ocna klinika banja luka

Klinika Svjetlost pored inovacija koje uvodi u svoje poslovanje i unapređenja na tom planu, konstantno radi i na svojoj društvenoj odgovornosti, vraćajući tako zajednici za ukazano povjerenje.

Jedna od aktivnosti koje za krajnji cilj imaju zadovoljstvo pacijenta i adekvatnu brigu jeste i besplatan prevoz za sve pacijente van Banjaluke koji odluče da neki od operativnih zahvata izvrše upravo u klinici Svjetlost Banja Luka.

“Svakodnevno nam se javljaju pacijenti iz cijele BiH koji žele da kod nas riješe neki od oftalmoloških problema i često se dešavalo da je prevoz jedini i veliki problem. Zato smo odlučili da taj problem riješimo zajedničkim snagama, te smo obezbijedili komforan prevoz koji sve naše pacijente dovozi na našu kliniku i nakon izvšenog zahvata vraća ih u mjesto prebivališta.”


Ono što je takođe važno naglasiti jeste i činjenica da je prevoz prilagođen i za lica sa invaliditetom, te je na taj način omogućeno svim pacijentima da koriste ovu uslugu.

Sve funkcioniše na principu dogovora. Prilikom zakazivanja operativnog zahvata, pacijent ima priliku da zatraži i ovu uslugu. U skladu sa dogovorenim terminom operativnog zahvata i razdaljinom od mjesta prebivališta do klinike, dogovara se i termin prevoza. U konačnici, pacijent ima jednu brigu manje i može da se adekvatno pripremi za predstojeći operativni zahvat.

Klinika Svjetlost nastavlja da gradi svoj put uspjeha uzimajući uvijek u obzir želje i potrebe pacijenata, kao i prostor na kojem živimo i radimo. Zadovoljstvo i ozdravljenje svih naših pacijenta je zajednički cilj i klinike i pacijenata i to je upravo ono na čemu gradimo svoje poslovanje.

Oznake: Klinika Svjetlost, Oftalmolog, prevoz, banja luka

Keratokonus je najčešća degenerativna promjena rožnjače, koja se karakteriše neupalnim progresivnim stanjivanjem rožnjače, koja dobija konusni oblik. Pogađa oko jednu osobu na dvije hiljade stanovnika, a češći je kod muškaraca nego kod žena. Pojavljuje se kod svih populacija širom svijeta, iako ga više ima u određenim etničkim grupama.

Tačan uzrok nastanka keratokonusa je još uvijek nepoznat, ali se smatra da je povezan s lošom enzimskom aktivnošću unutar rožnjače. Utvrđena je i genetska predispozicija obzirom da se češće javlja u porodicama u kojima je već dijagnostikovan keratokonus. Progresija keratokonusa je brža kod pacijenata sa Downovim sindromom. Smatra se da bolest obično zahvata oba oka, ali najčešće jedno oko ima više izraženu progresiju bolesti. Obično najviše napreduje u adolescentskoj dobi i potom se stabilizuje (iako nije pravilo).

Koji su simptomi keratokonusa?

Osnovni simptom keratokonusa je jednostrani pad vidne oštrine zbog progresivne miopije i astigmatizma koji postaje iregularan. Glavni znaci su: centralno i paracentralno istanjenje strome rožnjače (poprima konusni oblik).



Metode liječenja keratokonusa

Liječenje blagih i srednje teških slučajeva keratokonusa sastoji se u nošenju naočala i polutvrdih ili pak tvrdih kontaktnih sočiva, uz redovno praćenje progresije bolesti. Za progresivne oblike bolesti savjetuje se cross linking metoda. Bolesnici koji dobro podnose sočiva često su zadovoljni svojim vidom, dok su pacijenti sa uznapredovanim stadijumom keratokonusa, oni koji sočiva ne mogu nositi, a vidna oštrina im je ispod 30%, te bolesnici s izraženim stanjenjem rožnjače kandidati za hirurgiju rožnjače. Ako je došlo do dekompenzacije rožnjače i ona je nepovratno izgubila svoju providnost, tada je perforativna transplantacija rožnjače jedina metoda izbora za ove bolesnike. Najbolje tehnike koje se koriste da dijagnostiku i praćenje toka bolesti su OCT-optička koherentna tomografija prednjeg dijela oka i Pentacam- kompjuterizovana kornealna topografija.

Oznake: Klinika Svjetlost, banja luka, keratokonus, transplantacija rožnjače

Dječija oftalmologija predstavlja poseban, čak i najznačajniji dio moderne oftalmologije. Dječije očne bolesti u našoj populaciji i dalje često prolaze nezapaženo, bez adekvatne reakcije na vrijeme, te i danas nažaost imamo veliki broj slabovidnih osoba kojima se u dječijem dobu nisu otkrila i liječila oboljenja oka.

