ocna klinika banja luka

Iako je nošenje naočala u modernom vremenu u kojem živimo postalo praktično svakodnevnica, i dalje postoje nedoumice i pitanja oko toga kako naočale utiču na naš vid i naše oči, koja je zapravo njihova stvarna uloga i da li nošenje naočala može uticati pozitivno ili negativno na naš vid.

Odgovore na tri najčešća pitanja kada su u pitanju naočale pokušaću dati u sljedećem tekstu. Ukoliko se ovdje ne nalaze pitanja koja bi vas mogla zanimati, slobodno ih možete postaviti putem našeg emaila: info@svjetlost-banjaluka.ba

Hoće li mi se ispraviti dioptrija nošenjem naočala?

Odgovor na ovo pitanje ćemo lakše razumjeti ako objasnimo šta je to dioptrija i kako ona nastaje.
Dioptrija je mjera za jačinu prelamanja svjetlosti koja ulazi u oko. Može biti plus, minus ili kombinacija plus i minus dioptrije. Najčešće je uzokovana različitim oblikom i dužinom oka, odnosno njegovim prednje-zadnjim dijametrom, pa je kod osoba sa minus dioptrijom oko duže od 24,13 mm a kod osoba sa plus dioptrijom kraće od spomenute vrijednosti.

Nikada nisam nosio/la naočale, ali škiljim kad gledam u daljinu. Da li treba da nosim naočale?

Osobe koje imaju minus dioptriju su kratkovidne, odnosno vide dobro na blizu ali na udaljenost od preko 6 m slabije fokusiraju sliku tečesto škilje kako bi suzili snop svjetlosti koji ulazi u oko i na taj način malo izoštrili sliku. Najteže je izoštriti sliku u sumrak kada se zjenica normalno širi i npr. prilikom vožnje auta teško se mogu pročitati saobraćajni znakovi pored puta.Kod ovih osoba prelamanje svjetla se dešava ispred tačke jasnog vida jer je dužina oka nešto veća nego kod osoba koje nemaju dioptriju pa se fokus pomjera nošenjem rasipnih odnosno konkavnih stakala.

Često imam osjećaj blagog bola oko ili iza oka. Da li bol u glavi znači da imam dioptriju i da li moram nositi naočale?

Osobe koje imaju plus dioptriju slabije vide na blizu i na udaljenost do 30 m ali zato dobro vide jako udaljene predmete i karakterišu se kao dalekovidne osobe. Kod ovih osoba slika se prelama iza tačke jasnog vida i ova dioptrija se koriguje nošenjem sabirnih odnosno konveksnih stakala koja fokus pomjeraju ka naprijed. Nekorigovana plus dioptrija može uzrokovati tegobe pri čitanju, učenju i radu na računaru te česte glavobolje u predjelu čela ili oko očiju zbog naprezanja mišića oka.

Danas dioptrija predstavlja čest problem mladih ljudi koji imaju aktivan stil života.

Učestalost dioptrije kod mladih u Evropi i SAD-u iznosi 40% dok je Azijskim zemljama čak 80%. Nošenje naočala i kontaktnih sočiva samo privremeno koriguje dioptriju, odnosno omogućava da osoba vidi jasnu sliku dok ih nosi jer pomjera prelamanje svjetlosti u oku na mjesto tačke jasnog vida. Na taj način se olakšavaju simptomi koje dioptrija uzrokuje a to su škiljenje, suzenje i glavobolje.

Dakle nošenjem naočala dioptrija se ne može ispraviti niti se nošenjem pogrešne dioptrije može pokvariti vid.

Redovnim nošenjem naočala ne možete se riješiti dioptrije ali možete smanjiti simptome i nelagodu koju uzrokuje dioptrija, kao što suškiljenje, suzenje, zamor očiju, osjetljivost na svjetlo i glavobolje.

Jedino trajno rješenje je lasersko skidanje dioptrije koje vas može rješiti ovisnosti o nošenju naočala ili kontaktnih sočiva brzo i bezbolno. Hladni površinski snop lasera remodelira površinu oka tako da se slika prelama kao kad oko nema dioptriju i na taj način trajno omogućava jasan vid bez potrebe za nošenjem pomagala.


Autor: dr Ernesta Potkonjak

Oznake: dioptrija, naočale, sočiva, korekcija dioptrije

Specijalizirane terapeutske metode laserske korekcije dioptrije – liječenje ožiljaka, distrofija rožnjače i sfernih aberacija višeg reda

Osim za korekciju dioptrije, laserska tehnologija se koristi i za liječenje plitkih ožiljaka i distrofija rožnjače. Najčešće se za takva stanja koristi metoda PTK (fototerapeutska keratektomija) koja remodelira samu površinu rožnjače sa ciljem uklanjanja dijela zamućenja, te smanjenja nepravilnosti koje utiču na vidnu oštrinu. Nakon zahvata često se koriste i lijekovi tipa mitomicina C koji dodatno pospješuju bistrenje rožnjače i njeno pravilno zarastanje.

