ocna klinika banja luka

Iako je nošenje naočala u modernom vremenu u kojem živimo postalo praktično svakodnevnica, i dalje postoje nedoumice i pitanja oko toga kako naočale utiču na naš vid i naše oči, koja je zapravo njihova stvarna uloga i da li nošenje naočala može uticati pozitivno ili negativno na naš vid.

Odgovore na tri najčešća pitanja kada su u pitanju naočale pokušaću dati u sljedećem tekstu. Ukoliko se ovdje ne nalaze pitanja koja bi vas mogla zanimati, slobodno ih možete postaviti putem našeg emaila: info@svjetlost-banjaluka.ba

Hoće li mi se ispraviti dioptrija nošenjem naočala?

Odgovor na ovo pitanje ćemo lakše razumjeti ako objasnimo šta je to dioptrija i kako ona nastaje.
Dioptrija je mjera za jačinu prelamanja svjetlosti koja ulazi u oko. Može biti plus, minus ili kombinacija plus i minus dioptrije. Najčešće je uzokovana različitim oblikom i dužinom oka, odnosno njegovim prednje-zadnjim dijametrom, pa je kod osoba sa minus dioptrijom oko duže od 24,13 mm a kod osoba sa plus dioptrijom kraće od spomenute vrijednosti.

Nikada nisam nosio/la naočale, ali škiljim kad gledam u daljinu. Da li treba da nosim naočale?

Osobe koje imaju minus dioptriju su kratkovidne, odnosno vide dobro na blizu ali na udaljenost od preko 6 m slabije fokusiraju sliku tečesto škilje kako bi suzili snop svjetlosti koji ulazi u oko i na taj način malo izoštrili sliku. Najteže je izoštriti sliku u sumrak kada se zjenica normalno širi i npr. prilikom vožnje auta teško se mogu pročitati saobraćajni znakovi pored puta.Kod ovih osoba prelamanje svjetla se dešava ispred tačke jasnog vida jer je dužina oka nešto veća nego kod osoba koje nemaju dioptriju pa se fokus pomjera nošenjem rasipnih odnosno konkavnih stakala.

Često imam osjećaj blagog bola oko ili iza oka. Da li bol u glavi znači da imam dioptriju i da li moram nositi naočale?

Osobe koje imaju plus dioptriju slabije vide na blizu i na udaljenost do 30 m ali zato dobro vide jako udaljene predmete i karakterišu se kao dalekovidne osobe. Kod ovih osoba slika se prelama iza tačke jasnog vida i ova dioptrija se koriguje nošenjem sabirnih odnosno konveksnih stakala koja fokus pomjeraju ka naprijed. Nekorigovana plus dioptrija može uzrokovati tegobe pri čitanju, učenju i radu na računaru te česte glavobolje u predjelu čela ili oko očiju zbog naprezanja mišića oka.

Danas dioptrija predstavlja čest problem mladih ljudi koji imaju aktivan stil života.

Učestalost dioptrije kod mladih u Evropi i SAD-u iznosi 40% dok je Azijskim zemljama čak 80%. Nošenje naočala i kontaktnih sočiva samo privremeno koriguje dioptriju, odnosno omogućava da osoba vidi jasnu sliku dok ih nosi jer pomjera prelamanje svjetlosti u oku na mjesto tačke jasnog vida. Na taj način se olakšavaju simptomi koje dioptrija uzrokuje a to su škiljenje, suzenje i glavobolje.

Dakle nošenjem naočala dioptrija se ne može ispraviti niti se nošenjem pogrešne dioptrije može pokvariti vid.

Redovnim nošenjem naočala ne možete se riješiti dioptrije ali možete smanjiti simptome i nelagodu koju uzrokuje dioptrija, kao što suškiljenje, suzenje, zamor očiju, osjetljivost na svjetlo i glavobolje.

