...in patria sua
31.03.2007., subota
Laprdanje o višnjem biću
|
Daklem, naumio sam neko vrijeme glumiti ozbiljnu osobu. Pade mi nešto na pamet prije koji dan. Jedna stvar u kojoj ljudi možebit griješe već par tisuća godina. Jedna teška iluzija i znak da nam intelektualna elita ili nije intelektualna ili nije elita tj. neki drugi ljudi čine nazivnu elitu. Ili da ne čitam pravu literaturu. Priča je o Bogu. Jedinomu i svemogućemu. I dobrom k tomu. Eh, tu je po meni paradoks. Pokraj jednog Boga ne može postojati nijedan drugi, pa ni vrag, a taj Jedan mora biti ukupan. Sve što postoji mora proizlaziti iz njega, pa i zlo. Pošto je zla na svijetu otprilike koliko i dobra, nemam što nego zaključiti da taj jedan Bog nije baš naskroz dobar. To je sasvim u skladu s nabusitim likom iz Starog zavjeta, ali onaj kojeg slave Muslimani, Kršćani i i svi što su se iz njih izrodili prezentira se kao isključivo dobar. To ne valja. No, ima i tu rješenje. I to jednostavno. Dovoljno je da bog nije svemoguć. Pola njemu, pola vragu. Ili tako nekako. Vrijeme je da kršćani izaberu između Dobra i Svega, ne možeš imati ovce i novce. S radošću čekam da me popljujete. Postscriptum: Kako vidim, podcijenio sam publiku. Najdublje isprike svima koji su prethodnim napisotinama bili razočarani. Aadrey, jel piva odgovor ili zahtjev? Više ni ja ne znam što sam tamo točno napisao. Ne želim više najavljivati stvari koje su nenajavljive. Ako kome nije bilo jasno, skrivena poruka je bila bijedan eksperiment s još bijednijim rezultatom. Barem po mene. Zanimalo me kakvi ljudi me virtualno posjećuju. Generalno sam doznao dvije stvari: Ili mi je publika iznadprosječna ili sam težak potjcjenjivač. Druga je da se eksperimenti moraju puno bolje pripremati. Pošto sam momentalno etanoliziran, vjerojatno je da sam i sad namlatio dosta gluposti. |
29.03.2007., četvrtak
Kanim nešto napisati, u pitanju je plan.
|
Univerzalno rješenje je, naravno, opširno napisati ništa. Na sreću, nisam baš neki majstor za te stvari. Kad ne kažem ništa, to obično bude prekratko. Zato od mene nikad neće biti političar. A što da onda napišem? - Mene pitaš? Naravno, zato sam i izmislio svoj ciničan i superioroidan segment ličnosti. - Pa, dobro. Napiši priču o kućnom mišu koji si je spalio brkove dok je njuškao plamen. Preteško, a i ispalo bi prekratko. - Ne bi, samo se trebaš potruditi, kvaliteta priče ovisi o pripovjedaču više nego o početnom motivu. To znam, ali ne da mi se sad nešto veliko pisati. - Zato jer si nesposoban. Pa daj neki prijedlog kako dalje. Nisam te valjda bezveze izmislio. - Nisi, mora te netko upozoriti da prilično odudaraš od najboljeg što možeš ostvariti. Nije valjda da znaš samo kritizirati. - Slušaj, ako budeš dalje davio s pričom, puštat tu ti noću cajke pa ćeš imati noćne more. I tako propade pokušaj da nešto izvučem od sebe. Ništa od priče. Ali zato ima nešto drugo. Bit će kvazifilozofiranja. Ovo nije ta poruka, nisam tako jadan. P.S. U post sam ubacio poruku za osobu koja tu poruku uspije pronaći. P.P.S. Za one koji su nasjeli na P.S., samo da kažem da se skrivena poruka ovdje ne može vidjeti iako je tu. |
27.03.2007., utorak
Kratice...
|
SIDA - Samo imbecili dobiju analno PMF - Pazi, minirano flogistonom! WWW - We want wine! MZOŠ - Magarci, zašto ostaviste školu? |
25.03.2007., nedjelja
Pretjerivanje u nečasnim aluzijama
|
Jedna djevojka je bila toliko naivna da je popušila svaku foru. I ne samo fore. Ili: bila je toliko naivna da je nasjedala na svaku podvalu. I ne samo na podvale. Ili: bila je toliko naivna da je mogla progutati svaku glupost, a i neke sasvim konkretne stvari. |
23.03.2007., petak
Kletve u kemiji...
|
Biokemičari: Dabogda ti se DNK zapetljala! Kristalografi: Neka ti svaki kristal ima pentagiru! Analitičari: Ti si takav smrad da ti Nessler odmah propadne! I neka ti svaka aproksimacija bude pogrešna! Organičari: Dabogda ti iskorištenje ne prešlo 5 posto! |
21.03.2007., srijeda
...
|
Jedna je djevojka imala tako sitan i piskutav glasić da su s neba padali šišmiši kad bi se nasmijala u predvečerje. |
19.03.2007., ponedjeljak
...
|
Jedan je dečko bio tako ružan da su se suncokreti okretali kad bi prolazio kraj njih. |
17.03.2007., subota
H(imera)
|
Hrabro se suočio sa sudbinom iako u nju nije pravo ni vjerovao. Prije par mjeseci započele su glavobolje. Isprva ih je ublažavao gutajući hrpe tableta, ali bilo je očito da neće prestati. Odmah je posumnjao da mu u glavi nešto raste, kao i svaki drugi hipohondar. No, on je bio u pravu. Nakon što je triput čekao u redu, pet puta izgubio živce, i jednom tisuću eura, ali ciljano, našao se pred slikom svog mozga. Doktor mu je pokazivao dio u kojem raste tumor, ali on nije vidio ništa. Pred očima mu je par minuta bila smrt. Kad je ona konačno otišla na pauzu, pojavilo se malo svjetla. Doktor je pričao nešto o ranoj fazi i operaciji, ali između svake dvije riječi bila je još jedna. Skrivena, ali sasvim jasna. Kirurg nije živio samo od državne plaće. Naći će se, njegova obitelj je spadala u srednju klasu, što je u nekim sredinama znalo značiti i puno više. Trebalo je samo malo produžiti onih osam godina nakon kojih se mijenja auto. I objasniti sinu da novi kompjuter nije esencijalna potreba. Dan operacije je došao pred vrata. On je pak kroz vrata izašao. Da se porazgovori i pokuša pomiriti sam sa sobom. S drugima kao da već je. U obitelji već par mjeseci nije bilo vike. Prvo zbog migrene, a poslije zbog raka. Smrtni bolesnici stvaraju tišinu oko sebe. Otišao je na livadu par stotina metara iza svoje kuće. Nekad se na njoj igrao nogomet,a sad je rasla trava. I koješta drugo. Bilo je puno cvijeća, ali njega to nije podsjećalo na život. Zamišljao je svoj sprovod i kontrast između crno obučenih ljudi i cvijeća u vijencima. U jednom se času bacio u travu i počeo plakati. U drugom je shvatio da plače i zacrvenio se. Sram je prevladao tugu i strah. Ustao je i stresao sa sebe fiktivnu prašinu. Bilo je vrijeme za polazak. Jednu važnu stvar nikako nije mogao znati. Kirurg koji će mu operirati mozak bio je žestoko alergičan na pelud. |
15.03.2007., četvrtak
Netko kaže da pišem bizarne stvari?!
|
Jedna djevojka je imala prirodan talent da u usta može ugurati zbilja goleme stvari. No, njezina pornokarijera je neslavno završila kad joj je jednom zgodom u nos ušla dlaka pa je kihnula u zao čas... |
13.03.2007., utorak
...
|
Jučer me je rastrgao jedan poveći pas. Srećom, jedna ruka mu je uspjela uteći da otipka izvještaj. |
11.03.2007., nedjelja
Neka ovo bude iznimka!
|
Iako sam si naredio da na blogu ne objavljujem ništa što nije većinom poteklo iz moje glave (tj. za što mislim tako), ovaj citat je jači. Da ne bi ispalo da mi je izvor nepouzdan, imenovat ću ga: Emil Heršak: Drevne seobe (prapovijest i stari vijek), Školska knjiga, Zagreb, 2005.(str. 385) Kad se Inanna, odnosno Ištar (u babilonskoj verziji), spustila u podzemlje, bića na zemlji prestala su se množiti ("Bik ne skače više na kravu, magarac ne oplođuje magaricu, na ulici muškarac ne opći s djevojkom"). ... Očito je da su neke stvari nekad bile drugačije. Javni moral, recimo. A možda si je prevoditelj dao pjesničku slobodu i nešto krivo interpretirao. |
09.03.2007., petak
|
Jura je bio neshvaćeni genije. Barem je tvrdio tako. |
07.03.2007., srijeda
Budite in. Uđite.
|
Dakle, riječ je o anglizaciji našeg vrlog jezika. Neću sad jadikovati kako je strašno to što se događa jer mi se takvo ponašanje već čini stereotipnim. Gotovo svaki iole inteligentniji pojedinac misli da stvari idu kvragu i to bi lako moglo biti i točno. Barem po nas sad. Ono što se gubi je naš jezik. Oni budući govorit će drugačije i, ako uopće budu u strahu od gubitka jezika, strahovat će za nešto drugačije. Jezik se mijenja. I to isključivo u jednom smjeru. Moguće je da se dogodi kakav regres, ali to su izolirane pojave. Zbog toga je svaki pokušaj vraćanja na staro uzaludan. Isto tako može se uvesti pravopis po kojem se umjesto riba mora pisati plavi zec. Pokušaji jezikoslovaca da se uvedu promjene jasan su primjer nepoznavanja dinamike jezika. Navijam za to da ih se pošalje natrag u školu. Imam i neka predviđanja. Vjerujem da će engleski u ovom stoljeću doživjeti apsolutnu prevlast. Pomoći će mu globalizacija i internetizacija društva. No, to neće biti sve. Usprkos prevlasti jednog jezika, nikako se neće desiti da se svi ljudi svijeta mogu razumjeti. Realno je da će svi jezici dobiti svoju porciju engleštine, ali ne i dovoljno da budu isti. Zapravo već postoje inačice engleskog koje su međusobno tek djelomično razumljive. Krasan primjer je singlish, ali sasvim je sigurno da će nastati još mnogo takvih himera. |
05.03.2007., ponedjeljak
...
|
Štefek je bil tak vatren navijač da je moral nositi protupožarni aparat. |
03.03.2007., subota
I još prizemnije
|
Jednoj su se babi sise tako objesile da ih je, umjesto da nosi grudnjak, vezala u čvor. Po savjetu skaske, dodajem još malo teksta. Preporučam onima koji su se bar malo zacereknuli da pročitaju ovaj članak. |
01.03.2007., četvrtak
Sad malo prizemnije...
|
Jedan je dečko imao tako velike i klempave uši da je radio kao suncobran. |
