Planeta Zemlja

KUHANJE JE IN









Volim kuhati, a volim i jesti.

Kuhanje je nešto vrlo kreativno, a svaki skuhani obrok, unatoč znanju i rutini može ispasti drugačije od očekivanja.

Skupljam i kuharice.
Imam ih popriličan broj i to uz domaće kuharice imam i izbor recepata najboljih svjetskih kuhinja.

Ali to nije ništa u odnosu na gosp. Zlatka Puntijara koji ima najveću zbirku kuharica u Europi.Ima 3.000 kuharica i 2.000 zapisa starih recepata. Najvrednija mu je bečka kuharica, tiskana oko 1900 g. veličine 2x2 cm sa 100 recepata.

Gosp.Zlatko je vlasnik restorana “Puntijar” koji u Zagrebu ima stoljetnu tradiciju i sada se nalazi u podsljemenskoj zoni. Uz restoran ima i muzej kuharica. Muzej ima i svrhu njegovanja zagrebačkog štiha.

Među najbolje kuhinje ubrajaju se bečka, talijanska, francuska, kineska, tajlandska, indijska itd.
To su razvikane kuhinje.
Od nerazvikanih kuhinja, Hrvatska je na četvrtom mjestu iza Filipina, Mexika i Vijetnama.

Kuham pretežno što jednostavniju domaću hranu i pečem kolače.

Povremeno se na stolu nađe indijska hrana. Dobar ljutkasti juneći kari, somose i čapati od integralnog brašna. Čapati izgledaju kao palačinke, a Indija i Pakistan jedu to, uz nan, umjesto kruha.

Izuzetno volim i kinesku kuhinju.
Bez obzira iz kojeg dijela ove ogromne zemlje dolaze recepti, nama je sve “kineska kuhinja”
Način kuhanja je zdrav. Hrana se reže na male komadiće , koji se marinirani prže na visokim temperaturama u woku. To je način da se zadrže vitamini.
Hrana je usitnjena i radi konzumacije štapićima.
Od masnoća, koriste sojino i ulje od kikirikija.
Takvo kuhanje je zdravo. To je jedan od razloga da su Kinezi dugovječni.

Kineski restorani otvoreni su u našim gradovima već godinama.

Kako smo zadnje vrijeme imali problem covida, prešli smo na naručivanje hrane za doma.
To jako dobro funkcionira, pa dobijemo vruću hranu u kratkom roku.

Evo, kako to izgleda:






/kineska tjestenina sa mesom, piletina slatko kisela i gambian/

Kuhanje naše svagdanje


Kuhanje je IN
Otvarajući TV naići ćemo na niz kanala sa kuhanjem.

Renomirani kuhari postaju internacionalne zvijezde, gotovo kao filmske zvijezde.
Očito je da se iza svega kriju i veliki profiti.
Kuhanje je jedna kreativna djelatnost, koja daje mogućnost kuharima, da naprave ukusno jelo, a dajući maha i svojoj imaginaciji.

Susrećemo se sa poznatim imenima te profesije.
Ne bi smjeli preskočiti poznatog, ali preminulog gastronomada, Amerikanca Anthony Bourdaina, koji je obilazio svijet u potrazi za originalnim i neobičnim jelima određenih regija. Bio je i u Hrvatskoj.
Naravno, ne možemo preskočiti ni Jamie Olivera - Golog kuhara , stalno prisutnog na TV
ekranima sa svojim atraktivnim receptima, kao i sa njegovim putovanjima raznim zemljama.
Jamie je protivnik brze gotove hrane i njegovi recepti su na bazi zdravih i svježih namirnica.
Napisao je i nekoliko knjiga, kao “Jamie’s 30 minutes meal”, prodane u nekoliko milijuna primjeraka.
Jedno relativno novo lice, je jedan od najboljih kuhara današnjice Englez Gordon Ramsay,koji je skupio 14 Michelinovih zvijezda. Često se javlja iz raznih dijelova svijeta sa raznim atraktivnim receptima.
Nedavno je bio u Istri, gdje je između ostalog radio istarski brudet.
Od svjetskih kuharskih celebrities, ne bi smjela izostaviti Lidiju Bastijanic, rođene u Puli. Ona je kuharska zvijezda u Americi gdje ima svoje restorane i nastupe na TV-u. Piše knjige o gastronomiji, ali promovirajući talijansku kuhinju i talijanska vina.

