Planeta Zemlja

SVI VOLE KREMŠNITE











Prošlo je dosta godina od mojih zadnjih kremšnita.
Kremšnite sam radila mojim unucima, kojima su one bile jedan od boljih kolača.
Za sada oni guštaju neke druge kolače jer se nalaze u bijelom svijetu kao i ne mali broj naših mladih.

Kremšnita je ukusan kolač, koji se radi od vanili kreme smještene između dvije kore od lisnatog tijesta.

Točan podatak, odakle je kolač nemamo, ali u svakom slučaju je to europski kolač, koji je najvjerojatnije došao iz Austro - Ugarske.

Kolač se danas konzumira u mnogim državama pa čak i u SAD-u i Japanu.
Dolazi pod raznim imenima. Originalan naziv je Cremeschnitte. U Mađarskoj se zovu kremes, u Poljskoj Napoleonka ili kremowka, U Rumunjskoj cremesnit, u Slovačkoj kremeš, u Sloveniji kremna rezina , u Australiji kriška vanilije, na Novom Zelandu custard slice, u BIH Srbiji i Crnoj Gori krempita itd.

Jedan od velikih ljubitelja kremšnita bio je i Papa Poljak Ivan Pavao II, pa su mu za njegov 87 rođendan poklonili ogromnu Napoleonku..

Na ukusnu slasticu bila je slaba i austrijska carica Sisi. Za jednog boravka u Budimpešti ušetala je na kremšnite u jednu malu slastičarnu, zvanu Ruszwurm.. Slastičarna je nakon toga postala kultna slastičarna.

Na našem prostoru, najpoznatija kremšnita je samoborska, koja je i zaštićeno nematerijalno dobro.
Recept je 1920g u Samobor donio Đuro Lukačić.
Kremšnite se danas jedu i kupuju kao suvenir u kavani Livadić na trgu u Samoboru.
Kolač je čak opjevao samoborski pjesnik Joža Prudeus
U svakom slučaju predlažem odlazak na Samoborski trg i degustaciju

Ima i Zagreb svoj specijalitet koji se zove zagrebačka kremšnita.
Ona se razlikuje od drugih po tome što na vrhu ima glazuru od čokolade.
Isto je fina.
Meni su najbolje moje kremšnite

Oznake: kremšnite

KUHANJE JE IN









Volim kuhati, a volim i jesti.

Kuhanje je nešto vrlo kreativno, a svaki skuhani obrok, unatoč znanju i rutini može ispasti drugačije od očekivanja.

Skupljam i kuharice.
Imam ih popriličan broj i to uz domaće kuharice imam i izbor recepata najboljih svjetskih kuhinja.

Ali to nije ništa u odnosu na gosp. Zlatka Puntijara koji ima najveću zbirku kuharica u Europi.Ima 3.000 kuharica i 2.000 zapisa starih recepata. Najvrednija mu je bečka kuharica, tiskana oko 1900 g. veličine 2x2 cm sa 100 recepata.

Gosp.Zlatko je vlasnik restorana “Puntijar” koji u Zagrebu ima stoljetnu tradiciju i sada se nalazi u podsljemenskoj zoni. Uz restoran ima i muzej kuharica. Muzej ima i svrhu njegovanja zagrebačkog štiha.

Među najbolje kuhinje ubrajaju se bečka, talijanska, francuska, kineska, tajlandska, indijska itd.
To su razvikane kuhinje.
Od nerazvikanih kuhinja, Hrvatska je na četvrtom mjestu iza Filipina, Mexika i Vijetnama.

Kuham pretežno što jednostavniju domaću hranu i pečem kolače.

Povremeno se na stolu nađe indijska hrana. Dobar ljutkasti juneći kari, somose i čapati od integralnog brašna. Čapati izgledaju kao palačinke, a Indija i Pakistan jedu to, uz nan, umjesto kruha.

