_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

ponedjeljak, 24.04.2006.

Još slika od Uskrsa u Promini

Danas sam u komentarima dobio link na slike koje je napravila Anci.
Slike su odlične, i šteta je da ih ne pogledate.

Slike pogledajte pod linkom.

Hvala Anci,

- 17:10 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 23.04.2006.

Prominci u Zatonu

Pogledaj veću sliku

Jučer (22.04.2006.) u Zatonu u crkvi sv. Roka održana je smotra pučkih pjevača trinaest župa Šibenske biskupije.
Tako je iz Promine nastupio naš mješoviti zbor predvođen fra Ivanom Čupićem.
Pratnja našim pjevačima bili su prominski Čuvari Gospodinova groba, koji su se izmjenjivali tijekom nastupa pjevačkih zborova.(Pogledaj sliku link.).

Zanimljivo je bilo poslušati sve župe i njihove pjevače, a posebno je bio gušt poslušati svu tu raskoš glasova u zajedničkoj pjesmi «Kraljice neba» na koju je pozvao biskup Ante Ivas.
Na kraju skupa svi sudionici bili su počašćeni od strane organizator (Šibenske biskupije), a Prominci ne bi bili Prominci kad i ovom prilikom ne bi postigli kakav dogovor.
Tako su Marko i Rođo (samo za ovu prigodu Robert Sarić) pregovarali sa fotografom Šimom Strikomanom da dođe jedne godine fotografirati za Uskrs prominske Čuvare Gospodinova groba.
Ishod tih pregovora još se ne zna, ali velika je vjerojatnost da će dogovori fra Ivana sa Šimom Strikomanom uroditi plodom.
Tako bi prema tom dogovoru 29.09.2006. za sv. Mihovila u Oklaju trebala nastati «Milenijska fotografija» svih Prominaca .

Šta reći nakon svega…

Poseban gušt osim svega već navedenog bilo je putovanje u koloni od desetak automobila od Oklaja do Zatona. Prvi u koloni bili su Čuvari u prominskim narodnim nošnjama i malo koji automobil koji nam je dolazio u susret nije pozdravljao našu kolonu. Posebna je čast bila i pohvala biskupa Ivasa na kraju smotre našim Čuvarima.
Na kraju se biskup rado fotografirao sa našim Čuvarima, a fotografiju pogledajte pod linkom.

Pozdrav iz Promine, a svim Razvođanima sretan Jurovdan,

Živili

- 12:27 - Komentiraj post (1) - Link posta

četvrtak, 20.04.2006.

Prominci u Vodicama II dio

Mnoge su novine ovih dana zabilježile susret "Čuvara Gospodinova groba" u Vodicama. Uskoro bi na HTV-u trebala biti emitirana emisija koja se bavi temom "Čuvanja Gospodinova groba" u Vodicama.
Možda će u toj emisija biti koja riječ i o prominskim čuvarima.
Običaj čuvanja Gospodinova groba u Promini je tradicija koja je stara preko sto godina, a prekid je imala jedino (bar koliko je meni poznato) za vrijeme Domovinskog rata.
Možda je baš ove godine mogla biti proslava stogodišnjice čuvanja groba.

Uglavnom...

Promina je mali kraj sa velikim mogućnostima.
Dok Vodice od sitnih detalja rade jednu prekrasnu sliku....
Mi još nemamo nekoga tko će se pozabaviti sa prominskim detaljima, i prominskom slikom.....

Jednog dana... Kad u Vodicama postane turistima pretjesno... Tko zna... Možda preporuče Prominu kao zanimljivu destinaciju......

Da danas nebi bilo bez slika, evo nekoliko fotografija od poznatog fotografa Šime Strikomana, sa temom "Čuvara Gospodinova groba":

Šime Strikoman 1

Šime Strikoman 2

Šime Strikoman 3

Šime Strikoman 4

Šime Strikoman 5

Šime Strikoman 6


Šime Strikoman je i prijašnjih godina fotografirao "Žudije" kako ih Vodičani nazivaju, pa ostale fotografije možete potražiti na web stranici pod linkom.

Pozdrav iz Promine,



- 16:05 - Komentiraj post (4) - Link posta

srijeda, 19.04.2006.

Prominci na smotri "Žudija" u Vodicama

Pogledaj veću sliku

Već nekoliko godina zaredom naši "Čuvari Gospodinova groba" odlaze na smotru "Žudija"- Čuvara Gospodinova-Kristova groba" u Vodice.
Ove godine u Vodicama je bilo sedam župa koje su predstavile svoje "Čuvare" i način na koji se u njihovim žipama čuva Gospodinov Grob.
Naši "Čuvari groba" su ove godine poveli sa sobom djevojke i žene u narodnim nošnjama prominskoga kraja.
Osim predstavljanja načina čuvanja Gospodinova groba, zaplesali su na vodičkim trgovima "Prominsko kolo".
Kad sam pogledao snimku iz Vodica, jednostavno sam se oduševio našim čuvarima, a pljesak koji su dobili od publike za svoju izvedbu "Čuvanja groba" bio je jedan od najvećih i najdužih.


Šta drugo još reć... Ti momci, djevojke i žene su stvarno služili na čast i ponos Promine.


Sa snimke sam skinuo nekoliko fotografija da Vam dočaram situaciju iz Vodica.


Prominci u Vodicama 1

Prominci u Vodicama 2

Prominci u Vodicama 3

Prominci u Vodicama 4

Prominci u Vodicama 5

Prominci u Vodicama 6

Prominci u Vodicama 7

Razmišljam da stavim i jedan mali filmić iz Vodica, ali još moram malo poraditi na njemu.

Pozdrav iz Promine,

- 21:44 - Komentiraj post (2) - Link posta

utorak, 18.04.2006.

Malo fotografija od Uskrsa

Već me nekoliko prijatelja pitalo gdje će moći pogledati fotografije od Uskrsa. Prijašnjih godina sam na Drnis.com-u mogao otvarati nove albume fotografija kao što su Uskrs 2004 ili Uskrs 2003. Već duže vrijeme nemam mogućnost otvaranja novih albuma fotografija na Drnis.com vjerojatno zbog kvara na serveru. Mogu samo dodavati fotografije u postojeće albume, ali na taj način ne mogu prikazati događaje za Uskrs redom kako su se odvijali.
Uglavnom, ja sam fotografije postavio u album koji nema nikakve veze sa Uskrsom, a fotografije možete otvarati jednu po jednu pomoću slijedećih linkova.

Veliki Četvrtak-Radio sam cijelu noć pa ništa od fotografija.....

Veliki Petak


Trebalo je pripremiti baklje kud procesija prolazi
Za vatru su bili zaduženi opasni piromani
Procesija može krenuti osvjetljenim putem
Bare je poveo Čuvare
Svi nisu stali u jednu fotografiju pa evo još jedne
Za Grobarima idu ostali...
Pa još malo Grobara
Pa još malo.....
Pa malo procesije
Pa još malo procesije
Malo Čuvara
Povratak u crkvu sv. Mihovila
Fotografija iz crkve

Velika Subota

Trebalo je upaliti Uskrsnu svijeću
Unijeti je u crkvu
Ukojoj je bilo stvarno puno svita...
Ali kad su Čuvari počeli bježati, brzo su se svi razmaknuli...
A onda su se čuvari okupili i zapivali..
Nakon mise i kolo zaplesali
A kalo je bilo veliko
Priključili su se i stariji u kolo..
Kolo je promatralo sa zanimanjem dosta ljudi
Još se zapivala koja prominska pisma
Pozdrav od svih koji su bili u narodnim nošnjama i vidimo se 15.08.2006. u Čitluku!

To bi bilo to....

Živili,

- 13:43 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 17.04.2006.

Slike iz prošlosti

pogledaj veću sliku

Nekad je u Promini svaka kuća imala barem jedan dio muške ili ženske narodne nošnje. Rat je učinio svoje i malo toga je ostalo. Ipak za ovaj Uskrs u crkvu je došlo dvadesetak djevojaka i žena u narodnim nošnjama.
Kakve su prije više od dvadesetak godina nardone nošnje nosili Prominci u Ninu možete pogledati na slici.
Na slici se vide i dva (koliko mi se čini) od četiri načina vezivanja okruga žena u Promini.
Prije se prominski Aljak razlikovao od Pakovačkog, Šibenskog, Miljevačkog po načinu izrade resica, broju resica i još dosta detalja o kojima bi naši stari znali puno toga više reći.
Danas se na Čuvarima Gospodinova Groba može vidjeti više vrsta Aljaka, ali ih je još samo nekoliko ostalo u izvornom obliku.

Često sam znao čuti od nekoga tko nije iz Promine izjave tipa "To nije Prominska, nego Šibenska narodna nošnja".

Kad bi ti ljudi bar malo bolje poznavali povijest Šibenika, brzo bi došli do sljedećeg podatka:
"Godine 1649, kuga je poharala Grad (Šibenik) i ostavila samu pustoš. Crkvene i gradske vlasti tada su zamolile visovacke franjevce da dovedu narod iz Promine, Petrova polja i drugih djelova Zagore da napuce opustjeli Grad. Tada se nastanilo mnostvo doseljenika u Grad, kao i u podrucje uz gradske zidine. Oko zidina Grada novo stanovnistvo pocelo je graditi i nove nastambe. Vrtline su postajale sve urbaniji prostor, tako da se to podrucje pocelo nazivati Varos".
Više o ovoj temi pogledajte pod linkom.

Ljudi iz naših krajeva su u Šibenik donijeli narodnu nošnju koja se i danas nosi i u Šibeniku i u našim krajevima.

Mnogi Šibenčani nisu ni svjesni da njihovi korijeni zapravo potječu iz naših krajeva....







- 20:23 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 16.04.2006.

Sretan Uskrs

Svim posjetiteljima Promina.blog.hr želim sretan Uskrs, i da se sljedeće godine vidimo u Promini u još veće broju.

Živili,

- 11:10 - Komentiraj post (4) - Link posta

petak, 14.04.2006.

Veliki Petak u Promini

pogledaj veću sliku

Evo jedne fotografije za pozdrav iz Promine,
(Za veću fotografiju samo kliknite na fotografiju).

- 22:47 - Komentiraj post (2) - Link posta

četvrtak, 13.04.2006.

Uskrs u Promini

pogledaj veću sliku

Maloprije sam prošao kroz Oklaj na putu prema poslu. Sam centar Oklaja je pun automobila i osjeća se posebna živost. Dolazi nam Uskrs, a sa Velikim Četvrtkom Čuvari Groba u Promini započimaju čuvanje Kristova Groba.
Žao mi je što večeras neću moći fotografirati taj događaj, jer će večeras crkvu osim Čuvara Groba u narodnim nošnjama krasiti i članice folklora koje će također biti u prominskim narodnim nošnjama.
Jedva čekam Veliku Subotu da konačno vidim "Prominsko kolo" kako se pleše u Promini.
Sutra i prekosuta ću nastojati napraviti nekoliko fotografija da svi vi koji niste uspjeli doći ovaj Uskrs u Prominu možete vidjeti kako u ove Uskrsne dane živi Promina.

Kako se prijašnjih godina obilježavao Uskrs u Promini, pogledajte pod linkom.





- 19:18 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 09.04.2006.

Cvitnica u Promini

Žao mi je što danas nisam ponio fotoaparat u crkvu sv.Mihovila. Okupilo se toliko svijeta da je crkva bila pretjesna za sve vijernike. Tako je dobar dio vijernika slušao misu ispred crkve.
Fra Ivan Čupić je najavio da će ove godine osim Čuvara Kristova groba, narodnu nošnju obući i Prominke.
Tako će svi koji u Subotu dođu na misu u sv. Mihovila, nakon mise moći pogledati neka od kola koja su se plesala u Promini.
Osim starijih prominskih folkloraša, na Uskrsni Ponedjeljak će te kod Gospe moći pogledati i djecu koja će također plesati naša stara kola.

