_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

srijeda, 22.08.2012.

Čavina crkva na Promini

Da je Čavnovka najviši vrh Promine, vjerojatno je svima već odavno poznata informacija.

Koliko je Promina visoka- 1146 metara, 1147 metara ili 1148 metara?

Evo što nam o najvišem vrhu Promine kaže Hrvatski planinarski savez:

****************************************************************************

Promina – vrh Čavnovka



KT HPO 17.2., 1147 m

Čavnovka je najviši vrh Promine, a ime duguje prastaroj Čavinoj kapeli koja je u davnini stajala na vrhu.
Na starim kartama može se pronaći i naziv Čavinica.
U ograđenom prostoru na vrhu nalaze se ruševne zgrade i drugi ostaci nekadašnjeg vojnog kompleksa, a danas su u funkciji dva telekomunikacijska odašiljača na samome vrhu. Trigonometrijski stup s oznakom vrha nalazi se u ograđenom prostoru, uz telekomunikacijske antene.
Kretanje uz vanjsku stranu ograde zabranjeno je zbog opasnosti od eventualno zaostalih mina.“
Link: http://www.plsavez.hr/info/hrvatski-vrhovi/promina-vrh-cavnovka/

****************************************************************************

Davne 1890. godine, temom Čavine crkve na Promini, bavio se i tadašnji prominski nastavnik Grgur Urlić Ivanović.

Evo njegova teksta u cijelosti:

****************************************************************************

Čavina crkva na Promini


Dne 13 Rujna 1889 stupio sam na vrhunac Velike Promine, da pregledam ostanke starinske Čavine crkve Svetog Vida, ili Svetog Ilije (po narodnoj predaji).
Ob ovoj crkvi, o kojoj narod mnoga i različito pripovieda, našao sam malo ostanaka.
Crkvica dizala se na iznositoj zaokruženoj ravnici, u slici polu-oble, sa absidom sa straga. Rubom površine opažaju se temeljni zidovi dužinom 3 1/2 a širinom 2 1/2 m.
Debljina zidova u tvrdoj premjeri klačardastoj iznosi 7 dcm, vrata su okrenuta na zapad.
Od praga vidi se njekoliko komada liepo isklesanih, kao ti i dio razbijene velike ploče sarkofaga, na srednjem polju na udubku dva izlizana slova, koje nemogoh razabrati dali su gotička ili glagoljska.
Crkva stajaše cielimi zidovim do pod rub stiehe, do god. 1859, kad kroz ratno vrieme, vojnička posada iz Knina smiešćena u Drnišu, izlazeći na pazku velike Promine, sruši zidove crkve, i prigradi njeku vrst kućerice za prinoćište.
Vojnici razbiše pročeljni nadpločnik više vrata sa znakovim, možda važnim nadpisom.
Ploča je od fina granita od nje ostaloj njekoliko komada.
Ovoliko jednostavno o starinskoj crkvi.

Na podne 20 m. leži udolit dočić.
Stupajuć mu na površje, zemlja odjekuje, po čemu se sudi da je pod zemljom svodjena na luk sahrana.
Tu je po predaji sakriveno crkveno prosudje sutlinske crkve.
Pripovieda se različito o srušenju crkve, izmedju kojih sliedeće čini mi se vjerodostojno, jer nosi i poviestne jezgre.

Po skazanju otca Vinjalića, još god. 1493, u gradu Kninu s najbližom okolicom brojilo se preko stotine (100) plemenitaških obitelji.
Njekoja plemenska imena, ostala su prepletena u pučkoj predaj, izmedju kojih Bajničići na Plavnu, Milići i Čavići na Kosovu; Biočići, Miočići u Klancu, Ružiću, Kriške, Miriovići, Kanjani, i Baljci na Petrovu polju, Potulići na Promini itd. Čavića župa, pleme mnogobrojno i bogato, nastanjeno na južnom Kosovu oko izvora Kosovčice do Ramjana i Promin-gore, pred prvim navalam turskim god. 1522 -1540, zakloni se u Velušić i na debele grede velike Promine.
Kroz kasnije ratove, ovomu staromu plemenu nestalo traga i koljena na ovoj strani i Čavići izdržavali kao pokrovitelji crkve na brdu.
O Spasovu i Vidovu danu, ovdi se sabiralo dvadeset župa su dvadeset barjaka na veliko proštenje i blagoslov polja.
Od plemena Čavića do danas ostalo ime Čavina crkva na Promini.
Pri zamaku turske sile u Pokrčju, rek bi da su Promnjani obnovili crkvu, pak ostala zapuštena; dočim Velušićani sagrađiše crkvu Svetog Ilije na Lišnjaku za spomen starinske na planini....

Predaja ponješto razjasnjuje o načinu srušenja pomenute crkve.

Turci drniški imali su silne hodže, ljute vezire kivne za kršćane (god. 1536-48).
Ovi tumačeći din i čitap huškali Turke, proričući; ako nesruše gjaursku bogomolju sa sjajnim krečom na brdu, da im se nigda neće vlast utvrdit u Kninu i Drnišu.
Po tomu Turci iz Drniša, Knina i Nečvena, udare i sruše crkvu.

Jedan pop iz kninskoga zbora, koji se tu bio zaklonio da očuva glavu, obaviešćen noću po jednom vierniku, pomoću istogu skide zvono, krst, čirjake i ostalo crkveno posudje, zakopa sve u podzemnu sabranu na Dočiću i pobježe u Šibenik....

U jednoj i drugoj predaji ima svakako istinske potke, te vriedno je da se uzčuvaju, dok stare izprave neodkriju bistrije dogadjaje onih burnih vremena,

Od Čavine crkve do na zapadni Vrh, na prostranoj pačetvornoj površini od 3 etom. dužine, 2 1/2 širine, stere se davno gradište, označujući dvoja doba, na naličju debelih, razbacanih zidova. . . Naliči gornjemu gradištu na Bakubrdu Vranskomu, koje odaje gradju vremena obarskog. Put staiinski vodio je s male Promine preko Bata i Vlaka, upirući na ovu skrajnu točku velike Promine.
Po formi i obliku gradište je iz daleke starine.
Nijeli važna obranbena točka iz dobe dugotrajnih borba slobodnih plemena ilirskih s Rimljanim ili sagradjena utvrda od urodjenika proti navali Obra, ili utvrda Hrvata u borbi s raznim neprijateljim kroz dugo naseljivanje od god. 558- 643 do konačmog smiešćenja županija utvrdjenja prvih hrvatskih oblastih ?...


Znamenit je starinski bunar Lukovača, izpod Čavine crkve sjevero-zapadno 3 etom. na razsojitu sedlu izmedju Velike Lukovače i vrhunca Čavine crkve.....

Gradjevina je osobita, tvrda s ogromnim priklopci rubom bunara.
Voda je neprešušiva.
Lukovači predaja pripisuje, da je u davnom zemanu izbijala na vrhuncu kod Čavine crkve; izvor zvao se Vrilovac, kasnije se proronio, ostavljajuć traga na sedla Lukovače, koja se koso diže s polja u vis preko 1000 m. visine.

Gr. Urlić Ivanović.

Bullettino di archeologia e storia Dalmata, 1. prosinca 1890.

****************************************************************************

Da li su Čavini potomci možda Čavline?....tko bi to mogao znati….

Oznake: povijest

- 13:02 - Komentiraj post (0) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić