ocna klinika banja luka

Iako je nošenje naočala u modernom vremenu u kojem živimo postalo praktično svakodnevnica, i dalje postoje nedoumice i pitanja oko toga kako naočale utiču na naš vid i naše oči, koja je zapravo njihova stvarna uloga i da li nošenje naočala može uticati pozitivno ili negativno na naš vid.

Odgovore na tri najčešća pitanja kada su u pitanju naočale pokušaću dati u sljedećem tekstu. Ukoliko se ovdje ne nalaze pitanja koja bi vas mogla zanimati, slobodno ih možete postaviti putem našeg emaila: info@svjetlost-banjaluka.ba

Hoće li mi se ispraviti dioptrija nošenjem naočala?

Odgovor na ovo pitanje ćemo lakše razumjeti ako objasnimo šta je to dioptrija i kako ona nastaje.
Dioptrija je mjera za jačinu prelamanja svjetlosti koja ulazi u oko. Može biti plus, minus ili kombinacija plus i minus dioptrije. Najčešće je uzokovana različitim oblikom i dužinom oka, odnosno njegovim prednje-zadnjim dijametrom, pa je kod osoba sa minus dioptrijom oko duže od 24,13 mm a kod osoba sa plus dioptrijom kraće od spomenute vrijednosti.

Nikada nisam nosio/la naočale, ali škiljim kad gledam u daljinu. Da li treba da nosim naočale?

Osobe koje imaju minus dioptriju su kratkovidne, odnosno vide dobro na blizu ali na udaljenost od preko 6 m slabije fokusiraju sliku tečesto škilje kako bi suzili snop svjetlosti koji ulazi u oko i na taj način malo izoštrili sliku. Najteže je izoštriti sliku u sumrak kada se zjenica normalno širi i npr. prilikom vožnje auta teško se mogu pročitati saobraćajni znakovi pored puta.Kod ovih osoba prelamanje svjetla se dešava ispred tačke jasnog vida jer je dužina oka nešto veća nego kod osoba koje nemaju dioptriju pa se fokus pomjera nošenjem rasipnih odnosno konkavnih stakala.

Često imam osjećaj blagog bola oko ili iza oka. Da li bol u glavi znači da imam dioptriju i da li moram nositi naočale?

Osobe koje imaju plus dioptriju slabije vide na blizu i na udaljenost do 30 m ali zato dobro vide jako udaljene predmete i karakterišu se kao dalekovidne osobe. Kod ovih osoba slika se prelama iza tačke jasnog vida i ova dioptrija se koriguje nošenjem sabirnih odnosno konveksnih stakala koja fokus pomjeraju ka naprijed. Nekorigovana plus dioptrija može uzrokovati tegobe pri čitanju, učenju i radu na računaru te česte glavobolje u predjelu čela ili oko očiju zbog naprezanja mišića oka.

Danas dioptrija predstavlja čest problem mladih ljudi koji imaju aktivan stil života.

Učestalost dioptrije kod mladih u Evropi i SAD-u iznosi 40% dok je Azijskim zemljama čak 80%. Nošenje naočala i kontaktnih sočiva samo privremeno koriguje dioptriju, odnosno omogućava da osoba vidi jasnu sliku dok ih nosi jer pomjera prelamanje svjetlosti u oku na mjesto tačke jasnog vida. Na taj način se olakšavaju simptomi koje dioptrija uzrokuje a to su škiljenje, suzenje i glavobolje.

Dakle nošenjem naočala dioptrija se ne može ispraviti niti se nošenjem pogrešne dioptrije može pokvariti vid.

Redovnim nošenjem naočala ne možete se riješiti dioptrije ali možete smanjiti simptome i nelagodu koju uzrokuje dioptrija, kao što suškiljenje, suzenje, zamor očiju, osjetljivost na svjetlo i glavobolje.

Jedino trajno rješenje je lasersko skidanje dioptrije koje vas može rješiti ovisnosti o nošenju naočala ili kontaktnih sočiva brzo i bezbolno. Hladni površinski snop lasera remodelira površinu oka tako da se slika prelama kao kad oko nema dioptriju i na taj način trajno omogućava jasan vid bez potrebe za nošenjem pomagala.


Autor: dr Ernesta Potkonjak

Oznake: dioptrija, naočale, sočiva, korekcija dioptrije

Multifokalna i trifokalna sočiva su trenutno najpopularnija metoda korekcije staračke dioptrije, odnosno dioptrije za čitanje. Zapravo se radi o tehnologiji koja omogućava korekciju dioptrije za daljinu i blizinu (multifokalna sočiva), ili korekcije dioptrije za daljinu, srednju daljinu (ekran računara, kontrola tabla automobila) i blizinu (trifokalna sočiva).

Svojim specifičnim dizajnom, te prirodnim skupljanjem i širenjem zjenice kada oko fokusira bliže i dalje predmete, ova sočiva su idealno rješenje za sve one osobe koji se žele trajno riješiti naočala za čitanje.

Tehnika implantacije ovih sočiva se zapravo ne razlikuje mnogo od operacije katarakte (sive mrene). Operativni zahvat traje svega 10 minuta, a izvodi se u topikalnoj anesteziji (anestezija kapljicama), a u toku operacije se odstranjuje prirodno očno sočivo, te se na njegovo mjesto implantira multifokalno/trifokalno sočivo. Otvor na rožnjači od svega 2.2 mm zarasta sam, te nije potrebno zašivanje rane. Savjetuje se da se operativni zahvat obavi u istom danu, odnosno u istom aktu, na oba oka, kako bi se ubrzalo spajanje slika dva oka u centru za vid u kori velikog mozga.