Po rođenju, dječije oko je i dalje nerazvijeno, kao i mnogi drugi organi i organski sistemi. Činjenica je i da oko za života naraste samo 1.84 puta u odnosnu na njegovu veličinu po dolasku djeteta na svijet, što ga čini jednim od najmanjih organa.

Intenzivan razvoj vida kod djece traje do 4 godine života a vid je potpuno razvijen do 8. godine. Dok se vid razvija poremećaji se mogu liječiti kako bi se omogućio normalan razvoj dječjeg oka. Stoga, ako se smetnje u vidu ili smanjena vidna oštrina ne otkriju na vijeme, rezultati liječenja u kasnijim fazama su znatno lošiji, a dijete ostaje djelomično ili potpuno slabovidno do kraja života. Zato je važno znati da dijete nikada nije premalo za oftalmološki pregled, čak ni onda kada još uvijek ne zna slova i brojeve, odnosno onda kada se može očekivati da će dijete slabije sarađivati na pregledu. Dijete treba pripremiti da pregled shvati kao igru.



Pregled djeteta





Metode određivanja vidne oštrine su različite zavisno od uzrasta. Kod beba se koriste posebne kartice sa uzorkom pomoću kojih se utvrđuje koja veličina uzorka pobuđuje bebinu pažnju, te se rezultat upoređuje sa tabelama propisanim za uzrast.
Za djecu predškolskog uzrasta koriste se sličice (Lea simboli) koje su napravljene po jednakim propisima kao slova za odrasle. Za što bolji uvid u stanje oštrine vida potrebno je ispitati dijete kako prepoznaje sličice na blizinu i na daljinu.

Oznake: Klinika Svjetlost, dječja oftalmologija, pregled djece, dioptrija

Blefaroplastika, ili operativni zahvat “podmlađivanja” kapaka predstavlja jedan od najčešćih hirurških zahvata na kapcima.

Iako se u preko 95% slučajeva blefaroplastika izvodi iz estetskih razloga, odnosno zbog viška kože posebno na gornjim kapcima (dermatochalasis), nekada je intervencija potrebna i zbog dugotrajnog korišćenja određenih lijekova ili povreda na kapcima, što uzrokuje slabljenje mišića kapaka i njhovo spuštanje (funkcionalna blefaroplastika).

Sam operativni zahvat je potpuno bezbolan za pacijenta, bilo da se radi o operaciji gornjih ili donjih kapaka. Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji, uz aplikaciju anestetika ispod kože koja će biti odstranjena. Rez se radi u prirodnim naborima kapka ili ispod trepavica i zatvori se šavovima koji se odstranjuju nakon 7 dana, sa brzim oporavkom i praktično nevidljivim ožiljkom.

Blefaroplastikom se može ukloniti ne samo višak kože na gornjim kapcima, nego i podočnjaci koji su čest pratilac starenja i javljaju se uvijek na donjim kapcima.

Oznake: Klinika Svjetlost, banja luka, blefaroplastika, pomlađivanje kapaka

Specijalizirane terapeutske metode laserske korekcije dioptrije – liječenje ožiljaka, distrofija rožnjače i sfernih aberacija višeg reda

Osim za korekciju dioptrije, laserska tehnologija se koristi i za liječenje plitkih ožiljaka i distrofija rožnjače. Najčešće se za takva stanja koristi metoda PTK (fototerapeutska keratektomija) koja remodelira samu površinu rožnjače sa ciljem uklanjanja dijela zamućenja, te smanjenja nepravilnosti koje utiču na vidnu oštrinu. Nakon zahvata često se koriste i lijekovi tipa mitomicina C koji dodatno pospješuju bistrenje rožnjače i njeno pravilno zarastanje.

Nadalje, laserska tehnologija u mnogome pomaže i prilikom korekcije sfernih aberacija višeg reda. Zapravo se radi o korekciji kvaliteta slike kod pacijenata čije oko nema samo dioptriju, nego i izrazito nepravilan reljef površine rožnjače oka. Korekcijom sfernih aberacija višeg reda kod pacijenata kod kojih su njihove vrijednosti povišene poboljšava se kontrast slike koja se gleda, ali njena oštrina.

Moderna laserska tehnologija danas omogućava i djelimičnu korekciju dioptrije kod osoba koje boluju od keratokonusa, stanja koje se karakteriše patološkim ispupčavanjem stromalnog tkiva rožnjače i njenim istanjenjem. Kod pacijenata sa keratokonusom laserska korekcija dioptrije je do sada bila kontraindikovana, jer bi se istanjivalo tkivo koje je već tanko zbog primarne bolesti. Međutim, danas je uz pomoć Corneal Collagen Crosslinkinga (CXL), metode kojom se ojačava stromalno tkivo rožnjače, moguće djelimično korigovati dioptriju laserom, ili je u potpunosti korigovati implantacijom fakičnih intraokularnih sočiva.

Oznake: Klinika Svjetlost, korekcija dioptrije, dioptrija, rožnica

Glaukom ili "tihi ubica vida" jedno je od najopasnijih stanja oka, te među prva tri uzročnika sljepila na svijetu. Upravo pojam “tihi ubica vida” najbolje opsiuje ovu bolest. Naime, kod glaukoma izuzetno rijetko se javlja bol koja bi mogla ukazati na nastanak bolesti i mogućnost oštećenja vida.

Zapravo se radi o povećanju očnog pritiska iznad maksimalne normalne vrijednosti od 21 mmHg, koje bespovratno dovodi do oštećenja očnog živca, sljabljenja vida, a u terminalnoj fazi i do sljepila. Porast očnog pritiska može nastati na dva načina, i to povećanim stvaranjem očne vodice (rjeđe), ili smanjenim oticanjem očne vodice (češće).

Zbog činjenice da se i danas, bez obzira na ogroman napredak medicine, ne može sa tačnošću reći zbog čega se kod nekih osoba javlja a kod nekih ne, mnogi stručnjaci glaukom ne smatraju bolešću, nego skupom simptoma sa određenim ishodom.

Do sada je jedino dokazano da pojedine forme glaukoma imaju nasljednu komponentu, te da neke mogu nastati kao posljedica čestih upala oka, dugotrajnog korištenja pojedinih vrsta topikalnih lijekova (kortikosteroida), kao i kod određenih vrsta katarakte (sive mrene).

Pojava glaukoma u porodici ne znači nužno i prisustvo nasljedne komponente bolesti, ali se savjetuje da se potomci redovno kontrolišu poslije 25. godine života. Porast očnog pritiska često se može dijagnostikovati i kod pacijenata sa visokom kratkovidnošču (miopijom).

Oznake: Klinika Svjetlost, banja luka, glaukom, očni lekar

Kod osoba koje imaju izuzetno visoke dioptrije (preko -10.0 ili +6.00), ili se na pregledu otkrije da su njihove rožnjače (prednji prozirni dio oka) pretanke za djelovanje lasera, ili posjeduju neke nepravilnosti na rožnjači zbog čega bi ih lasersko skidanje dioptrije podvrglo riziku komplikacija, postoji mogućnost ugradnje fakičnih sočiva (ImplantableCollamerlens (ICL), Verisyse, Veriflex) u oči.

Ta sočiva ugrađuju se u prednji dio oka (ispred ili iza zjenice), bez vađenja prirodnog sočiva i funkcionišu kao kontaktna sočiva u oku, samo što pacijent nema nikakvu brigu oko njih niti ih može osjetiti. Operacija se izvodi kroz malene rezove kojima najčešće nije potrebno ušivanje. Operativni zahvat je gotovo u potpunosti lišen komplikacija i izuzetno je poštedan po sve strukture oka (ne uklanja se ni jedna struktura oka). Izuzetno je pogodan za mlade osobe koje još nisu izgubile mogućnost akomodacije, tj. mogućnost oka da se prilagodi i izoštri sliku i na blizinu i na daljinu. Osoba ne može osjetiti da u oku ima sočivo, niti se ono može vidjeti prostim okom, a sočivo je namijenjeno da u oku ostane cijeli život.

Postoji nekoliko vrsta takvih sočiva (ImplantableCollamerlens (ICL), Verisyse, Veriflex) koje omogućavaju tretiranje spektra dioptrija od -23 dioptrije do +21 dioptriju, te 6 cilindara astigmatizma.

Šta su Implantable Collamer Lens (ICL) i koja im je prednost?

Osobe sa visokom dioptrijom koja se ne može rješavati laserskom operacijom mogu pristupiti ugradnji nove vrste fakičnih sočiva, tzv. ICL (ImplantableCollamerLens). ICL se trenutno smatraju najkvalitetnijim rješenjem za osobe koje nisu pogodni kandidati za lasersko skidanje dioptrije, a dolaze u spektru dioptrija od -3 do -20 te +0,50 do +10, koriguju i astigmatizam do 6 dioptrija. U poređenju sa ostalim generacijama fakičnih sočiva imaju veću optiku, te su pogodne i za osobe sa velikim promjerom zjenica. Takođe, zbog položaja sočiva u oku primijećeno je da kod osoba sa velikim minus dioptrijama značajno popravljaju vidnu oštrinu u odnosu na naočale i kontaktna sočiva.

Pacijenti pogodni za ICL su osobe između 20 i 50 godina života, imaju stabilnu dioptriju koja nije pogodna za lasersku operaciju zbog visine dioptrije, tanke rožnjače ili očnih bolesti koje su kontraindikacija za laser. Građena je od biokompatibilnog materijala, te ne uzrokuje imunološku reakciju oka, a ima i svojstvo anti-refleksije i UV zaštite.

Sočiva se ugrađuju iza zjenice (u zadnju očnu sobicu između šarenice i prirodnog sočiva). Prednost ugradnje sočiva je ireverzibilnost zahvata, tj. u slučaju značajnijeg povećanja dioptrije ili nastanka mrene sočivo je moguće izvaditi/zamijeniti drugim sočivom odgovarajuće dioptrije ili nekom drugom vrstom sočiva bez dodatnih oštećenja oka.

Oznake: Klinika Svjetlost, skidanje dioptrije, fakična sočiva, ugradnja sočiva

Najčešći hirurški zahvat na kapcima koji im vraća svježinu i mladalački izgled naziva se blefaroplastika. Estetska blefaroplastika izvodi se u slučaju viška kože na kapcima (dermatochalasis) koja se najčešće javlja zbog starenja, jer je koža izgubila svoju elastičnost i visi preko ruba kapaka.

Ovo stanje može biti udruženo i sa proslapsom masnog tkiva iz orbite koje uzrokuje stvaranje masnih jastučića i podočnjaka. Funkcionalna blefaroplastika izvodi se u slučajevima kada osim viška kože oslabljeni mogu biti i mišići, te dolazi do spuštanja kapka sa nemogućnošću njegovog vraćanja u prvobitni položaj (ptoza).

Operativnim zahvatom pod lokalnom anestezijom odstranjuje se višak kože, masnog tkiva i rastegnutih mišićnih vlakana sa kapaka. Rez se radi u prirodnim naborima kapka ili ispod trepavica i zatvori se šavovima koji se odstranjuju nakon 7 dana, sa brzim oporavkom i praktično nevidljivim ožiljkom.

Oznake: Klinika Svjetlost, estetska, blefaroplastika, spusteni kapci

Siva mrena ili katarakta jedna je od najčešćih bolesti osoba starije životne dobi. Javlja se kod 70% osoba starijih od 75 godina, a posljedica je prirodnog procesa starenja koji dovodi do zamućenja očnog sočiva.

Katarakta može biti i posljedica traume, metaboličke bolesti (dijabetes, galaktozemija), primjene lijekova (kortikosteroidi), a može nastati i kao komplikacija nekih drugih očnih bolesti (uveitis, glaukom), odnosno može se javiti u sklopu nekih sindroma (npr. Downov sindrom). Manifestuje se zamućenjem vida, gubitkom kontrasta, te zablještenjem kod jakog svjetla. U nekim slučajevima početne mrene, vid se može poboljšati naočalama budući da bubrenje sočiva izaziva miopizaciju (minus dioptriju) oka. S vremenom, napredovanjem zamućenja sočiva, naočale više ne mogu biti korisne te kao jedina mogućnost liječenja preostaje operacija mrene.

Prednosti moderne metode operacije mrene su manji rez, manji postoperativni astigmatizam, manje očnih komplikacija te brži oporavak vida. Već nakon nekoliko dana pacijent se može vratiti svom poslu i normalnom životu. Mrena se danas operiše kada pacijent subjektivno nije zadovoljan svojim vidom s naočalama te se ne čeka da "mrena sazri" kao što je to bilo potrebno kod starijih operativnih procedura.

Prije se mrena operisala klasičnom metodom (naravno to se i dan danas radi u nekim bolnicama) što je podrazumijevalo da se mrena na veliki rez istisne pomoću instrumenata iz oka u jednom komadu. Zato je bilo poželjno da je mrena što tvrđa i što gušća. To je velika trauma za oko i operacija je završavala postavljanjem velikog šava na napravljeni rez. Savremena tehnologija koju primjenjujemo u Klinici Svjetlost omogućava uklanjanje mrene ultrazvučnom metodom, a to je minimalno agresivno za oko i podrazumijeva brži oporavak vida. Na oku se načini rez manji od 3 mm ( ponekad i 2 mm), kroz njega ulazi ultrazvučna sonda koja mrenu otapa, aspirira iz oka te se odmah ugrađuje vještačko sočivo u oko. Što je mrena mekša, potrebna je manja snaga ultrazvuka, odnosno što je ona tvrđa treba primijeniti više ultrazvuka što ponekad znači nešto sporiji oporavak.

Oznake: Klinika Svjetlost, mrena, katarakta, sočiva, ocne bolesti

Lasersko skidanje dioptrije se u svijetu praktikuje preko 30 godina i do sada je operisano preko pedeset miliona ljudi. Danas postoji nekoliko metoda skidanja dioptrije i osnovna podjela temelji se na tome na kojoj dubini rožnjače se operacije izvode (površina rožnjače - PRK, sredina rožnjače - LASIK).



Sve vrste današnjih operacija su u potpunosti kompjuterski kontrolisane uz pomoć preciznih softverskih programa integrisanih u laserske platforme. Današnjim aparatima dioptriju je moguće skinuti za manje od 2 sekunde, dok sistemi za praćenje oka tokom operacije (tzv. trackeri) omogućavaju preciznu dostavu laserskih zraka na tačno zadano mjesto, bez obzira na pomicanje oka. Zbog savršeno preciznih i brzih softverskih sistema, svi današnji zahvati su preko 99% sigurni.

Oznake: Klinika Svjetlost, očna klinika, skidanje dioptrije, oftalmolog Banja Luka

Sada već davne 2008. godine započeta je oftalmološka priča koja će danas, skoro 10 godina kasnije, prerasti u do sada najveću regionalnu oftalmološku organizaciju.

Očna Klinika Svjetlost Banja Luka osnovana je 2011. godine na temeljima tadašnje „Klinike Kozomara“, koja je od svog osnivanja uspostavila uspješno poslovnu i naučnu saradnju sa Očnom Klinikom Svjetlost Zagreb. Osnivač i vlasnik grupacije „Klinika Svjetlost“, specijalist oftalmologije prof. dr Nikica Gabrić, upravo je te 2011. godine odlučio da je vrijeme da „Oftalmološka Klinika Svjetlost“ otvori svoja vrata u Banjaluci, jer je sa svojim timom iz Zagreba uspješno vodio projekat edukacije i standardizacije osoblja tadašnje „Klinike Kozomara“.



„Klinika Svjetlost“ Zagreb, kao prva u lancu „Klinika Svjetlost“, osnovana je još davne 1997. godine, a njen osnivač, prof. Gabrić, najpoznatije je ime u oblasti oftalmologije u našoj regiji, ali i šire. Današnja Specijalna bolnica za oftalmologiju „Svjetlost“ Zagreb najsavremenija je zdravstena ustanova iz oblasti oftalmologije na prostoru bivše Jugoslavije. Prostire se na 6 spratova, odnosno na više od 2000 m2 . U svom sastavu ima 10 ambulanti za svakodnevni pregled pacijenata, 5 operacionih sala, sobe i apartmane za oporavak pacijenata, te uz svu savremenu opremu i 3 lasera posljednje generacije za korekciju dioptrije.



Poslovna ideja prof. Gabrića počela se širiti i na zemlje regije. Tako su 2011. godine otvorene dvije „Klinike Svjetlost“ u Bosni i Hercegovini, i to jedna u Banjaluci, a druga u Sarajevu, dok je 2012. godine sa radom počela i „Klinika Svjetlost“ u Splitu. Najsavremenije usluge „Klinike Svjetlost“ dobijaju i pacijenti van granica Hrvatske i BiH, a sve kroz konsultantsku saradnju naših ustanova sa drugim oftalmološkim klinikama u Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji.

Naš glavni cilj jeste uvođenje najnovijih tehnologija i vidova liječenja svih bolesti oka na naše prostore, odnosno omogućavanje istog kvaliteta usluga kao i u najvećim oftalmološkim klinikama Beča, Ciriha, Tokija ili Moskve.

Ponosni smo ne samo na kvalitet i edukovanost našeg osoblja, nego i na najsavremeniju opremu na kojoj pružamo naše usluge. Tako se, npr. sve operacije laserske korekcije dioptrije izvode na najsavremenijem WaveLight 400 Hz laseru koji posjeduje i sistem za praćenje pokreta oka za vrijeme same operacije, čime je u potpunosti otklonjena mogućnost oštećenja vida ili oka. Nadalje, predoperativni pregledi za ovu vrstu operacije se takođe vrše na aparatima posljednje generacije, čime je kompletna procedura u potpunosti personalizovana, a sam proces korekcije dioptrije se individualizuje i prilagođava svakom pacijentu ponaosob.

Oznake: Klinika Svjetlost, banja luka, ocni doktor, korekcija dioptrije