Vidimo se u Promini,

- 19:18 - Komentiraj post (2) - Link posta

subota, 08.04.2006.

Peticijom protiv teških kamiona?

Danas sam pročitao u Šebenskom listu (Broj: 2205 - 07.04.2006.) članak u kojem se spominju "Teški i prekrcani kamioni koji brzom vožnjom ‘luduju’ Drnišom i nesavjesni vozači koji se ne pridržavaju propisanih prometnih pravila izazivaju nemalo ogorčenje Drnišana".
Također se kaže:"Koliko je ogorčenje Drnišana svjedoči i nedavno potpisivanje peticije koja, nažalost, nije rezultirala uspjehom i nekim većim pomacima u vezi sa zabranom prometovanja kamiona kroz samo središte grada, ali je njena provedba bar doprla do “gluhih” koji su odgovorni za takvu prometnu situaciju".

Prije nešto više od mjesec dana razgovarao sam sa organizatorom spomenute peticije. Organizator nije iz Drniša nego iz Trbounja.
Do organizacije peticije nije došlo zbog kamiona koji "luduju" po cesti, nego zbog nečeg sasvim drugog.
Prije nekoliko mjeseci na samom ulazu u Drniš s Prominske strane-iz smjera Oklaja postavljeni su ležeći policajci.
Ništa nebi bilo sporno u njihovu postavljanju da ih u razmaku od oko dvjesto metara nije postavljeno preko 16 komada.
Možda nije sporan niti njihov broj koliko sam način na kako su postavljeni.
Ti ležeći policajci visoki su od 2,5 do 3 centimetra, a dužina im je samo desetak centimetara. Kad prijeđete preko njih u automobilu imate osjećaj kao da ste prešli preko daske, a "udarac" na ovjes se smanjuje tek ako doslovno stanete ispred ležećeg policajca i prijeđete sa "nula" km/h preko njih.

To je i bio povod za peticiju. Namjera je bila "ublažti" ležeće policajce, odnosno zahtjev da se naprave na isti način kao i na ostalim mjestama gdje su već postavljeni. Može se uzeti za primjer način na koji su postavljeni ležeći policajci kod OŠ u Drnišu, u Muću.....
Ako je bio cilj usporiti na ovaj način kamione, namjera im sigurno nije uspjela jer kamioni te ležeće policajce i ne osjete.

Još je nešto zanimljivo....

Pored osnovne škole u Oklaju se već dugi niz godina od strane roditelja djece vrše pritisci za ugradnju ležećih policajaca na cestu Oklaj-Drniš pored škole. Zanimljivo je da je odgovor uvijek isti: "Na županijsku cestu se nesmiju se ugrađivati ležeći policajci". Baš zanimljivo, pa zar i ovi Drniški "policajci" nisu na Županijskoj cesti?

Još je nešto zanimljivo.

Kako to da su ti ležeći policajci ugrađeni na samom ulazu u Drniš s Oklajske strane, a nisu recimo na pravcu Miljevci-Drniš, ili Siverić Drniš?
Kako to da nisu ugrađeni u Drniškoj Fenčevini pored sedam zgrada u kojima živi najveći broj stanovnika Drniša, najveći broj djece?

Možda je slučajno, a možda i nije da su oni postavljeni baš ispred kuće djelatnika poduzeća koje radi na održavanju županijkih cesta, a njegove kolege postavljaju "ležeće policajce".

Čovjek je sigurno imao dobre namjere, ali ti "ležeći policajci" toliko iritiraju vozače da oni radije silaze na makadamske puteve koji vode preko pazara u Drniš, nego da nastave dalje preko njih.

Cijeli članak pogledajte pod linkom.



- 17:36 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 07.04.2006.

Priča stara 115. godina

Ovo je priča napisana rukom prominskog učitelja Grgura Urlića-Ivanovića 06.08.1890, a objavljena u jednom zadarskom listu.
(Tekst prenosim kako je I objavljen prije više od 115. godina)

Na Prominu!

Čuj, gospodine, rudari prošupljili onaj gjavoiski prorov; ako pokliznemo u prokop, kud će tvoje karte?
Eto, sad će Makale prorovat Velušić. Kažu, baš da će načet s debelog kraja. Pa s Bogom, Promina i Čavina crkva !" Mitar mi prišaplja na uho. „Neboj se, Mitre, ostat će Velušić, i tega i pripaše za tvoje volove. Ako se Promina negda na vatri tresla, a hitala se vatrometim, nije joj se izvalio temelj'; e lje, neće ni sad sasvim prorovim i rudokopim. Nego ora je, da mi pričaš, a ja nabrazdam koješta o Čavinoj crkvi. Kad ti pradjed o Vrilovcu znao spominjat, moguće da i o ovim svetim ruševinam, bit će koješta utuvio."
Prihvati slari Matko Raič: Čavina crkva, u predaji dvojako ime nosi, Sutvid i Sutilija, Pripovjedaju stari da o Vidovu i llinju ovde se sabiralo 12 župa na blagosov polja i na hodočašće zavjetniku Sv. Vidu, pokrovitelju prve župe u prominskih sedam knežija.
Pripoviedaju stari, kad su Turci priklopili Petrovo i Prominu, jedan franovac i jedan nadpop s kosovske biskupije, da nkriju(?) za vrieme svetinje, digli sve crkvene sprave i odežde, pak zvona dali zakopati u podnevnom dočiću ispod glavice. Tu zemlja odjekuje svodovljem. ili podzemnim svodjenim spremam, primiećujuć, kako su zvona, pred samom navalom turskom, bila skinuta i zakopaim u veliki hodnik pod dočićem.
Ovoliko jednostavno stari Matko Raič Velušićanin o Čavinoj crkvi.
Crkva nosi sliku poluoble, duga je 16, a široka 12 stopa. Zidovi debeli 4 stope, sa vratima na četvor sagradjenim. Po klačardastoj premjesi ova hrvatska crkva broji vise od 400 godina. Zidovi do pod strehu, obstajaše u cielini do godine 1359, kad postaja vojnicka, smještena u Drnišu, ovde na pazki, kroz ratno vrieme, dade srušiti zidove, maldane do temelja, da prigradi za se neku vrst barake. Nadoda mi Raič, da crkva bieleci se kao labud na gori, stajala je na očigled Turcim kninskim, koji nemoguć gledat tu kršdansku svetinju, udariše preko donje Promine, halakanjem: Srušimo kaursku bogomolju, da su nam dugočasnije džamije u Kninu i Drnišu.
Ravno u ll1/2 sati ostavio sam Čavinu crkvu, okrićuć na povratak, preko grcbenasta povora gore, pak niz vrletne kose i provaline, dostajuć na prostrane doce Lišnjaka, podnevno od Čavina crkve jaka 2,5 kilometra.
Na upalu povoru dolaca, oborilo s greda, silno kamenje, oštri kukovi strše iz zavaljana zemljišta. Grdna premisa provalina!
Na promali prve gromade, usvodio se prikop od desetak pećina, pak strmih, oborenih i survanih kamena, izpremješanih i prebacanih, kroz silne zarove zemlje; sve to pokazuje geologički prevrat u neizvjestnu zemanu.
Velušićani u tim pecinam nadjoše zgodne jare za ljetno plandovanje, i ugon marve. Tri velike podzemaljske pećine iliti jare spravljaju pogodan ljetovnjak čobanim i marvi, dočim treca Vilovača mjeri preko 300 koraka unutarnjeg okola. Tu se neulazi bez lučevina, ili staklene svjetiljke.
Na svu molbu lugara, ja nisam htio pokušat junaštvo Polifemovo, obašašćen mračne vlažne špilje Vilovače.
S Lišnjaka sadjosmo na Bibine jare, na velikom letu Mihaljovca ; pak izvijajuć tkanicom izpod Bibine jare, spuzasmo se niz Veliku Rpinu do prvoga točka na prigibi kose Novakove. Ali, mene stužilo na želudcu. Nespominjm se da sam igda dosad, pri najžešćoj čiči i upotu. gdje popio srkuc rakije. A danas s lugarom litru i po. Propadoh s glave, ako neizliči zrak prominski, i veliki točak.
Sa ruba visoke splate, brdo pokazuje značajne rudne slike, sve do turskog tocka; dapače poniže na lužinastoj okostnici, opažaju se vatrometne oznake, koji-mi se Promin igrao u-prazemanu, ako se to sve nije poremetilo u prevratu prvobitnih živalja. Taman na podne, grmušastom pobrdicorn sadjosmo na Veliki Točak. Stužilo mi se na želudcu, da padnem od muke! Moj Eškulapij sretno pogodio na prelaznu bol: „srkni dvie kape točka, i evo moje glave, ako neozdravis u čas ko zec!“ I muka i žedja obrvala! Zagrabim kapu točka, u odušak ociedim, pak dragu, pak kruha, pak groždja, pak rakije, pak opet po kapu točka. Kao da mi se kamen svalio sa srdca. 0 sveti recept lugarev! Sad sam se uvjerio, kako ovaj Točak, cureći kroz rudne primete, daje tako zdravu vodu da je malo gdje imade u zagorskoj Dalmaciji.
Nakon drevnih Rimljana i prvih koludara, vidi se
da je Mujo praktičan bio, a najskoli Drniški kadija Halil-
Odgja, koji je znao na žliebove umjetnim vodovodom
provesti ovoj stari točak pred svoju kulu u stari Drniš.
Liepa je namjera rodoljubne obcine Drniša, da oživotvori
zamišljenu osnovu, provadjajući Točak na varošku plokatu u Drnišu,
Odjurismo pjeskovitom stranom na Velušićki gaj, više Sv. Ilije i Dimitrije, te salazeći na Bibine kuće, nabrojio sam 10 točaka žive vode, na ovoj strani velušićkog topraka.
Rad odsutnosti crkvenog ključara, nisam mogao prigledati crkvu Sv, Ilije. Kod Tarlinih kuća, u lozju Mile Tarle, pregledao sam dva rimska sarkofaga, ogrornne veličine, pak poslje u zapad, znamenitu gomilu ruševina; trojstruku vrstu opeke, i najfinije iz tvornice Panšcina. Pod gromilom je mramoriti pod, a podalje ostanci stupovlju, možda kršćanske bazilike (?) ili sjajna dvora rimskih koloništa, Nek arkeolozi proučavaju, a meni i onako dosta današnjeg skakanja. Na uru i čelvrt po podne prispio sam na objed kod Stipka Rupljanca, gdje, kroz čevrljanje i pričanje prodjoh ugodna dva sata, pripoviedajuć Razvodjancim o mojim zgodam i nezgodam na gori, Pred sami suton, sklopio sam moj primrčeni notes na Bunarači i kod Pokrajaca; odkle sam ove suhoparne bilješke poredao, da ih sutonom i mrakom priberem, kroz nieme Gluhače i da povraćajući se na Oklaj priobćim ih momu dobromu dornaćinu gazdi Luki, i veterancu Nikoli; koji mi ništa manje neg te večeri na sjajnoj mjesecini, ozbiljno zagrmi na uši: Promonu mi odgrći.

