Marketing
Seoski turizam
»S obzirom na konstantni veliki interes, ne bi me iznenadilo da do kraja aktualne godine dobijemo sto novih seoskih turističkih gospodarstava«, rekao nam je Stjepan Cukor, predsjednik Nadzornog odbora Kluba članova Selo, uz udrugu Hrvatski farmer krovnu instituciju za razvoj seoskog turizma.
Proteklog je vikenda u Voloderu, održan posljednji, šesti iz niza trodnevnih seminara na temu turizma na seljačkim gospodastvima. Kako organizirati 24 sata boravka gostiju Analizirale su se standard ne teme koje zanimaju potencijalne, ali i postojeće vlasnike turističkih seljačkih gospodarstava: osnove seoskog turizma, uloga tradicije u oblikovanju ponude, kako organizirati 24 sata boravka gostiju na turističkom seljačkom gospodarstvu, mogućnost poticajnih mje ra, porezni sustav i slično.
»Sada na području Hrva ske posluje 330 turističkih seljačkih gospodarstava od toga«, reći će Cukor, »od toga 80 jako dobro«.
Zarada ovisi o onome što se na gospodarstvu nudi. Što je ponuda bogatija nudi li se uz hranu i noćenje, je li riječ samo o vinotočju ili o kompletnoj usluzi i zarada je veća. Uglavnom, potencijal ne ulagače u seoski turizam prije svega zanima daje li država poticaje za razvoj seos kog turizma.
Činjenica je, međutim, da su državni programi dosad forsirali obalu da je kontinent ostao u drugom planu. Uza sve kvalitete koje pruža, kontinent je ostao u drugom planu, a u ukupnom turističkom prometu sudjeluje s mizernim postotkom. Čekaju se kreditni programi.
Ova bi godina trebala biti prva kada će se više računa povesti o turizmu na kontinentu, dakle i o turizmu na seljačkih gospodarstvima. Ako državne institucije po kažu veći interes za ovaj segment ponude, turistička seljačka gospodarstva mogla bi doživjeti renesansu, poput malih obiteljskih hotela koja su posljednjih godine u velikoj ekspanziji.
Ne treba, međutim, zaboraviti da se obiteljski hoteli prije svega grade i obnavljaju pomoću kvalitetnog kreditnog programa Poticaj za uspjeh.
(vijesnik)
Proteklog je vikenda u Voloderu, održan posljednji, šesti iz niza trodnevnih seminara na temu turizma na seljačkim gospodastvima. Kako organizirati 24 sata boravka gostiju Analizirale su se standard ne teme koje zanimaju potencijalne, ali i postojeće vlasnike turističkih seljačkih gospodarstava: osnove seoskog turizma, uloga tradicije u oblikovanju ponude, kako organizirati 24 sata boravka gostiju na turističkom seljačkom gospodarstvu, mogućnost poticajnih mje ra, porezni sustav i slično.
»Sada na području Hrva ske posluje 330 turističkih seljačkih gospodarstava od toga«, reći će Cukor, »od toga 80 jako dobro«.
Zarada ovisi o onome što se na gospodarstvu nudi. Što je ponuda bogatija nudi li se uz hranu i noćenje, je li riječ samo o vinotočju ili o kompletnoj usluzi i zarada je veća. Uglavnom, potencijal ne ulagače u seoski turizam prije svega zanima daje li država poticaje za razvoj seos kog turizma.
Činjenica je, međutim, da su državni programi dosad forsirali obalu da je kontinent ostao u drugom planu. Uza sve kvalitete koje pruža, kontinent je ostao u drugom planu, a u ukupnom turističkom prometu sudjeluje s mizernim postotkom. Čekaju se kreditni programi.
Ova bi godina trebala biti prva kada će se više računa povesti o turizmu na kontinentu, dakle i o turizmu na seljačkih gospodarstvima. Ako državne institucije po kažu veći interes za ovaj segment ponude, turistička seljačka gospodarstva mogla bi doživjeti renesansu, poput malih obiteljskih hotela koja su posljednjih godine u velikoj ekspanziji.
Ne treba, međutim, zaboraviti da se obiteljski hoteli prije svega grade i obnavljaju pomoću kvalitetnog kreditnog programa Poticaj za uspjeh.
(vijesnik)