Izuzetno volim i kinesku kuhinju.
Bez obzira iz kojeg dijela ove ogromne zemlje dolaze recepti, nama je sve “kineska kuhinja”
Način kuhanja je zdrav. Hrana se reže na male komadiće , koji se marinirani prže na visokim temperaturama u woku. To je način da se zadrže vitamini.
Hrana je usitnjena i radi konzumacije štapićima.
Od masnoća, koriste sojino i ulje od kikirikija.
Takvo kuhanje je zdravo. To je jedan od razloga da su Kinezi dugovječni.

Kineski restorani otvoreni su u našim gradovima već godinama.

Kako smo zadnje vrijeme imali problem covida, prešli smo na naručivanje hrane za doma.
To jako dobro funkcionira, pa dobijemo vruću hranu u kratkom roku.

Evo, kako to izgleda:






/kineska tjestenina sa mesom, piletina slatko kisela i gambian/

BOŽE ČUVAJ UKRAJINU







Sjećamo se domovinskog rata.
Sjećamo se naših boli i patnje, koje smo proživjeli.
Nikad nećemo zaboraviti kako smo plakali nad rušenjem Dubrovnika.
Nikad nećemo zaboraviti rušenje Vukovara i exodus bespomoćne djece, žena i staraca iz grada. Nikad nećemo zaboraviti sva ostala uništavanja i patnje našeg stanovništva.

Iako neki nisu imali razumijevanja za nas i uveli nam embargo na uvoz oružja, mi smo uspjeli u našoj borbi za konačno oslobođenje.
Iz sveg srca i sa vjerom, želimo isto Ukrajini, iako je to rat Davida i Golijata.


Sa jednakim osjećajima tuge i bijesa pratimo što se danas događa Ukrajini.
Gledamo brutalni napad ruske vojske na jednu slobodnu, nezavisnu, demokratsku zemlju, ne prezajući od uništenja zemlje i ubijanja civilnog stanovništva. Brutalno, brutalno.
Suosjećamo sa patnjom stanovništva i podupiremo ukrajinsku vladu u njenim nadljudskim naporima da zadrži samostalnu Ukrajinu i da se suprostavi nadmoćnoj sili neprijatelja.

“Svaka sitnica koju učinimo za Ukrajinu je važna. Presudno je da odmah ne okrenemo glavu jer mi tu ništa ne možemo”
/Sanja Modrić - portal Telegram/

“ Jednog dana kada, ovaj rat završi
Jedva čekam prijatelji sve vas da zagrlim
Ovako sjedim sam pa vam ponekad otpjevam
Lupi petama, reci evo sve za Ukrajinu “
/Ideja - Prljavo Kazalište /

Nesporazumi između Ukrajine i Rusije potječu još iz srednjeg vijeka.
Rusija je uvijek imala pretenzije prema Ukrajini, a koja je nastojala biti nezavisna i sa svojim vlastitim jezikom.
Posebno je to eskaliralo u doba Staljina.
Staljin se je snažno protivio samostalnosti Ukrajine, te je nastojao ukinuti ukrajinski jezik i kulturu.
Da bi potpuno uništio Ukrajinu, uveo je kolektivizaciju i otimanje žita i hrane seljacima.
To je dovelo do strahovite gladi 1932 g., povremenog kanibalizma i umiranja od gladi oko 4 milijuna stanovnika. Bio je to genocid o kojem se nije smjelo govoriti godinama.

Danas se ponovno pojavljuje Putin sa svojim pretenzijama rušenja samostalnosti Ukrajine i uspostave ruskog carstva.
Vidjeti ćemo u nadolazećim danima, kakav će biti rezultat ove bolesne ambicije.

Nije moguće ne osvrnuti se na diktatore ovog i prošlog stoljeća.
Pokušajmo zamisliti što je bilo u glavama Hitlera i Staljina, a što je danas u glavi Putina.

Bilo bi dobro da se za sve visoko rangirane političare uvede liječnički pregled, koji je nužan kod svakog zapošljavanja.


Nije neka garancija , ali ne može škoditi.


S L A V A U K R A J I N I

Oznake: Ukrajina