Nadalje, laserska tehnologija u mnogome pomaže i prilikom korekcije sfernih aberacija višeg reda. Zapravo se radi o korekciji kvaliteta slike kod pacijenata čije oko nema samo dioptriju, nego i izrazito nepravilan reljef površine rožnjače oka. Korekcijom sfernih aberacija višeg reda kod pacijenata kod kojih su njihove vrijednosti povišene poboljšava se kontrast slike koja se gleda, ali njena oštrina.

Moderna laserska tehnologija danas omogućava i djelimičnu korekciju dioptrije kod osoba koje boluju od keratokonusa, stanja koje se karakteriše patološkim ispupčavanjem stromalnog tkiva rožnjače i njenim istanjenjem. Kod pacijenata sa keratokonusom laserska korekcija dioptrije je do sada bila kontraindikovana, jer bi se istanjivalo tkivo koje je već tanko zbog primarne bolesti. Međutim, danas je uz pomoć Corneal Collagen Crosslinkinga (CXL), metode kojom se ojačava stromalno tkivo rožnjače, moguće djelimično korigovati dioptriju laserom, ili je u potpunosti korigovati implantacijom fakičnih intraokularnih sočiva.

Oznake: Klinika Svjetlost, korekcija dioptrije, dioptrija, rožnica

Sada već davne 2008. godine započeta je oftalmološka priča koja će danas, skoro 10 godina kasnije, prerasti u do sada najveću regionalnu oftalmološku organizaciju.

Očna Klinika Svjetlost Banja Luka osnovana je 2011. godine na temeljima tadašnje „Klinike Kozomara“, koja je od svog osnivanja uspostavila uspješno poslovnu i naučnu saradnju sa Očnom Klinikom Svjetlost Zagreb. Osnivač i vlasnik grupacije „Klinika Svjetlost“, specijalist oftalmologije prof. dr Nikica Gabrić, upravo je te 2011. godine odlučio da je vrijeme da „Oftalmološka Klinika Svjetlost“ otvori svoja vrata u Banjaluci, jer je sa svojim timom iz Zagreba uspješno vodio projekat edukacije i standardizacije osoblja tadašnje „Klinike Kozomara“.



„Klinika Svjetlost“ Zagreb, kao prva u lancu „Klinika Svjetlost“, osnovana je još davne 1997. godine, a njen osnivač, prof. Gabrić, najpoznatije je ime u oblasti oftalmologije u našoj regiji, ali i šire. Današnja Specijalna bolnica za oftalmologiju „Svjetlost“ Zagreb najsavremenija je zdravstena ustanova iz oblasti oftalmologije na prostoru bivše Jugoslavije. Prostire se na 6 spratova, odnosno na više od 2000 m2 . U svom sastavu ima 10 ambulanti za svakodnevni pregled pacijenata, 5 operacionih sala, sobe i apartmane za oporavak pacijenata, te uz svu savremenu opremu i 3 lasera posljednje generacije za korekciju dioptrije.



Poslovna ideja prof. Gabrića počela se širiti i na zemlje regije. Tako su 2011. godine otvorene dvije „Klinike Svjetlost“ u Bosni i Hercegovini, i to jedna u Banjaluci, a druga u Sarajevu, dok je 2012. godine sa radom počela i „Klinika Svjetlost“ u Splitu. Najsavremenije usluge „Klinike Svjetlost“ dobijaju i pacijenti van granica Hrvatske i BiH, a sve kroz konsultantsku saradnju naših ustanova sa drugim oftalmološkim klinikama u Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji.

Naš glavni cilj jeste uvođenje najnovijih tehnologija i vidova liječenja svih bolesti oka na naše prostore, odnosno omogućavanje istog kvaliteta usluga kao i u najvećim oftalmološkim klinikama Beča, Ciriha, Tokija ili Moskve.

Ponosni smo ne samo na kvalitet i edukovanost našeg osoblja, nego i na najsavremeniju opremu na kojoj pružamo naše usluge. Tako se, npr. sve operacije laserske korekcije dioptrije izvode na najsavremenijem WaveLight 400 Hz laseru koji posjeduje i sistem za praćenje pokreta oka za vrijeme same operacije, čime je u potpunosti otklonjena mogućnost oštećenja vida ili oka. Nadalje, predoperativni pregledi za ovu vrstu operacije se takođe vrše na aparatima posljednje generacije, čime je kompletna procedura u potpunosti personalizovana, a sam proces korekcije dioptrije se individualizuje i prilagođava svakom pacijentu ponaosob.

Oznake: Klinika Svjetlost, banja luka, ocni doktor, korekcija dioptrije