_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

ponedjeljak, 21.01.2013.

Iz Arhive nastavnika Mile Petrovića- Prominski glasnika br.2




Čitajući Prominski glasnik br. 2. nailazim na sljedeći članak:



*************************


0 stanovništvu Promine i o jednom dijelu njegove imovine krajem 1830. godine

Naziv Promina je ponajprije ime planine visoke 1148 m.
Pod tim nazivom — kako je već odavno uobičajeno — podrazumijeva se i cijeli kraj između te planine i rijeke Krke, koji se sastoji od devet sela (Bogatić, Čitluk, Lukar, Matasi, Mratovo, Oklaj, Puljani, Razvođe i Suknovci).
Uobičajenost tog naziva i za taj kraj vidljiv je i iz naziva prve političke općine, osnovane 1882. (konstituirane 1883) (1), a koja je obuhvaćala navedena sela.
Ta općina nije nazvana Oklajska općina (po njenom sjedištu Oklaju), već općina Promina (2).

Prošlost Promine nudi mnoštvo tema za istraživanje i obradu.
Jedna od tih tema je prominsko stanovništvo.
Među raznim izvorima za izučavanje te teme najvažniji su matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih, kao i župni popisi »stanja duša« (status anima-rum).
Postoje i popisi, koje su provodili područni organi vlasti zbog novačenja, utvrđivanja poreskih obveza i drugih razloga.
Takvi su popisi u Dalmaciji poznati iz doba mletačke uprave, iz doba prve austrijske uprave, iz vremena francuske uprave, kao i iz prvih desetljeća druge austrijske uprave.

Moderni, opći popisi stanovništva u organizaciji i provedbi državnih statističkih službi započeli su u Austrijskoj Carevini 1857. godine.
Otada se i na našem hrvatskom prostoru obavljaju periodični opći popisi stanovništva i to je do sada učinjeno sveukupno četrnaest puta — 1857, 1869, 1880, 1890, 1900, 1910, 1921, 1931, 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991.
Ti su podaci iz općih popisa stanovništva na hrvatskom prostoru publicirani.
Među tim podacima nalaze se i podaci o broju stanovnika u prominskim selima (3).

Istražujući u Historijskom arhivu u Zadru nailazio sam i na popise stanovništva, koje su provodili područni organi vlasti u Dalmaciji prije 1857.
Jedan od takvih popisa odnosi se na broj stanovnika i dio imovine tog stanovništva sa stanjem 31. prosinca 1830.
Iskazani broj stanovnika u tom popisu po naseljima sadrži i podatke o vjerskoj pripadnosti stanovništva i o broju familija.
A što se imovine tiče, njen iskaz u tom popisu obuhvatio je samo stoku i prijevozna sredstva (teretna kola).
Kako je u to vrijeme u Dalmaciji službeni jezik bio talijanski, taj je dokument pisan talijanskim jezikom i ima naslov: »Prospetto generale della Popolazione, delle casse, delle famiglie, del bestiame, e de' mezzi di transporto della Provinzia della Dalmazia a tutto 31. decembre 1830, conformato sulla base degli Stati parziali, offerti dagli Uffici Circondari« (4).

Tadašnja pokrajina Dalmacija (u okviru Austrijske Carevine) bila je — u teritorijalno-upravnom pogledu— podijeljena u četiri okružja: zadarsko, splitsko, dubrovačko i kotorsko.
Na čelu svakog okružja bilo je okružno poglavarstvo.
Niži organi uprave u okviru okružja bili su kotarevi (preture), a u okviru kotareva—općine. Promina se u to vrijeme nalazila u sastavu kotara i općine Knin, a kninski kotar i općina u okviru zadarskog okružja.


(Obratite pažnju koja su sela bila najnaseljenija -op.ur.bloga)

Isti statistički iskaz sadrži podatke i o broju stoke, kao i o broju kola.

Podaci su prikazani u donjoj tabeli.





U okviru nekih od navedenih sela taj je popis obuhvatio i njima obližnja naselja (zaseoke). Tako npr. u okviru Bogatića obuhvaćen je i zaselak Popovići, u okviru Lukara i zaselak Drage, u okviru Matasa i zaseoci Bobodol, Ljubotić i Marasovine, a u okviru Puljana zaseoci Nečven i Seline.
Iskazani podaci daju zanimljive pokazatelje o prominskom stanovništvu, njegovu broju po selima, vjerskom sastavu i broju obiteljskih zajednica.
Te su obiteljske zajednice (familije) imale prosječno po sedam članova.
Navedeni podaci o stočnom fondu u Promini pokazuju da je u to vrijeme bilo dvostruko više koza od broja ovaca.

Zanimljiv je i podatak o broju kola (koje su vukli konji ili volovi).
Malo je bilo kola u tadašnjoj Promini — usve 62.
Njihova malobrojnost bila je najuže u svezi i s postojanjem ili nepostojanjem kolskih puteva.

Postojao je općinski kolski put od Oklaja do Knina i od Oklaja do Drniša.
Postojali su i mjesni kolski putevi između pojedinih sela i tog općinskog puta.
Sva sela, međutim, nisu još u to vrijeme imala povezanost kolskim putem ni između sebe, ni s postojećim općinskim putem (5).
Izgradnja puteva u Promini zasebna je tema, koja također očekuje da pobliže bude istražena i obrađena.

dr. Ivo Perić




Napomene:

1. Prema tadašnjoj organizaciji teritorijalne uprave postojale su dvije vrste općina: političke i poreske općine.
Političke su općine bile administrativno-upravne zajednice sa općinskim vijećem i sa općinskim načelnikom.
Poreske općine su se poklapale s katastarskim evidencionim cjelinama (u njima su, na osnovi konkretne imovine i konkretne poslovne aktivnosti, utvrđivane poreske obveze stanovništva).
Jedna politička općina sastojala se od niza poreskih općina.
Politička općina Promina imala je u svom sastavu devet poreskih općina, (naime, svako od njezinih devet sela bilo je posebna poreska općina).

2. Dinko Foretić, Borba za ponarođivanje općine u Dalmaciji (1865-1900), Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri, Zagreb 1969, 153; Mirko Validžić-Ćelkanović, Osnivanje prominske općine, Prominski glasnik br. 1, Zagreb 1993, 23.

3. Mirko Korenčić, Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971, Zagreb 1979, 212-216; Popis stanovništva 1991. Narodnosni sastav stanovništva Hrvatske po naseljima, Zagreb 1992; Zdravko Dizdar, Svoji na svome, Prominski glasnik br. 1, Zagreb 1993, 13-15.

4. Historijski arhiv u Zadru. Razni spisi Namjesništva, sv. 21.

5. Onodobna službena klasifikacija obuhvaćala je četiri kategorije puteva — mjesni, općinski, pokrajinski i državni putevi, a nazvani su tako prema njihovoj važnosti i prema nosiocima brige a njihovu izgradnju i održavanje.


*************************


A sada malo više o samom autoru teksta (što sam pronašao na internetu):

Autor nvedenog teksta dr.Ivo Perić, rođen je 1930. u Oklaju.

Doktorsku je radnju s temom borbe za jezik i nacionalni duh u dalmatinskim školama u periodu od 1860 do 1918.napisao i obranio 1969.

Do 1974. radio je kao ravnatelj dubrovačke gimnazije, a od 1974. do 1995. radio je u dubrovačkom Institutu za povijesna istraživanja (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti).

Trenutačno živi i radi u Zagrebu.


Prije nekoliko godina, u Slobodnoj Dalmaciji mogli smo pročitati sljedeći članak:



Link na članak: http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050528/kultura03.asp





Oznake: Arhive nastavnika Mile Petrovića, ZK Promina

- 22:08 - Komentiraj post (0) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić