USTAVNI ZAKON O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA I. TEMELJNE ODREDBE
Evo jedan post koji bi trebao još malo bolje pojasniti poziciju predstavnika nacionalnih manjina u "vihoru" Lokalnih izbora.
USTAVNI ZAKON O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA I. TEMELJNE ODREDBE
Link: http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=1847
Tko su zapravo nacionalne manjine?
Članak 5.
Nacionalna manjina, u smislu ovoga Ustavnog zakona, je skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja.
Što kaže Statut Općine Promina kad je zastupljenost nacionalnih manjina u Općinskom vijeću u pitanju?:
“Općinsko vijeće može imati i više od 11 vijećnika ako je to potrebno da bi se osigurala odgovarajuća zastupljenost nacionalne manjine u Općinskom vijeću u skladu s člankom 20. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina”.
A dio Članka 20. USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA glasi:
(2) Ako u predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju općeg biračkog prava ne bude izabran bar jedan član pripadnik neke od nacionalnih manjina koje u stanovništvu jedinice lokalne samouprave sudjeluju s više od 5%, a s manje od 15%, broj članova predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave povećat će se za jednog člana, a izabranim će se smatrati onaj pripadnik nacionalne manjine koji nije izabran prvi po redu prema razmjernom uspjehu svake liste na izborima ako zakonom kojim se uređuje izbor članova predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave nije drugačije određeno.
(6) Kandidiranje i izbor članova predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave prema odredbama stavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka uređuje se zakonom kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(ostale članke možete pročitati pod već navedenim linkom na početku teksta)
Onima koji su I prije izbora dobro proučili zakon, sve je odavno jasno, za njih ovo I ne pišem, ali za nas “nepismene”, utjeha je da nismo “usamljeni” u svjetu “neinformiranih”, jer je I Ustavni sud u nekoliko navrata morao dodatno tumačiti primjenu ovog zakona.
Evo dijela jednog teksta kojeg sam pronašao, a bavi se ovom problematikom:
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Dopunjavanje predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave predstavnikom nacionalne manjine
U članku autor mr. sc. Teodor Antić, dipl. iur. iz Zagreba, iznosi svoja mišljenja i prijedloge u svezi sa zastupljenosti predstavnika manjine u predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave, a u povodu Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, br. U-VIIA/2707/2005 od 21. lipnja 2005. (Nar. nov., br. 77/05), o izborima za općinsko vijeće I zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina u tom tijelu.
“Sukladno njegovim odredbama, zastupljenost jednog ili više pripadnika nacionalne manjine koja mora biti zastupljena
u predstavničkom tijelu jedinice samouprave primarno se osigurava uračunavanjem izabranih kandidata sa stranačkih i nezavisnih lista koji su pripadnici nacionalne manjine, odnosno ako takvih nema, dopunjavanjem između neizabranih
kandidata sa stranačkih i nezavisnih lista koji su pripadnici nacionalnemanjine.
Tek u slučaju da se ni na jedan od opisanih načina ne može postići potrebna zastupljenost, u jedinici samouprave
održavaju se dopunski izbori za predstavnika nacionalne manjine u njezinu predstavničkom tijelu.
Tako uređeni postupak možda dovodi u dvojbu svrhu radi koje je propisana obvezna zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu, odnosno mogućnost ostvarenja ciljeva koji se time žele postići. Naime, svrha tih odredaba je osigurati da pripadnici pojedine nacionalne manjine, koji su s obzirom na svoj udio u ukupnom stanovništvu određene jedinice samouprave nedvojbeno značajan čimbenik života I rada u njoj, imaju svog predstavnika u predstavničkom tijelu, što bez izričitog propisivanja te obveze možda ne bi bili u mogućnosti ostvariti u redovitom izbornom postupku.
Međutim, u postupku izbora koji je propisan Ustavnim zakonom, predstavnika manjine ne kandidiraju pripadnici te
manjine, već ga kandidiraju političke stranke, odnosno predlagatelji nezavisnih lista. Predstavnika nacionalne manjine
u postupku izbora ne biraju samo pripadnici te manjine, već ga biraju svi birači. Izabrani kandidat s izborne liste prije
svega je predstavnik političke opcije koja je sastavila i predložila listu i stoga je za svoj rad njoj odgovoran.
Može se reći da se izabrani kandidat, koji je ujedno pripadnik određene nacionalne manjine, smatra njezinim predstavnikom u predstavničkom tijelu ex lege, dakle bez obzira na volju predlagatelja liste, nacionalne manjine pa čak i samog izabranog kandidata.
4. Zaključak
Odredbe Ustavnog zakona i odgovarajuće odredbe Izbornog zakona prema kojima se predstavnici nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica samouprave biraju s izbornih lista političkih stranaka i nezavisnih predlagatelja, a ne odvojeno na posebnim listama, u praksi izazivaju brojne probleme.
Ti problemi nastaju prigodom svakih redovitih ili izvanrednih izbora u jedinicama lokalne samouprave u kojima neka
nacionalna manjina ima pravo na zastupljenost. Pitanje načina određivanja dopunskog člana predstavničkog tijela
samo je jedan od tih problema, koji je sada djelomično riješen odlukom Ustavnog suda.
No, problemi nastaju i tijekom obnašanja mandata. Pitanje zamjenjivanja člana predstavničkog tijela koji je ujedno
predstavnik nacionalne manjine, a kojem mandat miruje ili prestane prije redovitog isteka, u svim svojim kombinacijama (manjinski član izabran na redovitim ili prijevremenim izborima, manjinski »dopunski« član određen između neizabranih kandidata, manjinski član izabran na dopunskim izborima) toliko je složeno, a svako rješenje dvojbeno, da bi zahtijevalo posebnu i vrlo obimnu elaboraciju.
Uz sve to, očito je kako dopunjavanje predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave,bez obzira na odabranu tehniku kojom se ono obavlja, mijenja rezultate izbora i utječe na njima utvrđen raspored političkih snaga u predstavničkom tijelu.
Općenito se može ocijeniti kako je propisani sustav osiguranja zastupljenosti nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave značajniji za političke stranke nego za nacionalne manjine.
Međutim, dok je na snazi postojeći izborni sustav, bit će opisanih dvojbi.
Stoga je jedino pravo rješenje donošenje izmjena i dopuna Ustavnog zakona i slijedom toga Izbornog zakona, kojima bi se uvele posebne izborne liste kandidata nacionalnih manjina ili možda neka druga rješenja primjerena pravnoj praksi razvijenih izbornih sustava.
mr. sc. Teodor ANTIĆ, dipl. iur.,
Link na cijeli članak:
http://www.izbori.hr/izbori/ipFiles.nsf/0/E9FF20167F9EC840C12574210033DF98/$FILE/Pages%20from%205366-5367-2.pdf
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Nadam se da je ovaj moj post barem malo bolje opisao način (problematiku) izbora “12 vjećnika”, nego što smo to mogli čuti u Promini za vrijeme Izborne kampanje HSP-a, stranke koja je na svoju listu uvrstila pripadnika nacionalne manjine.
Ostaje nam da vidimo hoće li predstavnik nacionalne manjine uspjeti uz pomoć HSP-a riješiti probleme s kojima se suočavaju njegovi sunarodnjaci Srbi pri povratku iz izbjeglištva u Prominu.
Posla je I pred HSP-om I pred Rajkom Đomlijom dosta.
Prema popisu stanovništva Općine Promina, prebivalište u Promini ima nešto više od sto Srba, dok ih je na izbore izašlo samo dvadesetak.
Broj Srba koji izađu na sljedeće izbore za četiri godine, bit će najbolji pokazatelj uspješnosti I HSP-a stranke koja se zalaže za povratak Srba u Prominu, I Rajka Đomlije prvog predstavnika nacionalne manjine Srba u Promini.
Oznake: Izbori u Promini
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