Od naših kuharskih majstora, ne bi trebalo izostaviti Tomeka Špičeka, jednog od naših najpoznatijih kuhara, koji se je proslavio kulinarskim showovima, koji su također proslavili proslavili ne manje poznate, Ivana Pažanina, Matu Jankovića, preminulog Andreja Barbierija, a i niz drugih uspješnih i poznatih kuhara

U svijetu ima bezbroj poznatih i ukusnih nacionalnih kuhinja, od koji su nam neke poznate, a neke otkrivamo.

Čak i jedna mala Hrvatska, bogata je raznim vrstama jela, vezanih za određeno područje kao Zagorje, Međimurje, Dalmacija pa i Zagreb

Jela koja se kuhaju ili su se kuhala u Zagrebu, spadaju u Purgerski Jelovnik.
Naravno, širenjem broja stanovnika grada, dolaze i drugi razni jelovnici.
Stara jela ostaju u purgerskom jelovniku.

Naziv purger dolazi od njemačke riječi Burger-građanin i odnosi se na sve stanovnike nekog grada, čiji preci u gradu žive nekoliko generacija. Ipak, pretežno koristi se za građane Zagreba i to posprdno.

Grad je u svojoj povijesti, bio podijeljen na Kaptol s klerom i Gradec sa obrtnicima, poslovnim ljudima zvanim purgerima. Okolinu grada nastanjivali su kmetovi.

Da bi danas imali pravo na naziv purgera, morate imati bar 5 generacija predaka rođenih u Zagrebu.
Pokušava se to malo ublažiti, pa se kaže, ako razumijete navedeno,a rođeni ste u Zagrebu, možete pretendirati na naziv purgera.

“Kupila sam pol kile mlevenog meseka, paradajz iputericu za šalatu, grincajg za ajngemahtes jer ga više imam rad neg ajnpren juhu.
Natrpala sam pun ceker špeceraja, za obed i za fruštik.
V birtiji poleg placa lokalni luftinšpektori pili su gemišt.
Jedan mi je čak i hofiral, a na kraju me pozdravil sa servus milostiva. Bedak.
Ispred zgrade bedinerica je klofala tepih na kloferštangi kraj vešeraja.
Ušla sam u haustor i primila se za gelender jer mi je već bilo dost šalabajzanja s punim cekerom.
U stanu sam najprije ušla u badecimer i oprala ruke.
Zatvorila sam i obrliht jer je bil propuh.
Presvukla sam se i metnula regenmantl na aufinger.
Obukla sam šlafrok jer mi je tak komotnije.
Bil je strgan pa sam ga priheftala sa zihericom.
Izvadila sam veš iz vešmašine i obesila na štrik.
Kad sam sve skuhala, počistila i zgotovila bil je već mrak.
Metnula sam si viklere, navinula vekericu i metnula ju na šrajptiš.
Prek glave sam navukla novi šlifer i tuhicu, ugasila svetlo i prešla spat.”


PURGERSKI JELOVNIK iliti jelovnik starog Zagreba

/uz nekoliko amaterskih uradaka/

Ajnpren juha
/ juha od zaprženog brašna. Juha na kojoj smo odrasli/

Grenadir Marš
/Jelo od krumpira i tijesta, koje se je kuhalo za Austrougarsku vojsku, a kasnije ga je prihvatila i domaća kuhinja/



Krpice sa zeljem /Krautfleckerl
/Austrijsko jelo, koje se još poslužuje u Austriji, a iako rijetko, može se naći i kod nas./



Čušpajz
/Zuspeise - prilog jelu od povrća/

Faširanci
/odresci od mljevenog mesa/



Vajnšato
//Umak od jaja vina i šećera, kojim se prelijevaju palačinke/

Šnenokle
/Austrijska slastica, od žličnjaka kuhanih u mlijeku i vanili kreme.Nije poznato samo u Zagrebu.U Dalmaciji poznato kao Paradižot./



Ajngemahtec
/Njemački Eingemachtes. Bogata juha od piletine i povrća/



Cvečnknedle
/Njemački Zwetschgenknodel. Okruglice od krumpirova tijesta sa šljivama/



Kram Pogačice
/Čvarkuše. Pogačice od dizanog tijesta sa čvarcima/



Kajzeršmarn
/Omiljeno jelo austrougarskog cara Franje Josipa. To je carski drobljenac, načinjen od brašna/griza mlijeka, jaja i šećera./

Šufnudle
/Nudli ili luleki od krumpirovog tijesta. jedu se slani i slatki/

Tačkrli
/Kuhano tijesto punjeno marmeladom od šljiva, u malim jastučićima/

Rahmstrudel
/Savijača sa vrhnjem/

Itd.

Oznake: kuhanje