Nedam ga da je Tepljuh jer ....

Si Promonam nostrum huc non reperieris
Jncassum tantum exquirendo Chroaticis antiquitatibus
Operam dabis.

Grgur Urlić Ivanović,

- 22:13 - Komentiraj post (2) - Link posta

srijeda, 05.04.2006.

I sad su oni pametni?

Prije negdje godinu dana pojavili su se kupci za parcele koje se nalaze u blizini Agića i na pravcu od Agića prema Suknovcima, navodno za neke nove pogone.
Čudno da su se parcele poklopile sa pravcem planirane trase brze ceste Šibenik-Oklaj-Knin.
Možda je to sasvim slučajno.

Da u životu ništa nije slučajno, donosim Vam zanimljiv članak. Sudinonici ovog događaja koje sljedi vjerojatno nikad nisu pogledali prostorni plan, i sasvim slučajno su se kao uspješni političari ili ne znam već šta, počeli baviti voćarstvom. I to ne bilo gdje. Voće je najbolje rađalo na trasi ceste od Jakuševca do Velike Gorice?

Evo dijela članka iz Jutarnjeg lista

ZAGREB - Odšteta za tzv. umjetni voćnjak u vlasništvu bivšeg HDZ-ova dožupana Mirka Matića, koji je njegova supruga Ana Zelić Matić 2001. dobila u zakup za 10.000 kuna godišnje, u Hrvatskim autocestama d.d. procijenjena je na 2,9 milijuna kuna.

Iako obitelj Matić u voćnjak nije uložila toliki novac, procjena milijunske odštete donesena je na temelju ugovora koji je Zagrebačka županija potpisala sa svojom djelatnicom Anom Zelić, i to na rok od 25 godina.

S obzirom na to da su u Zagrebačkoj županiji 2001., dok je vladao HDZ, trebali znati trasu autoceste i ugovore o zakupu zemljišta zbog toga potpisivati na kraće razdoblje, to nije učinjeno pa današnja vlast Zagrebačke županije procjenjuje da će izgubiti milijunske iznose.


Cijeli članak pogledajte pod linkom.



- 23:19 - Komentiraj post (1) - Link posta

ponedjeljak, 03.04.2006.

Karte sa planovima Prostornog plana

Gojčeta iz Zagreba me zamolio da skeniram Prijedlog PP Općine Promina. Prijedlog «Poduzetničke zone Promina u Oklaju» je elaborat napisan na 34 stranice, a prijedlog «Prostornog plana uređenja sa smanjenim sadržajem» za općinu Promina je elaborat koji je napisan na 93. stranice teksta. Prema tome, od skeniranja cijelog sadražaja neće biti ništa.
Ali zato vam donosim tri fotografije koje prikazuju kartu zaobilaznice Oklaja, kartu sa ucrtanom brzom cestom i brzom prugom, i kartu poduzetničke zone Promina.
Karte nisu u baš najboljoj rezoluciji, ali ja se nadam da će barem malo pomoći.

Karta 1.-Karta Promine
Karta 2- Zaobilaznica Oklaja
Karta 3. Poduzetnička zona Promina


- 21:17 - Komentiraj post (2) - Link posta

Prijedlog nacrta suženog PP Općine Promina

Od danas 03.04.2006. do 03.05.2006. u zgradi Općine Promina možete pogledati Nacrt Prijedloga Prostornog plana Općine Promina.
Svi koji se ne slažu sa Nacrtom, mogu u za to predviđenu knjigu upisati svoje prijedloge, pokude….

Možda se većini čini nebitno pogledati prostorni plan, ali će Vas sve sigurno zanimati kojim pravcem prolazi buduća brza cesta Šibenik-Oklaj-Knin.
Možda Vas zanima kojim pravcem bi trebala prolaziti brza pruga Gračac-Oklaj-Šibenik?
Možda će Vas zanimati hoće li zaobilaznica Oklaja prolaziti kroz vinograde kod Osmanovca, kroz Jekuše?
Možda će Vas zanimati izgradnja nove ceste na pravcu Pekara-Ivelina kuća-Ive Dunjaka kuća, Damira Džepine kuća-Džapići?
Možda Vas zanima koje će ograde u Dizdarima obuhvatiti nova Poduzetnička zona Promina?
Možda Vas zanima kolika je dozvoljena visina zida kojeg susjed do Vas smije nazidati?

Ako Vas zanima bilo što od navedenog, najbolje je da u sljedećih mjesec dana navratite do Općine Promina. Neće Vas ništa koštati, a možda shvatite da zemlja koju imate vrijedi više jer se u budućnosti baš na njoj planira nešto graditi.

- 11:15 - Komentiraj post (3) - Link posta

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


.....

  • ......
    .......



    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2023. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić