FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
28.02.2007., srijeda
Došlo doba da se kuga proba
Izgleda da je vrag odnio šalu. Približila se svinjska kuga na dvadesetak kilometara od mojeg sela. Uzevši u obzir da je to vrlo zarazna i lako prenosiva bolest, razloga za zabrinutost ima.
Još prošle godine je ukinuto obvezno cijepljenje svinja, ali lani nije bilo ozbiljnijih kontaminacija. Izgleda da moramo proći dječje bolesti prelaska s aktivne na pasivnu zaštitu. Otegotna okolnost je stanje u susjedstvu, ali su i oni u postupku tretmana kuge kao i mi, pa nema razloga da na susjede gledamo kao na kužne zemlje.
Inače, informacije radi, trošak neškodljivog uklanjanja zaraženih svinja je na nivou ili manji od redovnog cijepljenja cjelokupnog stada, a uz to bolest ne biva trajno uklonjena nego jednostavno prikrivena.
Ovih dana čujem neke glasove za povratak obveznog cijepljenja svinja. Iako su ti prijedlozi izrečeni iz usta pravih poljoprivrednika, nisam siguran da li je taj korak unatrag - pravi korak. Ali jedno su u pravu - ne odobravaju resornim samohvalu da će sad naše svinje moći u izvoz na svjetsko tržište. Bah, pa mi smo uvozni Eldorado.
Čak i ovih dana (kad je u toku akcija otkupa domaćih tržišnih viškova) se uvoze ogromne količine svinja. Spominje se informacija o čak 47000 kom. svinja. I tradicionalno sumnjičavim seljacima, ovo je nevjerovatna cifra u ovim uvjetima.
I sad na kraju ne mogu , a da ne budem regionalističan: Prema zadnjim podacima Osječkobaranjska županija ima najbolju pokrivenost uvoza izvozom na razini Hrvatske, dok Zagrebačka županija daleko odskače po uvoznim uspjesima, tj. ne možemo mi izvesti onoliko koliko oni mogu uvesti...
Uz lokalnu cestu s one strane Fužina u Gorskom kotaru pastir je čuvao ovce. Tvornički novi Jeep Grand Cherokke kraj njega, škripeči gumama, divlje zakoči. Šofer, mladić obučen u Brioni odjeći, Cerrutti cipelama s Ray Ban naočalima, Omega švicarskim satom i BHS (Bussiness High School) kravatom iskoči iz vozila i upita pastira:
"Hoćeš li mi dati jednu ovcu, ako pogodim, koliko ih imaš u stadu?"
Pastir pogleda mladića, na to na gmižuće stado koje pase i reče:
- Slažem se, da !
Mladić parkira auto uz cestu, uključi note-book i bežični modem, skenira pašnjak preko satelita i GPS-a (Global Position System), otvori bazu podataka i 60 Excel tabela, punih algoritama, na to isprinta 150 stranica dugi izvještaj na high-tec mini pisaču.
Okrene se pastiru i kaže:
- Tu imaš točno 1.586 ovaca.
Pastir odgovori:
- Kažimo, da imaš pravo. Uzmi ovcu.
Mladić uzme jednu od životinja i stavi je otraga u vozilo. Kada se je pripremao odvesti, pastir ga pogleda i upita:
- Dali ćeš mi vratiti to što si mi uzeo, ako pogodim tvoje zanimanje?
Mladić odgovorni:
- Svakako!
Pastir na brzinu odvali:
- Ti si savjetnik u hrvatskoj vladi.
- Upravo tako ! Kako si pogodio?
- Veoma jednostavno, odgovori pastir, prvo - došao si nepozvan, drugo- izračunao si mi nešto što ja već znam, treće - o mojem radu nemaš pojma i zato žarko želim da mi vratiš mojega psa!
Jednu od osnovnih zabluda o Europskoj uniji čini ideja da se ta masivna ustanova zalaže za slobodno kolanje roba. U stvarnosti, Europa cijeli niz svojih proizvoda štiti zanosom kojeg se ne bi postidjele niti nekadašnje socijalističke planske ekonomije. Najekstremniji primjer gospodarskog intervencionizma svakako je sustav poljoprivrednih subvencija poznat pod nazivom Common Agricultural Policy (CAP), a čini čak 44% novčanih izdataka proračuna EU. U sklopu CAP-a, 2005. je isplaćeno čak 43 milijarde eura subvencija. Da ne bude zabune, taj novac nije utrošen kako bi se mali farmeri zaštitili od razornog utjecaja velikih proizvođača, već upravo suprotno - slio se ponajprije u džepove najvećih. Svega 20% najvećih farmera prima čak 80% novca iz fondova, dok 40% najmanjih prima tek 8% sredstava. Ogromne troškove tog suludog financijskog pothvata dakako snose građani EU, i to u dvostrukom svojstvu; s jedne strane kao porezni obveznici, no s druge i kao krajnji potrošači – prema tvrdnjama pojedinih ekonomista Europljani zbog CAP-a preplaćuju hranu za čak 25%. Pritom nije nevažna činjenica da su troškovi skupe hrane u pravilu nejednako distribuirani na štetu najsiromašnijih, s obzirom da svatko mora svakoga dana nužno potrošiti određenu količinu hrane kako bi preživio, a za razliku od primjerice elektronskih uređaja. No, interes ovog teksta nije europska unutrašnja nepravda, pozabavit ću se ponajprije katastrofalnim učincima koje novac europskih poreznih obveznika posredstvom CAP-a izaziva u privredama najsiromašnijih zemalja svijeta.
Da se razumijemo, sustav CAP-a, ili barem njegov veći dio, gotovo je sigurno pred ukidanjem, a smrtnu presudu nisu potpisali ni SAD, niti druge države koje se godinama bune protiv protekcionističke ekonomske politike Unije. CAP bi morao nestati iz posve drugog razloga. S proširenjem 2004., broj poljoprivrednika u EU narastao je sa sedam na 11 milijuna, a ideja da bogata zapadna financira siromašnu istočnu Europu, ipak se kosi s jednim od osnovnih načela globalnog kapitalizma – da bogati uzimaju od siromašnih.
Ipak, ogroman segment poljoprivrednog protekcionizma Unije odnosi se na proizvodnju šećera, a kad su šećerane u pitanju, europska je orlušina daleko od toga da svog omiljenog ptića gurne iz gnijezda – u zastrašujuću avanturu slobodnog tržišta.
Proizvodnja šećera, u najvećoj mjeri koncentrirana u nekima od najbogatijih regija EU – istočnoj Engleskoj, pariškom bazenu i sjevernoj Njemačkoj, stvara godišnji višak od oko pet milijuna tona. Stavimo li, dakle, na jedno mjesto samo šećer kojeg Unija nije u stanju sama potrošiti, a svejedno ga uporno proizvodi, dobit ćemo gomilu usporedivu s omanjim planinskim masivom. Logično je, stoga, da odbija otvoriti svoje tržište za uvoz stranog šećera, pogotovo uzmemo li u obzir i činjenicu da su zemlje tropske i suptropske regije u stanju proizvesti znatno jeftiniji šećer – dobivaju ga naime iz produktivnije šećerne trske umjesto iz šećerne repice, kako je to uobičajeno u umjerenom klimatskom pojasu.
Inače, šećer predstavlja jedan od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda nekih od najsiromašnijih zemalja svijeta koje su stoga ozbiljno ugrožene nemogućnošću pristupa divovskom europskom tržištu.
O intenzitetu kojim EU štiti proizvodnju šećera svjedoči i inicijativa pod nazivom «Everything But Arms» (EBA) pokrenuta 2001., koja državama iz skupine najslabije razvijenih zemalja omogućuje da svoju robu izvoze u EU bez ikakvih carinskih nameta, a odnosi se na svu robu osim naoružanja… i šećera. Što se pak potonjeg tiče, skupini 49 najsiromašnijih država svijeta u EU je dozvoljeno izvesti svega jedan posto godišnje potrošnje, dakle količinu ravnu trodnevnoj potrošnji u jednoj godini. Žele li pak spomenute države uvesti više šećera nego što im to dopuštaju propisane kvote, dužni su platiti prilično ekstremnu tarifu u visini od 324% vrijednosti robe.
Pa ipak, bilo bi upravo sjajno kad bi problemi koje siromašne zemlje imaju s europskim šećerom, bili ograničeni «samo» na uvozne kvote, no nažalost nije tako.
Vratimo se na onaj planinski masiv od pet milijuna tona viška. Kad bi se isti srušio na unutarnje tržište Unije, njeni bi građani vjerojatno kupovali svoj slador po jednoj od najpristupačnijih cijena na svijetu. Pa ipak, stvarnost je upravo suprotna. Država, naime, promptno intervenira i otkupljuje sav višak prije nego što isti stigne spustiti tržišnu cijenu šećera, a potom se događa nešto čudesno… Otkupljeni šećer Unija prodaje u bescjenje, istresa ga na globalno tržište po cijeni po kojoj ga nitko živ nije u stanju proizvesti, ne žaleći vlastiti novac kako bi svim građanima svijeta (osim svojih vlastitih) pružila njihove dnevne doze ugljikohidrata po superpovoljnim cijenama. Koliko je cijeli pothvat doista sulud, pokazuje činjenica da država za izvoz šećera u vrijednosti od jednog eura izdvaja čak 3.3 eura. Računa se da EU, uz 1.3 milijarde, koje troši na isplaćivanje subvencija za šećer, troši još 833 milijuna eura na takozvane «skrivene subvencije». Ovaj je iznos, u stvari, razlika između troškova proizvodnje i novca koji Unija dobiva za izvoz slatke planine.
Štete koje snose siromašne zemlje također su divovske; od usvajanja spomenutog EBA programa 2001., tri ultrasiromašne afričke zemlje – Etiopija, Malavi i Mozambik podnijele su gubitke u visini od 238 milijuna američkih dolara, zadnje dvije su u 2004. godini imale gubitke znatno veće od 30 milijuna američkih dolara svaka. Inače, oko pola stanovništva spomenutih država živi ispod praga apsolutnog siromaštva od svega jednog dolara dnevno.
Još su veći gubici nekih drugih nerazvijenih zemalja. Primjerice, Brazil je 2002. izgubio 494 milijuna, Tajland 151 milijun, a Indija i Južnoafrička republika po 60 milijuna američkih dolara.
No, sad malo veselijih tema. Naime, ne gube svi zbog neobične ekonomske politike Unije, štoviše, neki čak odlično zarađuju. Primjerice, veliki farmeri - proizvođači šećerne repice. Ipak, čak su i njihovi profiti smiješno mali usporede li se s onima divovskih korporacija koje prerađuju šećer – 25-postotni udio čiste dobiti koju ostvaruje kompanija British Sugars (ogranak Associated British Foods), čini tu tvrtku jednom od najprofitabilnijih u europskoj industriji. Teško da onda nekoga može začuditi što su upravo simpatični djelatnici British Sugars među najmarljivijim zastupnicima statusa quo u europskoj «šećernoj» politici. Što se pak tiče svota koje Unija isplaćuje prerađivačima, one su basnoslovne. Šestorici najvećih igrača, EU je 2003. isplatila 819 milijuna eura: najviše je isplaćeno francuskoj tvrtki Beghin Say – 236 milijuna, njemački div Sudzucker primio je 201 milijun, dok su kompanije Tate i Lyle primile tek pišljivih 158 milijuna.
Poklade su i ludi su dani..., orilo se ovih dana kroz slavonska sela. Rakija, piće naše nasušno, što bi poklade bile bez nje, ne bi ih ni bilo, korizma.
Nedavno sam bio na jednom proeuropskom predavanju organiziranom od strane državne ergele. Jedna od tema je bila i proizvodnja šljivovice za prodaju na OPG (obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima). Sve sami stručni termini, troškovi i druge fore i fazoni, a na upit o možebitnom novom porezu na alkohol - ni riječi. Zapravo, odgovor je da će naši pregovarači svim silama pokušati zaštiti naše tradicionalne i autohtone proizvode.
S obzirom da je općepoznato kakve kvalitete i odlučnost u briselskom sobama iskazuju naši pregovarači, nije zgoreg pročitati kako su Bugari prošli: više
»S obzirom na konstantni veliki interes, ne bi me iznenadilo da do kraja aktualne godine dobijemo sto novih seoskih turističkih gospodarstava«, rekao nam je Stjepan Cukor, predsjednik Nadzornog odbora Kluba članova Selo, uz udrugu Hrvatski farmer krovnu instituciju za razvoj seoskog turizma.
Proteklog je vikenda u Voloderu, održan posljednji, šesti iz niza trodnevnih seminara na temu turizma na seljačkim gospodastvima. Kako organizirati 24 sata boravka gostiju Analizirale su se standard ne teme koje zanimaju potencijalne, ali i postojeće vlasnike turističkih seljačkih gospodarstava: osnove seoskog turizma, uloga tradicije u oblikovanju ponude, kako organizirati 24 sata boravka gostiju na turističkom seljačkom gospodarstvu, mogućnost poticajnih mje ra, porezni sustav i slično.
»Sada na području Hrva ske posluje 330 turističkih seljačkih gospodarstava od toga«, reći će Cukor, »od toga 80 jako dobro«.
Zarada ovisi o onome što se na gospodarstvu nudi. Što je ponuda bogatija nudi li se uz hranu i noćenje, je li riječ samo o vinotočju ili o kompletnoj usluzi i zarada je veća. Uglavnom, potencijal ne ulagače u seoski turizam prije svega zanima daje li država poticaje za razvoj seos kog turizma.
Činjenica je, međutim, da su državni programi dosad forsirali obalu da je kontinent ostao u drugom planu. Uza sve kvalitete koje pruža, kontinent je ostao u drugom planu, a u ukupnom turističkom prometu sudjeluje s mizernim postotkom. Čekaju se kreditni programi.
Ova bi godina trebala biti prva kada će se više računa povesti o turizmu na kontinentu, dakle i o turizmu na seljačkih gospodarstvima. Ako državne institucije po kažu veći interes za ovaj segment ponude, turistička seljačka gospodarstva mogla bi doživjeti renesansu, poput malih obiteljskih hotela koja su posljednjih godine u velikoj ekspanziji.
Ne treba, međutim, zaboraviti da se obiteljski hoteli prije svega grade i obnavljaju pomoću kvalitetnog kreditnog programa Poticaj za uspjeh. (vijesnik)
kad sam bio mali podrazumijevalo se da svi načitaniji seoski dječaci idu u škole i završe u gradu, meni je stric preporučivao da budem pop ili fiškal, jer nema veće gospode u paorskim očima. ja sam završio tako kako jesam, ali ne mogu lagati da nisam nikad pomislio što bi bilo kad bi bilo...
u to vrijeme sam idealnu i uspješnu osobu zamišljao koja zna : plivati, govoriti strani jezik i svirati jedan instrument. sve te tri stvari znam podjednako - osrednje. toliko o mojoj savršenosti
uvijek sam odskakao od okoline po svojoj ljubavi prema glazbi i "neuobičajenim" žanrovskim afinitetima. samo ću reći - jedini sam u svojem društvu koji baš i nije lud za novokomponiranim tamburicama...
ne volim vožnju automobilom, a pogotovo autobusom, poslije 100 km se umorim kao da sam pokosio jutro livade, nisam oduševjen i kad moram na svinjokolju
kao što se može i naslutiti, kompjutor mi je lijeva ruka (desna je - zna se), ne znam što bi sam sa sobom navečer da mi ni ..., a tek poznanstva...
zbog toga bih mogao kompetentno izdvojiti nekoliko meni značajnih aplikacija
photoshop - kralj i apsolutni šampion u obradi i manipulaciji grafikom
opera - browser koji se kao prva ljubav uvuče pod kožu i ne bih ga mijenjao ni za bolji (Firefox)
swishmax - fantastična jednostavnost i intuitivnost izrade flasha
winamp - svakodnevni gost na mojem desktopu
excell - najbolji microsoftov proizvod, pomaže mi čak i u poljoprivredi
Ja nikom dalje ne mogu proslijediti meme jer je mikipočastio skoro sve moje čitaoce (prijatelje). Ono malo što ih je preostalo, već su obavili tu obvezu.
Ovih dana se održava jedan od najvećih poljoprivednih sajmova - World Ag Expo. Nažalost, to je tek jedan od prestižnih sajmova kojeg će velika većina nas paora propustiti.
U donjem prikazu se može vidjeti tek nekoliko inovacija.
(za uvećanu sliku kliknuti na istu)
Regulator prašine
Kontrolor prašine (DCU) može biti zakačen za svaki traktorski priključak. DCU smanjuje prašinu koju stvara radni stroj u manipulaciji suhom zemljom u prosjeku za 75%. DCU zapravo ima mikroraspršivače vode koji apsorbiraju nastalu prašinu. DCU je vrlo jednostavan, bez kemikalija i dodanih aditiva, samo voda. Osnovni priključak i zemlja ostaju pri tom suhi.
High Clearance Tractor
Ovo je međuredni traktor sa vrlo prilsagodljivim parametrima zahvaljujuću svojim izuzetnim hidrauličkim uređajima. Trag mu je širine 28 cm pa je pritisak na tlo malen, zbog širine je vrlo stabilan na kosinama.
Pogodan je za visoke polj. kulture, povrćarstvo, vinograde... Mogućnost brze nadogradnje velikog broja priključaka
uvelike doprinosi njegovoj popularnosti.
XD3000 Compressor
Ova generacija kompresora ima najveće mogućnosti dosad. Široka upotreba pri ekstremnim uvjetima i položajima joj daje prednost nad drugim sličnim proizvodima.
Optibrand's Secure Calf Grower Solution
Ovo je zanimljiva solucija za optimalnu biometrijsku identifikaciju svih vrsta goveda uvezanu s određenim GPS sustavom.
To je uređaj kojim se snima šarenica oka kojom se mogu vršiti razna očitavanja na polju manadžmenta s govedima.
AgCam
Inovitavna kamera koju je osmislio farmer iz Sj. Dakote dostojna je mnogo skupljih inačica.
Radi svoje robusnosti i stabilnosti moguće ju montirati na razne traktorske priključke radi boljeg vozačevog monitoringa. Isto tako posjeduje infracrveni vizir radi noćnog snimanja, vodootporna je, ima "autoshading lens" kojom joj se dodaje iskoristivost pri ekstra osvjetljenju (sunčeva svjetlost, varenje...). U standarnu opremu idu i adapteri za priključak na kompjuter (internet). Zbog svoje robusnosti pogodna je za razne monitoringe u poljoprivredi.
BackSaver Auger Kart
Svrdlo za kopanje rupa kojem je glavna odlika da ima veliku snagu i učinak, a dovoljan je samo jedan radnik za upravljanje njim. Svrdlo je opremljeno motorom snage od 10,5 i 12,5 KS. Jača izvedba je opremljena uljnim hlađenjem i elektrostarterom. Stamdarni promjer svrdla je 20 cm.
Reverzibilni ventilator
Novi Reversibilni ventilator dolazi u raznim veličinama. Ima mogućnost promjene osi lopatica zavisno od temperature ulaznog zraka i time štedi gorivo i snagu osnovnog motora. Ipak, najvažnija mu je osobina što održava hlađene radijatore čistim od raznih prljavština svojom mogućnošću da mijenja smjer vrtnje. Samim tim se štedi vrijeme na čišćenje radijatora. Ventilator je moguće ugraditi na strojeve jačine od 80 do 1500 KS.
Raspodijeljivač stelje
Raspodijeljivač drvene pilovine na ležište krava u pokretu ima bočne razbacivače. Radi u pokretu dok ide niz štalu. Zbog lakšeg izuzimanja pilovine iz bunkera, ima moćno svrdlo. Vitalni dijelovi stroja su dobro zaštićeni od mogućeg onečišćenja pilovinom tokom rada.
Skupina američkih znanstvenika tvrdi da je čokoladno mlijeko jedan od najdjelotvornijih napitaka za oporavak sportaša nakon fizičkih napora.
U istraživanju provedenom na Indiana University je sudjelovala skupina sportaša od kojih su neki nakon prve serije iscrpljujućih vježbi i prije druge serije velikih fizičkih napora uzimali različite energetske napitke namijenjene nadomještanju tekućine i ugljikohidrata te obično čokoladno mlijeko s niskom razinom masnoća.
Pokazalo se da čokoladno mlijeko omogućuje postizanje za prosječno 50% boljih rezultata u drugoj seriji vježbanja.
Znanstvenici objašnjavaju kako se prednost čokoladnog mlijeka u odnosu na napitke koje inače piju sportaši sastoji u prisutnosti kalcija te efikasnijoj apsorpciji u organizam.
Mliječni proizvodi smanjuju rizik od metaboličkog sindroma više
Iranski istraživači sugeriraju da unos mliječnih proizvoda smanjuje rizik od razvoja metaboličkog sindroma, objavljeno je na portalu Vitamini.hr
Iako istraživači nisu sigurni koja je točno komponenta mliječnih proizvoda je odgovorna za ovakvo zaštitno djelovanje, spekuliraju da bi određenu zaštitnu ulogu mogao imati kalcij.
U studiji provedenoj u Teheranu, u kojoj se istraživao unos mliječnih proizvoda te šansa za razvoj metaboličkog sindroma, sudjelovlo je 827 muškaraca i žena.
Uočeno je da je incidencija metaboličkog sindroma za 29% manja među osobama koje su unosile najviše mliječnih proizvoda.
Djeca koja piju puno mlijeka narastu viša od druge djece, što može pokazati kako ubuduće pomagati djeci s problemom rasta, objavio je danski list Jyllands Posten.
Istraživači s Kraljevskoga sveučilišta za veterinu i agrikulturu otkrili su da kravlje mlijeko ima neke posebne osobine zbog kojih djeca rastu više nego što bi rasla bez njega.
"Nove su studije zanimljive jer velike količine mlijeka pomažu u rastu i dobro uhranjene danske djece kojoj ničega ne nedostaje", rekla je znanstvenica Camilla Hoppe s odjela za ljudsku prehranu.
Mlijeko utječe na faktor rasta poznat kao IGF-I, a u usporedbi s ostalom hranom bogatom bjelančevinama, poput mlijeka, ima i neke druge kvalitete.
"To pokazuje da nije riječ o bjelančevinama, već o nečem drugom u mlijeku što stimulira faktor rasta. Kravlje mlijeko namijenjeno je teladi koja mora brzo rasti pa vjerojatno sadržava nešto što stimulira rast", dodala je.
"Kad saznamo što iz mlijeka potiče rast djece, imat ćemo mogućnost otkriti kako možemo pomoći djeci koja sporo rastu", rekla je danska znanstvenica.
Mlijeko smanjuje rizik za moždani i srčani udar više
Rezultati novih istraživanje pokazuju da svakodnevna konzumacija mlijeka smanjuje opasnost od moždanog i srčanog udara.
Po podacima istraživanja prof. Petera Elwooda s University of Wales iz Cardiffa, u kojima je sudjelovalo 400000 ispitanika u dobi od 8 do 28 godina, koji su pili mlijeko normalne masnoće, vidljivo je smanjenje opasnosti od kardiovaskularnih bolesti.
U ispitanika koji su pili više mlijeka opasnost od moždanog i srčanog udara bila je manja za 16%.
Ovo istraživanje je potvrda dosadašnjih studija koje podupiru zaštitni utjecaj mliječnih proizvoda na srčani i žilni sustav.
Osim toga, istraživanja jedinice za klinička istraživanja CSIRO iz Adelaidea u Australiji potvrđuju da 2 do 3 mliječna obroka pomažu dijetama pri smanjenju tjelesne težine, odnosno olakšavaju njezinu regulaciju.
