razliku od spomenutih naselja bilo je došljaka u Valpovu i iz naselja u kojima su unatoč trendu migracije prema središtima pojedini kućedomaćini ostali živjeti u svome rodnom naselju. Kao primjer možemo navesti kućedomaćine iz Vinogradaca, Črnkovaca i Rakitovice. Kućedomaćini koji su rodom iz zadnje spomenutog sela nisu za razliku od Vinogradčana i Črnkovčana odlazili u za njih relativno udaljenije Valpovo, nego i u obližnja središta poput današnjeg Donjeg Miholjca i Svetog Đurđa. Njihova je migracija po svemu sudeći ovisila o osjećaju sigurnosti koji se pojavljivao posebno kod svakog kućedomaćina i njegove obitelji ovisno o njihovu odnosu prema okolnim močvarama i šumama i svemu što su one donosile.“ (M. Sučić, Počeci habsburške Valpovštine, Ogranak Matice hrvatske u Valpovu, 2017.)
Oznake: povijest, Valpovština, Miholjština
utorak, 18.12.2018.
Migracije slavonske Podravine - stabilizacija vlasti donijela i prestanak migracija
Foto: Naselja migranti
Na području današnje slavonske Podravine koncem 17. stoljeća uslijedile su migracije. One su bile pod utjecajem političkih i demografskih promjena i vojnih sukoba između vojni dinastija iz Beča i Istanbula (u javnosti su sukobi poznati pod nazivom Veliki bečki rat). Migracije su se događale uz pojedine slučajeve iz drugih kulturnih krugova većinom u sklopu istog kulturnog kruga koji možemo od prvih desetljeća 18. stoljeća nazivati i srednjoeuropski kulturni krug.
Tijekom navedenih promjena „unutar Slavonije ostalo je prema procjenama početkom 1690-ih godina oko 40 000 ljudi jer su uz muslimane migrirali i kršćani. Tih oko 40 000 stanovnika bilo je tek oko 20 % slavonskog stanovništva s početka 1680-ih godina. Također, uz demografsku pustoš došlo je i do pustoši utvrda, tj. bile su konačno uništene utvrde poput Subotice i Selaka. Pojam konačno koristimo jer ne možemo biti sigurni u kakvom su stanju bile tijekom osmanske vlasti. U biti, nakon odlaska muslimanskog stanovništva i osmanske vlasti s promatranog područja uslijedilo je novo razdoblje za područje Slavonije, pa tako i trgovišta Valpovo, Miholjac, okolice i starosjedilačkog kršćanskog stanovništva koje je još godinama obitavalo po šumama i močvarama zbog straha, neznanja i nesigurnosti u budućnost.“ (M. Sučić, Počeci habsburške Valpovštine, Ogranak Matice hrvatske u Valpovu, 2017.)
Dok je dio kršćanskog stanovništva boravio po šumama, močvarama ili u slabo prometno povezanim naseljima s kopnenim putom koji danas popularno nazivamo Podravskom magistralom dio je stanovnika migrirao i u Valpovo i u Miholjac (današnji Donji Miholjac) ili su „stvorena“ nova područja naselja Petrijevci i Marijanci. Prateći demografski razvoj uz vanjski utjecaj, odnosno ulaganja dolazilo je i do gospodarskog razvoja pojedinih naselja.
Youtube kanal:
Donji Miholjac, 2. dio
O tom kršćanskom stanovništvu – migrantima možete slušati u novom dijelu serijala Zapisi iz Valpovštine i Miholjštine koji po običaju donosi i do sada nekorištene prikaze naselja, šuma i rijeka osamnaestoljetne slavonske Podravine.
Youtube kanal:
Naselja migranti slavonske Podravine
Oznake: Valpovština, Miholjština, povijest
subota, 08.12.2018.
Gospodarski razvoj i demografija išli ruku pod ruku i u 18. stoljeću
Foto: Dvorac Mailath i Kurija Hilleprand, Donji Miholjac
Tko je sve živio u slavonskoj ravnici od staroga vijeka?
Gdje se nalaze kurije u Valpovštini i Miholjštini?
Što povezuje Valpovo i Miholjac, a nismo niti svjesni?
Koji dio Valpovštine i Miholjštine možemo nazvati „put svile“?
Iz kojih naselja, kao i u Valpovo stanovništvo dolazi u Miholjac?
YOUTUBE ŠEGRTSKI ZAPISI:
Miholjački dvorac, park i ljudi
Nakon četiri dijela serijala Zapisi iz Valpovštine i Miholjštine u kojima je do sada bilo govora o povijesti Valpova kroz suživot s okolicom, kao i o povijesti Donjeg Miholjca u petom će dijelu biti govora o stanovništvu koje se gotovo niti ne spominje, a živjelo je u međuriječju Drave i Vuke. Također će biti govora i o kućama koje odskaču od ostalih, ali su zanemarivane ako se usporede s prekrasnim valpovačkim i miholjačkim dvorcima. Uz potonje se nalaze parkovi koji nisu samo bili za pokazivanje nego su služili i za gospodarski razvoj Valpova, Miholjca pa i drugih naselja poput Marijanaca. Pokušat će se dati interpretacije i na ostala postavljena pitanja, a kao i u prethodnim dijelovima moći ćete vidjeti prikaze dijelova Valpovštine i Miholjštine na zemljovidima iz 18. stoljeća uz fokus na rijeku Dravu i „pridravska“ naselja.
Serijal Zapisi iz Valpovštine i Miholjštine nastao je kao rezultat suradnje Valpovštine.info, Hrvatskog radija Valpovštine i Šegrtskih zapisa. U 12 dijelova će se progovoriti o povijesti slavonske Podravine, ali i ostatka Slavonije uz korištenje povijesnih izvora i zemljovida iz 17. i 18. stoljeća.
Oznake: Donji Miholjac, Valpovo, Miholjština, Valpovština
