Osvrt načelnik Paula Cote na opasni otpad u Čveljićima
Dobio sam na svoj mail sljedeći komentar-osvrt na otpad, za koji me Načelnik zamolio da ga objavim na blogu.
Poštovani blogeri i blogerice, moji Prominjci!
Dozvolite mi da iznesem na vašem prostoru kronologiju događanja vezanih uz otpad u jami zvanoj Dočina u Oklaju, zaselak Čveljići.
Prije svega moramo znati da je oko jame postojao ogradni suhozid te da u tu jamu nitko ništa nije odlagao prije dovoženja otpada iz luke Šibenik (možete pitati Stipana, pogledati na Google earth snimak iz 2006, ili pogledati dokument Općinskog vijeća o divljim odlagalištima u Općini gdje se navodi da je kod jame odloženo oko 50 m3 građevinskog materijala).
To su polazne činjenice. Krenimo redom:
Srpanj - Po preuzimanju funkcije dobijam dojavu građana da se u Dočinu dovozi otpad i da ljudi ne mogu normalno živjeti od kamiona i od teških mirisa. Isto prijavljujem policiji i inspekciji zaštite okoliša. Prvo mi se očituju da to nije u njihovoj nadležnosti već u nadležnosti komunalnog redara Općine ( kojeg ona nema). Ponavljam dopis protiv nepoznatog počinitelja, ali ga sad dostavljam na znanje i višim instancama. S problemom odlaganja otpada upoznajem i župana, koji mi odgovara ovako: „Da je dobro, ne bi se bacilo u jamu“.
Kolovoz: Tijekom istrage, Željko Džapo, koji još nije utvrđen kao počinitelj, samoinicijativno i ničim izazvan, daje izjave u novine da je dovezao dva kamiona jalovine s kamenoloma kako bi prikrio smrad klaoničkog otpada.
1. oko jame je zid i nitko nije mogao baciti ništa!
2. zašto takav dovoz nije prijavio veterinarskoj inspekciji?
Nedugo nakon toga daje izjavu u medije da je dovezao devet kamiona s kamenoloma opet zbog istih razloga. Otkud sad devet kad su bila dva? U ovom mjesecu smo imali prominske igre, koncert Matka Jelavića i dva požara, pa otpad nije u žarištu.
Rujan: Po okončanju istražnih postupaka, inspekcija izdaje tvrtki Viatoni rješenje o uklanjanju putem ovlaštene osobe, a protiv iste su podignuta i dva optužna prijedloga. Istragom je utvrđeno da se radi o 880 tona otpada iz Luke. Kako sad 44 kamiona, a prvo je bilo dva pa devet...???
Listopad: Na moj upit tko je ovlaštena osoba, inspektorica mi kaže da prvo treba napraviti analizu i utvrditi o kakvom je otpadu riječ, kako bi se znalo gdje ga odložiti. Kako nitko drugi nije htio naručiti skupu analizu, istu naručuje Općina od ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO DR. ANDRIJA ŠTAMPAR.
Studeni: 10.studenog djelatnici Zavoda uzorkuju uzorke otpada s odlagališta. Uzorkovanju su prisustvovali: inspektorica zaštite okoliša, dva djelatnika Zavoda, dva djelatnika Općine i načelnik. Na sjednici vijeća, postavljam pitanje klubu vijećnika HDZ-a: „Da li Željko Džapo, nakon svega ovoga, može biti vijećnik u općini Promina i zastupati ljude koji mu nisu dali mandat za dovoženje otpada?“. Dobijam odgovor: „MI smo to svi znali, ON je to nama SVIMA na odboru reka, i u tome ne nalazim ništa loše“ - (zabilježeno je sve u zapisniku sjednice, a postoji i audio snimak iste).
Prosinac: 03. prosinca stižu rezultati analize; 05. prosinca sazivam konferenciju za medije gdje iste prezentiram i dajem na uvid svim prisutnima, ali ne dopuštam umnožavanje, jer na svakom pojedinom listu analize piše da se isti ne smiju umnožavati bez odobrenja izvršitelja, dakle Zavoda.