Postoperativni tok je sveden na svega 5 dana za vrijeme kojih se pacijentu savjetuje izbjegavanje dima, vjetra i prašine, kao i podizanje teških tereta.

Implantirana multifokalna/trifokalna intraokularna sočiva su trajna, ne moraju se mijenjati, niti se na njima može javiti zamućenje kao što je katarakta (siva mrena).

Ugradnja multifokalnih/trifokalnih intraokularnih sočiva savjetuje se svim pacijentima starijim od 45 godina koji žele da se riješe naočala za čitanje. Gornje dobne granice za ovu vrstu implantata zapravo i nema sve dokle dok je žuta mrlja (macula lutea) zdrava i očuvana.

U specijalnoj očnoj bolnici Svjetlost u ponudi su različite vrste multifokalnih/trifokalnih sočiva američkih, njemačkih i holandskih proizvođača, a o vrsti implantata odlučuju zajedno pacijent i doktor.

Oznake: dioptrija, staračka dioptrija, sočiva, implantat

Dječija oftalmologija predstavlja poseban, čak i najznačajniji dio moderne oftalmologije. Dječije očne bolesti u našoj populaciji i dalje često prolaze nezapaženo, bez adekvatne reakcije na vrijeme, te i danas nažaost imamo veliki broj slabovidnih osoba kojima se u dječijem dobu nisu otkrila i liječila oboljenja oka.

Po rođenju, dječije oko je i dalje nerazvijeno, kao i mnogi drugi organi i organski sistemi. Činjenica je i da oko za života naraste samo 1.84 puta u odnosnu na njegovu veličinu po dolasku djeteta na svijet, što ga čini jednim od najmanjih organa.

Intenzivan razvoj vida kod djece traje do 4 godine života a vid je potpuno razvijen do 8. godine. Dok se vid razvija poremećaji se mogu liječiti kako bi se omogućio normalan razvoj dječjeg oka. Stoga, ako se smetnje u vidu ili smanjena vidna oštrina ne otkriju na vijeme, rezultati liječenja u kasnijim fazama su znatno lošiji, a dijete ostaje djelomično ili potpuno slabovidno do kraja života. Zato je važno znati da dijete nikada nije premalo za oftalmološki pregled, čak ni onda kada još uvijek ne zna slova i brojeve, odnosno onda kada se može očekivati da će dijete slabije sarađivati na pregledu. Dijete treba pripremiti da pregled shvati kao igru.



Pregled djeteta





Metode određivanja vidne oštrine su različite zavisno od uzrasta. Kod beba se koriste posebne kartice sa uzorkom pomoću kojih se utvrđuje koja veličina uzorka pobuđuje bebinu pažnju, te se rezultat upoređuje sa tabelama propisanim za uzrast.
Za djecu predškolskog uzrasta koriste se sličice (Lea simboli) koje su napravljene po jednakim propisima kao slova za odrasle. Za što bolji uvid u stanje oštrine vida potrebno je ispitati dijete kako prepoznaje sličice na blizinu i na daljinu.

Oznake: Klinika Svjetlost, dječja oftalmologija, pregled djece, dioptrija

Specijalizirane terapeutske metode laserske korekcije dioptrije – liječenje ožiljaka, distrofija rožnjače i sfernih aberacija višeg reda

Osim za korekciju dioptrije, laserska tehnologija se koristi i za liječenje plitkih ožiljaka i distrofija rožnjače. Najčešće se za takva stanja koristi metoda PTK (fototerapeutska keratektomija) koja remodelira samu površinu rožnjače sa ciljem uklanjanja dijela zamućenja, te smanjenja nepravilnosti koje utiču na vidnu oštrinu. Nakon zahvata često se koriste i lijekovi tipa mitomicina C koji dodatno pospješuju bistrenje rožnjače i njeno pravilno zarastanje.

Nadalje, laserska tehnologija u mnogome pomaže i prilikom korekcije sfernih aberacija višeg reda. Zapravo se radi o korekciji kvaliteta slike kod pacijenata čije oko nema samo dioptriju, nego i izrazito nepravilan reljef površine rožnjače oka. Korekcijom sfernih aberacija višeg reda kod pacijenata kod kojih su njihove vrijednosti povišene poboljšava se kontrast slike koja se gleda, ali njena oštrina.

Moderna laserska tehnologija danas omogućava i djelimičnu korekciju dioptrije kod osoba koje boluju od keratokonusa, stanja koje se karakteriše patološkim ispupčavanjem stromalnog tkiva rožnjače i njenim istanjenjem. Kod pacijenata sa keratokonusom laserska korekcija dioptrije je do sada bila kontraindikovana, jer bi se istanjivalo tkivo koje je već tanko zbog primarne bolesti. Međutim, danas je uz pomoć Corneal Collagen Crosslinkinga (CXL), metode kojom se ojačava stromalno tkivo rožnjače, moguće djelimično korigovati dioptriju laserom, ili je u potpunosti korigovati implantacijom fakičnih intraokularnih sočiva.

Oznake: Klinika Svjetlost, korekcija dioptrije, dioptrija, rožnica