Jedino trajno rješenje je lasersko skidanje dioptrije koje vas može rješiti ovisnosti o nošenju naočala ili kontaktnih sočiva brzo i bezbolno. Hladni površinski snop lasera remodelira površinu oka tako da se slika prelama kao kad oko nema dioptriju i na taj način trajno omogućava jasan vid bez potrebe za nošenjem pomagala.


Autor: dr Ernesta Potkonjak

Oznake: dioptrija, naočale, sočiva, korekcija dioptrije

Katarakta (siva mrena) je djelimično ili potpuno zamućenje prirodno providnog očnog sočiva. Očno sočivo je providna struktura u našem oku koja svojim izduživanjem ili skupljanjem, odnosno akomodacijom, omogućava stvaranje jasne slike i na daljinu, ali i na blizinu.

Starenjem, ali i promjenom metaboličkih procesa u organizmu koji se javljaju kod bolesti kao što je dijabetes, dolazi do djelimičnog ili potpunog zamućenja očnog sočiva. Smatra se da je katarakta jedna od najčešćih bolesti kod osoba starijih od 70 godina. Međutim, zamućenje sočiva nije vezano samo za starije osobe, nego može da se javi u bilo kom životnom dobu, čak može da bude i urođeno. Prvi simptom koji se javljaju kod osoba sa kataraktom zapravo je smanjenje vidne oštrine koju posebno primjećuju na jakom svjetlu, a opisuju je kao pojavu magle pred jednim ili oba oka. Nastavkom razvoja katarakte dolazi do daljnjeg pogoršavanja vidne oštrine do mjere kada se više ne mogu obavljati svakodnevne životne aktivnosti.

Katarakta može da se javi i nakon povrede (traume oka), kod dugotrajne terapije određenim vrstama lijekova (kortikosteroidi), kao komplikacija drugih očnih bolesti (glaukom, uveitis), ali i u sklopu nekih sindroma (Down-ov sindrom).

Ne postoji drugi lijek ili drugi vid liječenja katarakte osim operativnog zahvata. Ono što je najvažnije jeste da katarakta ne može dovesti do trajnog oštećenja vida, odnosno vidna oštrina se ponovo vraća nakon odstranjenja zamućenog očnog sočiva.

Oznake: siva mrena, katrakta, operacija oka, očni doktor, očna bolnica

Prevencijom do zdravlja i kvalitetnijeg života

Mnoge očne bolesti u početku ne pokazuju nikakve znakove upozorenja, niti su simptomi jasno izraženi, iako dio njih može dovesti do trajnog gubitka vida. Rano otkrivanje i liječenje može spriječiti sljepoću i održati visok kvalitet života. Za pravovremeno otkrivanje takvih bolesti neophodni su preventivni i opšti oftalmološki pregledi.

Često se zaboravlja na važnost redovnih oftalmoloških pregleda sve dok se ne primijete promjene u kvalitetu vida. Kada nastupe takve promjene, bolest je već u uznapredovalom stadijumu i često se ne može mnogo učiniti za vraćanje vida na prvobitni nivo.

Upravo iz tog razloga u očnoj klinici Svjetlost dajemo veliku važnost opštem pregledu, jer upravo od njega zavisi dalji tok i preporuka za liječenje.

Opšti pregled obuhvata:

- Uzimanje detaljne istorije bolesti, uključujući i porodičnu anamnezu

- Određivanje vidne oštrine

- Ispitivanje reakcije zjenica

- Ispitivanje pokretljivosti (motiliteta) oka

- Mjerenje očnog pritiska

- Pregled prednjeg i zadnjeg segmenta oka na široke zjenice

Važno je napomenuti da su osobe koje u svojoj porodici imaju istoriju pojedinih očnih bolesti pod povećanim rizikom od razvoja istih bolesti. Mnoge bolesti svoje prve znakove mogu dati baš na očima, kao što su dijabetes, povišeni krvni pritisak, imunološke i neurološke bolesti.