Sažetak analize: Za uzorak nepoznatog otpada br.1 ispitivani parametri ne zadovoljavaju dozvoljene vrijednosti za svojstvo H13 prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05). Analizirani uzorak nema svojstvo H14 prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05). Obzirom na gore navedeno otpad se smatra potencijalno opasnim;
Za uzorak nepoznatog otpada br.2 ispitivani parametri zadovoljavaju dozvoljene vrijednosti za svojstvo H13, ali analizirani uzorak ima svojstvo H14, tj. predstavlja ili može predstavljati neposredan ili posredan rizik za jedan ili više dijelova okoliša, prema Uredbi o kategorijama vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05). Obzirom na gore navedeno otpad se smatra potencijalno opasnim.
Svojstvo H13 podrazumijeva tvari i pripravke koji, nakon odlaganja, mogu na bilo koji način proizvesti drugu tvar, npr. ocjeđivanjem, koja ima jedno od prethodnih svojstava u tablici H1 – H12, pa tako između ostalog:
H7 – Karcinogeno ( tvari i pripravci koji ako ih se udiše ili proguta ili ako prodru u kožu, mogu prouzročiti rak ili povećati njegovu učestalost)
H10 – Teratogeno - toksično za reprodukciju ( tvari i pripravci koji ako ih se udiše ili proguta ili prodru u kožu, mogu prouzročiti nenasljedne urođene deformacije ili povećati njihovu učestalost)
H11 – Mutageno ( tvari i pripravci koje ako ih se udiše ili proguta ili ako prodru u kožu, mogu prouzročiti nasljedne genske defekte ili povećati njihovu učestalost)
U labaratoriju su provedena i ekotoksikološka testiranja Testom inhibicije rasta slatkovodne alge Rhapidocelis subcapitata, te je utvrđena toksičnost za tu vrstu alge (zaustavlja rast alge). Ekotoksikološko testiranje na indikatorski organizam Daphnia magna (račić) utvrđena je štetnost za ove vodene organizme (imobilizira ovaj vodeni organizam).
Obzirom da se radi o divljem odlagalištu, i o nepoznatom uzorku, ne može se tvrditi da se radi o građevinskom otpadu, pa je otpadu pridodan i ključni broj: 17 05 03* - Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih kontaminiranih lokacija), kamenje i iskop od rada bagera – zemlja i kamenje koje sadrže opasne tvari prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada NN 50/05, te takav otpad treba zbrinuti sukladno zakonskoj regulativi o postupanju s opasnim otpadom.
Analize su dostavljene Načelniku općine Promina i Upravi za inspekcijske poslove pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u Zagrebu. Za svako daljnje rješavanje problema nadležna je uprava za inspekcijske poslove pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Ovakvi nalazi su prezentirani na pressici, medijima koji su skloni prenositi vijesti kao senzaciju, no nije nikakva senzacija da je otpad opasan jer „da je dobro ne bi se bacilo u jamu“
Analiza puno govori o karakteru samog otpada, ali još više govori o karakteru onih koji su taj otpad dovezli u našu Prominu.
Rukovodeći se dnevnom politikom župan je u medijima ustvrdio„odgovorno, kao laik „ da otpad nije kancerogen, teratogen i mutagen, a da istodobno nisu provedena testiranja koja bi to potvrdila ili opovrgla, što je krajnje neodgovorno i u svakom slučaju puno opasnije nego tvrditi da je potencijalno opasno, jer za razliku od ljudi koji su nevini dok se ne dokaže da su krivi, otpad je opasan dok se ne dokaže da nije opasan.
Da bi se otpad moglo proglasiti neopasnim, on ne smije biti opasan niti u jednom svom dijelu!
Dozvolite mi da još, kao laik, nakon pomnog iščitavanja analize Bioinstituta d.o.o. iz Čakovca, dam i kratak osvrt na tu analizu.
1. Zašto je rađena analiza za odlaganje na odlagalište neopasnog otpada ako se radi o uzorku nepoznatog otpada i o divljem odlagalištu?
2. Kod mišljenja se navodi da je vizualnim pregledom utvrđeno da se radi uglavnom o miješanom građevinskom otpadu 3.str. a zatim se u zaključku navodi da je odložen miješani otpad, većinom građevinski s jasno vidljivim komunalnim otpadom s ostatcima mineralnih gnojiva, pitam se zašto mu je onda dodijeljen ključni broj 17 01 06* koji se odnosi prema Uredbi na miješavine ili odvojene frakcije betona, opeke, crijepa, pločica, i keramike koje sadrže opasne tvari, a zapravo se radi o uzorku nepoznatog otpada!
3. U zaključku se navodi da otpad nije kancerogen jer nisu pronađeni aromatski ugljikovodici, kao da su samo oni kancerogeni!!! To se može vidjeti na Listi opasnih kemikalija čiji je promet zabranjen, odnosno ograničen NN 17/06. gdje se navodi popis nekih kancerogena, mutagena i teratogena, a koji nisu aromatski spojevi.
4. Ako se radi samo o mineralnim gnojivima kao štetnom sastojku, zašto je onda otpad toksičan na algu Rhapidocelis subcapitata? Da je riječ samo o tome - to bi pospješilo rast.
5. Na kraju i ovakva, usudio bih se reći, nepotpuna i uvelike nedorečena analiza oprečna u svojim dijelovima, pokazala je da se radi o opasnom otpadu.
Na kraju tražim od nadležnih institucija, Uprave za inspekcijske poslove i Poglavarstva županije, da poštuju javne institucije i njihova stručna mišljenja, jer su kao obnašatelji funkcija i sami pripadnici javnih institucija.
Sasvim je neprimjereno to što je Županija naručila analizu privatne tvrtke, kad postoji javna ustanova koja ima daleko veći ugled u stručnim krugovima, te daleko veće iskustvo u radu i jedna je od najstarijih javnozdravstvenih ustanova u Europi.
Nije bilo nikakve potrebe za naručivanjem nove analize i trošenjem novca poreznih obveznika pored analize Zavoda. Taj čin upućuje da Javna vlast sumnja u Javnu ustanovu, što je vrlo indikativno i besprimjerno. Obrnuti primjeri su naprotiv vrlo česti. Kad bi privatna analiza naznačila da se radi o možebitnoj ugroženosti opasnim otpadom, onda se zove ZAVOD DR. ANDRIJA ŠTAMPAR, da ponovi analizu i kao meritorna institucija od nepoljuljanog ugleda, donese konačni sud.
Kojim nakanama se vodila Županija kad je trošila naš novac? Da li u cilju saznavanja prave istine ili nečim drugim? Sasvim sigurno da rezultati privatne tvrtke, koja je institut samo u nazivu, financijski daleko više pogoduju počinitelju nedjela, od rezultata analize Zavoda. Tako npr. sanacija Odlagališta Dubrava, gdje je odloženo oko 1200 tona komunalnog otpada, za kojeg se zna gdje će se i kako zbrinuti, po procjeni Fonda za zaštitu okoliša koštat će oko 1,5 mil. kn, a ovdje se radi o najmanje 880 tona opasnog otpada, za kojeg odlagalište ne postoji u RH.
U mjesecu kolovozu, Župan nije našao za shodno naručiti analizu, iako je, ponovit ću, rekao: „da je dobro , ne bi se bacilo u jamu“. Ne smijemo zaboraviti činjenicu da je u međuvremenu došla sezona kiša. Bilo je dana kad je palo dnevno i do 80 l/m2, a sveukupno od listopada do danas više od 500 litara kiše po m2. Potpuno je nejasna izjava iz ureda Župana, koja kaže da je iz navedenog vidljivo da ta vrsta otpada koja je uzorkovana i analizirana, obzirom na tretiranje, bude izložena isključivo postupku za smanjenje štetnih tvari koje sadrži otpad, a nema potrebe provoditi postupak koji mijenja kemijskofizikalna i biološka svojstva otpada??? Pa kemijska svojstva otpada su jedino što je ta analiza analizirala, ako ih se ne mijenja kako će otpad postati neopasan??? Možda da pričekamo koju godinu da vjetar i sunce učine svoje. Ah da, zaboravih kišu...
I na ovom mjestu bih upitao gospodu:
Odgovorite mi tko je od vas dobio mandat građana za dovoz bilo kakvog otpada, tko je od vas dobio mandat za nepoštivanje javnih institucija, tko je dobio mandat za nedjelovanje i na kraju tko će od vas baciti prvi kamen, i kad?
„Kad netko ima moralnu ili pravnu dužnost da intervenira u sprječavanju kaznenog djela, pa to propusti, tada se već i sama nazočnost te osobe na mjestu izvršenja zlodjela može okvalificirati kao sudioništvo u zlodjelu.“(Branimir Lukšić, doktor prava)
Nemam osobitog političkog iskustva, ali znam da ništa što je moralno loše ne može biti politički dobro, zato štitimo svi što je naše, jer ako mi nećemo, tko će?
Nulta stopa tolerancije na otpad!
Paul Cota
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