Tako su, primjerice, pretile osobe, koje su povećale unos mlijeka niže masnoće, povećale i zaštitu od metaboličkog sindroma, ponajviše kardiovaskularnih rizika i povišenog tlaka, vjerojatno zbog povećane količine kalcija, magnezija i kalija koji su usko povezani s krvnim tlakom.------------
Mlijeko smanjuje rizik za moždani i srčani udarRezultati novih istraživanje pokazuju da svakodnevna konzumacija mlijeka smanjuje opasnost od moždanog i srčanog udara.
Po podacima istraživanja prof. Petera Elwooda s University of Wales iz Cardiffa, u kojima je sudjelovalo 400000 ispitanika u dobi od 8 do 28 godina, koji su pili mlijeko normalne masnoće, vidljivo je smanjenje opasnosti od kardiovaskularnih bolesti.
U ispitanika koji su pili više mlijeka opasnost od moždanog i srčanog udara bila je manja za 16%.
Ovo istraživanje je potvrda dosadašnjih studija koje podupiru zaštitni utjecaj mliječnih proizvoda na srčani i žilni sustav.
Osim toga, istraživanja jedinice za klinička istraživanja CSIRO iz Adelaidea u Australiji potvrđuju da 2 do 3 mliječna obroka pomažu dijetama pri smanjenju tjelesne težine, odnosno olakšavaju njezinu regulaciju.
Tako su, primjerice, pretile osobe, koje su povećale unos mlijeka niže masnoće, povećale i zaštitu od metaboličkog sindroma, ponajviše kardiovaskularnih rizika i povišenog tlaka, vjerojatno zbog povećane količine kalcija, magnezija i kalija koji su usko povezani s krvnim tlakom.
Redovita konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda može za gotovo 50% smanjiti rizik za pojavu gihta, poznatog kao bolest kraljeva i kralj bolesti.
Giht je upala zgloba (artritis) uzrokovana stvaranjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Istraživanje američkih znanstvenika iz Massachusetts General Hospital je rezultiralo prvim dokazima o snažnoj zaštitnoj ulozi mliječnih proizvoda.
U studiji je utvrđeno i da neke vrste povrća za koje se ranije vjerovalo da povećavaju rizik za pojavu gihta (primjerice špinat, grašak, grah, cvjetača) nemaju nikakvog utjecaja na rizik za pojavu bolesti.
U istraživanju je sudjelovalo 47 150 ispitanika, a utvrđeno je i da svakodnevna konzumacija mesa povećava rizik za pojavu gihta za 21%.
Konzumacija morske hrane svakog tjedna također može povećati vaj rizik za dodatnih 7%.
Mlijeko i maslac štite djecu od astme, tvrde danski znanstvenici nakon analize prehrane gotovo
3.000 dvogodišnjaka.
Svakodnevna konzumacija punomasnog mlijeka i maslaca značajno utječe na smanjenje stope oboljenja od te bolesti. Sličan učinak je i kod djece koja su jela ostale mliječne proizvode, poput jogurta i čokoladnog mlijeka.
Manji broj oboljelih od astme povezan je i sa svakodnevnim uzimanjem crnoga kruha, utvrdili su znanstvenici predvođeni dr. Aletom Wijgagom s Nacionalnog instituta za javno zdravstvo u Bilthovenu.
Iako je smanjen rizik oboljenja uočen i kod djece koja su svakodnevno pila voćne sokove i jela povrće, razlika u odnosu na drugu djecu nije statistički značajna, pokazalo je istraživanje.
Stručnjaci u časopisu "Thorax" pišu da je veza između uzimanja mliječnih proizvoda i astme kod djece izrazito pozitivna. Za to su zaslužni različiti sastojci u tim proizvodima, kao što su masne kiseline, antioksidansi i drugi mikroorganizmi.
Drugi znanstvenici upozoravaju i na moguću vezu smanjenja oboljelih od astme u zapadnim zemljama s nastojanjima da se nezdrave zasićene masti u prehrani zamijene nezasićenima.
Mlijeko smanjuje rizik za rak debelog crijeva više
Studija znanstvenika iz Brigham and Women's Hospital pokazuje da redovita konzumacija mlijeka smanjuje rizik obolijevanja od raka debelog crijeva.
U istraživanju znanstvenika iz bostonske bolnice je utvrđeno da osobe koje dnevno popiju 4 decilitra mlijeka imaju za 12% manji rizik da će oboljeti od ovog oblika raka.
Istraživači su analizirali rezultate ranije provedenih studija u kojima je sudjelovalo gotovo 500 000 ispitanika.
Rak debelog crijeva je treći najčešći oblik raka u svijetu, a razlike u njegovoj učestalosti u različitim zemljama se objašnjavaju razlikama u prehrani.
Znanstvenici pozitivan utjecaj mlijeka objašnjavaju djelovanjem kalcija za koji su ranija istraživanja provedena na životinjama pokazala da ima zaštitni učinak.
Procjenjuje se da bi povećani dnevni unos kalcija od 1 000 miligrama mogao broj slučajeva raka debelog crijeva kod žena smanjiti za 15%, a kod muškaraca za 10%.
Ostali mliječni proizvodi poput jogurta ili sira u ovom istraživanju nisu povezani sa smanjenjem rizika obolijevanja od raka debelog crijeva.
Učenju nikad kraja. Zna se da je cijeli život svojevrsna škola i mi htjeli ili ne, svakodnevno stječemo iskustvo i nova saznanja.
U poljoprivredi novog doba nema se vremena čekati da nam izvor znanja postane iskustvo, praksa ili nasljeđene vrline te vrste.
Ja kao stočar, proizvođač mlijeka, danas moram biti oboružan poznavanjem širokom lepezom raznih struka. Ne sam da bi mi bilo lakše ili jeftiije. Jednostavno - da bi opstao. Tako npr. osim što sam ratar i stočar, ja moram biti dobar veterinar, ekonomista, fitofarmaceut, mehaničar, zidar, bravar, informatičar...
Vrijeme je velikih strukturnih promjena i investicija u poljoprivredi i treba dobro razmisliti da li, kako i u što uletiti.
Krava na dan može pojesti oko 45 kg trave i producirati oko 28 kg gnoja
Krave mogu osjetiti nepoželjan miris s oko 10 km daljine
Potrebno je oko 340 mlazova mlijeka prilikom dojenja da bi se napunio hamper (10 l). Za svog života, krave prosječno daju oko 200000 čaša mlijeka
Mogu doživjeti 25 - 30 g.
U stadu uvijek postoji jedna krava koja je "vođa čopora". Ona ima neograničenu moć: najbolju pašu, hladovinu po izboru, prioritet pri mužnji...
Najveća umjetna figura krave se nalazi u Sj. Dakoti (SAD). Visoka je 11m, dužine 16,5 m, a teška je oko 5500kg
Novi Zeland je 1990.-tih izdao seriju poštanskih marki u čast te najcjenjenije stočne vrste u svojoj zemlji
Harley-Davidson je 1990.-tih pustio na tržište specijalnu seriju motocikala s "kravljim obilježjima". Bikeri su te motocikle popularno zvali "Moo-Glide"
Lamborginijev identitet je poza žestokog bika. Utemeljitelj firme Ferruccio Lamborghini je fun borbe s bikovima i rođen je u znaku bika
Vincent Van Gogh je volio krave tako da su mu "pozirale" na nekoliko njegovih čuvenih slika
Krave mogu predosjetiti nevrijeme i tad liježu na travu. Stručnjaci to objašnjavaju strujom niskog tlaka koja predhodi olujama.
Rekorderka u proizvodnji mlijeka je jedna Holstein krava koja je dala 31000 l mlijeka u jednoj godini
U staroj Irskoj, bogatstvo nije mjereno novcem niti posjedom zemljišta, nego brojem krava
Stare krave u Indiji završavaju u svojevrsnom "staračkom domu"
