Teme iz psihologije

27.03.2020., petak

UTJEŠITI BLIŽNJEG KOJI SE BOJI




OSTANITE POVEZANI

Za dobro mentalno zdravlje važno je njegovanje povezanosti s drugima. Dok ste u izolaciji, svaki dan nazovite vama važne osobe koje su vam daleko. To će biti izvrsna utjeha njima, a i vama.


RAZGOVARAJTE O OSJEĆAJIMA

Slušanje nekoga djeluje umirujuće, jer mu poručujemo da je u redu govoriti o svojim osjećajima. To ima i terapijski učinak. Kontraproduktivno je izbjegavati razgovor o problemima i/ili se koristiti površnim izjavama poput „Ma, sve će biti dobro“, „Treba biti pozitivan".


ODVRATITE POZORNOST (DISTRAKCIJA)

Ovo je najbrži način za brzo umirivanje osobe koja proživljava snažni strah. Predložite joj neku zanimaciju, poput zajedničke tjelovježbe (moguće i on-line) ili gledanja nekog opuštajućeg filma. Zamolite je da se odmah osvrne u prostoru oko sebe i otkrije i nabroji 10 predmeta crvene (ili bilo koje druge) boje….


POKAZUJTE OBZIRNOST PREMA DRUGIMA

Koliko god da je vama samima teško, sjetite se da nikome nije lako. Važno je biti svjestan tuđih osjećaja. Biti cijeli dan zatvoren u ista četiri zida, okružen istim ljudima jest veliki izazov. Mir u kući možemo sačuvati upravo otvorenim razgovorom o tome kako se osjećamo i međusobnim pružanjem podrške.



- 10:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

24.03.2020., utorak

KAKO POMOĆI OSOBI KOJA SE BOJI ILI JE ANKSIOZNA (TJESKOBNA)

Strah i anksioznost su normalne ljudske emocije koje svatko osjeća. Ipak, izrazito je teško gledati kako se netko do koga nam je stalo bori s tjeskobom. Pri tome se često možemo osjećati bespomoćno. Mada to jest popriličan izazov, ima načina kako možete priskočiti u pomoć. Ključno je uspostaviti vezu s anksioznom osobom na način da joj ponudite pomoć i podršku bez osuđivanja. Ljudi ponekad misle da pomažu anksioznoj osobi kad joj kažu da se smiri ili da se prestane uzrujavati oko sitnica, a zapravo, takve riječi samo pogoršavaju već načetu emocionalnu ravnotežu.

Što bismo onda trebali reći i napraviti?



SLUŠAJTE

Ponekad može biti teško razumjeti nekoga tko se osjeća tjeskobno (anksiozno) ili je u strahu od nečega. Stoga je važno otvoreno, na njegujući način i s iskrenim interesom postaviti pitanje o tome što osjeća te izraziti svoju namjeru da ga želimo razumjeti. Pažljivo i strpljivo saslušajte odgovor. Kod mnogih ljudi koji pate od anksioznosti misli postaju toliko preopterećene da čak ni sama osoba ne zna što je to što je muči. Pažljivim slušanjem možemo im pomoći da organiziraju svoje misli i smire se.
Neki od primjera: „Primjećujem da si jako napeta, možeš li mi nešto reći o tome?..... Imam dojam da ti se neke teške misli vrte po glavi, spreman sam te saslušati… Svi smo jako zabrinuti i zbunjeni u vezi ovoga što se događa, kako se ti osjećaš u vezi toga? …“
Dozvolite da vam ispriča što osjeća i zašto joj se to događa. Zatim zajednički pokušajte doći do razloga zašto se osjećaju loše i mogu li možda o svojoj anksioznosti drugačije razmišljati. Pokušajte reći nešto primjereno, a što bi bilo suprotno od onoga o čemu osoba trenutno razmišlja.



BUDITE STRPLJIVI

Kad su tjeskobni, ljudi su skloni donositi ponekad negativne zaključke. To ih može navesti na pomisao da su njihovi bližnji nezadovoljni njima ili da su ljuti na njih. Ne koristi nam uzrujavati se zbog toga. Umjesto toga pokušajte što mirnijim i staloženijim dijalogom prebroditi situaciju i pronaći rešenje za sljedeći put kad se to stanje ponovi. Pristupanje osobi s ljubavlju umjesto zabrinutošću može biti učinkovita metoda. Dodavati ulje na vatru, to jest podizati napetost, nikako nije dobro i može se činiti kao nedostatak suosjećanja. Jako je važno da anksiozna osoba zna da se na vas može osloniti dok prolazi kroz lošu fazu.



NEMOJTE GLEDATI NA TJESKOBU KAO NA NEŠTO NEBITNO

Izrazito je važno ne podcjenjivati to što osoba osjeća. Pružiti podršku znači biti spreman saslušati što osoba ima za reći i pokušati to razumjeti. No da bismo dostigli tu razinu razumijevanja, moramo doista prihvatiti da se osoba tako osjeća. Kontraproduktivno je anksioznoj osobi reći da ,,jednostavno prijeđe preko toga“ ili ,,se prestane brinuti.“ Kao što želite da ljudi suosjećaju s vama kad ste tužni, tako i anksiozne osobe žele da ih se razumije. U većini slučajeva, osoba zna da su njeni strahovi iracionalni, ali ne želi da joj vi to stalno ponavljate. Umjesto toga, saslušajte ju i pustite da ta epizoda prođe. Budite oprezni da ne postanete suučesnik u njenom strahu. Razumjeti strahove, ne znači i podržavati ih, što obitelji anksioznih osoba dosta često rade. Tako samo podržavate ideju da doista postoji nešto čega bi se trebalo bojati.



BUDITE IM DRUŠTVO

Nalazi istraživača ove pojave ukazuju da ljudi sa širim krugom prijatelja mogu izdržati više emocionalne boli. Druženje s prijateljima i voljenim osobama povećava razine endorfina (jednog iz skupine takozvanih „hormona sreće“), što anksioznu osobu čini opuštenijom. Druženje im također odvlači i skreće pažnju od njihovih briga (takozvana distrakcija misli). Ukoliko imate anksioznog prijatelja, pozovite ga da izađete da radite nešto. Izjave poput „tu sam za tebe“, „sigurno ti je teško“ ili „reci mi što mogu učiniti za tebe“ mogu biti vrlo učinkovite i važan faktor u pružanju općenite podrške anksioznoj osobi. Uglavnom mislimo da moramo nešto učiniti da bismo pomogli, ali često je dovoljno pružiti malo svojeg vremena, rame za plakanje i reći kako primjećujemo da netko naš drag prolazi kroz teško razdoblje. Empatija (suosjećanje) može puno toga promijeniti.



NEMOJTE IH PRISILJAVATI NA AKTIVNOST

Jedan od problema s anksioznošću je to što ga često prati i osjećaj fizičkog umora. Velika je vjerojatnost da netko tko pati od anksioznosti kontinuirano u grču i napet, kako fizički tako i mentalno. To može biti vrlo naporno. Važno je imati ovo na umu kad pokušavate potaknuti svog anksioznog prijatelja da bude aktivniji, jer ponekad može realno biti preumoran za dodatne aktivnosti.



NE REĆI NIŠTA

Na koncu konca, ispada da i nije toliko važno što ćete reći, već koliko ćete podrške pružiti. Ponekad je saslušati neku osobu sve što je potrebno. Budite spremni ponuditi svoje vrijeme. Za anksiozne osobe često je najbolje da imaju nekoga pored sebe kome se mogu povjeriti i tko će ih strpljivo saslušati.


- 10:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

23.03.2020., ponedjeljak

KAKO „ZAUZDATI“ ZABRINUTOST U VEZI KORONAVIRUSA (COVID-19) (objavljeno 19. 3. 2020. na www.zzjzlsz.hr)

Svi osjećaji utječu na naše ponašanje. Vrlo često je intenzitet naših strahova više odraz našeg subjektivnog doživljaja rizika ili opasnosti, nego stvarnog rizika koji se temelji na objektivnim, epidemiološkim podacima. Ovih dana svi smo svjesni utjecaja koji na naše živote ima stres povezan s pandemijom koronavirsua (COVID-19). U svakoj krizi, pa tako i zdravstvenoj poput ove koju prolazimo sada, važno je voditi računa i o psihološkoj dobrobiti. Evo nekoliko smjernica što možete sami učiniti za sebe i svoje bližnje.



PREPOZNAVANJE ZNAKOVA STRESA

Posve je normalno biti u stanju povišenog stresa i imati cijeli niz emocionalnih reakcija na opću zdravstvenu situaciju. Neki od signala da ste pod stresom mogu biti ovi:



Ako je razina vašeg stresa toliko visoka da narušava vaše odnose s drugim ljudima, vašu učinkovitost na poslu, u školi, na fakultetu ili u svakodnevnom životu, ili ako pomišljate na to da povrijedite sebe ili druge, da si oduzmete život, ili osjećate nezaustavljiv nagon za nekim drugim rizičnim ponašanjem, POTPUNO JE NORMALNO DA POTRAŽITE POMOĆ.



KAKO SI MOGU POMOĆI?


PSIHOLOŠKA SAMOPOMOĆ





PREPOZNAJTE I UVAŽITE SVOJE REAKCIJE I OSJEĆAJE:

Dajte si vremena da promislite o tome što osjećate i kako reagirate na strah i nesigurnu budućnost. Slušajte svoj unutrašnji glas i osjećaj za dobro i loše, ali pri tome vodite računa o mjerama samozaštite (na primjer, dodir laktom umjesto rukovanja, pranje ruku poslije svakog socijalnog kontakta, neprilaženje većoj skupini ljudi…)


OSTANITE POVEZANI S OSOBAMA I ZAJEDNICAMA KOJE UVAŽAVAJU VAŠE EMOCIONALNE REAKCIJE:

Dobivanje podrške od drugih ljudi ima snažan učinak na to kako ćemo se nositi s izazovima. Kad osjetite da ste dobili primjerenu podršku, širite dalje dobrotu koju ste primili i pružite isto i drugima.


ZADRŽITE SVOJU SVAKODNEVNU RUTINU:

Živite po principu „dan po dan“. Usrediotočite se na svoje ciljeve. Dovršite započete poslove i projekte. Dajte svoj optimum na poslu, u školi, fakultetu, kod kuće.


PRIMJENJUJTE SVOJE UOBIČAJENE RITUALE ZA OPUŠTANJE:

Ostanite u kontaktu sa sadašnjim trenutkom, jer vam to može pomoći da zadržite svoj unutrašnji osjećaj stabilnosti i ravnoteže kad se sve oko vas čini nesigurno i ugrožavajuće.


USREDOTOČITE SE NA ONO ŠTO MOŽETE KONTROLIRATI:

Kad se stvari oko vas doimlju zastrašujućima i nepredvidljivima, može vam pomoći da se fokusirate na ono što možete kontrolirati, uključujući održavanje higijene i ostanak doma ako ste bolesni.


POSTAVITE GRANICE KAD SU U PITANJU VIJESTI, MEDIJI I DRUŠTVENE MREŽE:

Potpuno je razumljivo da želite biti informirani, ali neprestano obraćanje pozornosti i traženje koje su najnovije vijesti može pojačati vašu zabrinutost i uznemirenost. Slobodno si uzmite pauzu od vijesti i društvenih mreža. Usmjerite se na pozitivne vijesti umjesto da obraćate pažnju na negativne i one koje samo proizvode nove strahove.


TRAŽITE TOČNE INFORMACIJE I TRAŽITE POUZDANE IZVORE INFORMACIJA:

Informacije nastojte dobivati iz vjerodostojnih, provjerenih izvora u kojima rade odgovorne osobe, stručnjaci i profesionalci.


PRIDRŽAVAJTE SE UPUTA ZA ZAŠTITU I PREVENCIJU KOJE VAM DAJU ZDRAVSTVENI STRUČNJACI:

Dosljedno primjenjujte službene upute i preporuke stručnjaka kako biste spriječili prijenos bolesti.


POTRAŽITI POMOĆ

Ako vi ili netko vama blizak ima teškoća u suočavanju s novonastalom situacijom i želi potražiti negdje pomoć, postoje načini da se do te pomoći i dođe.

Na primjer:






Još informacija, kako bolje razumjeti psihološke aspekte pojave korona virusa možete naći na stranicama:

• Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/psiholoski-aspekti-pojave-koronavirusa/

• Društva za psihološku pomoć:
--> Kako djeci objasniti epidemiju koronavirusa: https://dpp.hr/kako-djeci-objasniti-epidemiju-koronavirusa/
--> Kako si olakšati samoizolaciju zbog koronavirusa : https://dpp.hr/kako-si-psiholoski-olaksati-samoizolaciju-zbog-koronavirusa/

*********
Postupaj odgovorno, ostani doma. thumbup


- 18:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Psihološka pomoć za osobe u (samo)izolaciji i sve ostale u potrebi u LSŽ

Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije otvorio je kanale za telefonsku psihološku pomoć i online psihološko savjetovanje građanima Ličko-senjske županije koji se nalaze u (samo)izolaciji zbog sumnje na koronavirus, ali i svima drugima u potrebi.

Psihološka pomoć je važna, jer izolacija kod ljudi može biti veliki izvor stresa i povećava rizik od razvoja posttraumatskog stresnog poremećaja.

Psihologinja Zavoda je dostupna za telefonsko i online savjetovanje svakim danom (uključujući i vikendom).
Kontakti su:

- telefonom: 091 / 604 13 15 (10-15h)
- e-mailom: psiholog.zavod@gmail.com (0-24h)
- Instagram: @psiholog.zavod (0-24h)


(www.zzjzlsz.hr)


**********************************************
Postupaj odgovorno, zaštiti sebe i druge. ---> "Kada se izolirate, ne prenosite nikome virus niti ga itko prenosi vama. Zvuči razumno, zar ne?..... Malo će potrajati, ali ako brinemo jedni za druge i pomažemo si kad god možemo i odreknemo se dijela komoditeta... brzo prođe. Možemo mi to." (Tom Hanks, 2020.)
- 17:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.

  ožujak, 2020  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Ožujak 2020 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Linkovi