Oznake: očna klinika, oftalmološki pregled, bolesti oka, opšti pregled oka

Multifokalna i trifokalna sočiva su trenutno najpopularnija metoda korekcije staračke dioptrije, odnosno dioptrije za čitanje. Zapravo se radi o tehnologiji koja omogućava korekciju dioptrije za daljinu i blizinu (multifokalna sočiva), ili korekcije dioptrije za daljinu, srednju daljinu (ekran računara, kontrola tabla automobila) i blizinu (trifokalna sočiva).

Svojim specifičnim dizajnom, te prirodnim skupljanjem i širenjem zjenice kada oko fokusira bliže i dalje predmete, ova sočiva su idealno rješenje za sve one osobe koji se žele trajno riješiti naočala za čitanje.

Tehnika implantacije ovih sočiva se zapravo ne razlikuje mnogo od operacije katarakte (sive mrene). Operativni zahvat traje svega 10 minuta, a izvodi se u topikalnoj anesteziji (anestezija kapljicama), a u toku operacije se odstranjuje prirodno očno sočivo, te se na njegovo mjesto implantira multifokalno/trifokalno sočivo. Otvor na rožnjači od svega 2.2 mm zarasta sam, te nije potrebno zašivanje rane. Savjetuje se da se operativni zahvat obavi u istom danu, odnosno u istom aktu, na oba oka, kako bi se ubrzalo spajanje slika dva oka u centru za vid u kori velikog mozga.

Postoperativni tok je sveden na svega 5 dana za vrijeme kojih se pacijentu savjetuje izbjegavanje dima, vjetra i prašine, kao i podizanje teških tereta.

Implantirana multifokalna/trifokalna intraokularna sočiva su trajna, ne moraju se mijenjati, niti se na njima može javiti zamućenje kao što je katarakta (siva mrena).

Ugradnja multifokalnih/trifokalnih intraokularnih sočiva savjetuje se svim pacijentima starijim od 45 godina koji žele da se riješe naočala za čitanje. Gornje dobne granice za ovu vrstu implantata zapravo i nema sve dokle dok je žuta mrlja (macula lutea) zdrava i očuvana.

U specijalnoj očnoj bolnici Svjetlost u ponudi su različite vrste multifokalnih/trifokalnih sočiva američkih, njemačkih i holandskih proizvođača, a o vrsti implantata odlučuju zajedno pacijent i doktor.

Oznake: dioptrija, staračka dioptrija, sočiva, implantat

Šta je ablacija retine?

Ablacija retine ili odljepljenje mrežnjače je hitno stanje koje se treba operisati što prije, najbolje unutar 24 sata. Prilikom ablacije dolazi do pucanja retine, odnosno nastanka “rupice” u jednom od njenih slojeva. Kroz retinalnu “rupicu” ulazi očna vodica i odljepljuje je od očnog dna.

Koji su simptomi ablacije?

Na početku, odnosno dok je ablacija još mala ili tek u nastanku, pacijent vidi stvaranje tamnih zavjesa. Kad odljepljenje dosegne do centra vida ili makule, što se može dogoditi unutar 1-2 dana, vid postaje jako slab i ne može se više čitati niti prepoznavati osobe.

Kako se liječi ablacija retine?

Abalacija retine se liječi operacijom koja se naziva vitrektomija. Kako se retina prehranjuje samo dok je zalijepljena za očno dno, svako retinalno odljepljenje ili ablacija trajno oštećuje retinu. Zbog toga je operaciju oka potrebno izvršiti što prije i svako čekanje smanjuje šansu za dobar vid nakon zahvata. U oftalmološkoj klinici Svjetlost u Banjaluci operaciju možemo organizovati u roku od 24 sata radnim danom ili praznicima. Operacija oka se radi u lokalnoj anesteziji sa sedacijom. To znači da pacijent dobije anesteziju pored oka, a u lakatnu venu lijekove za smirenje. Takav način operacije oka je potpuno bezbolan. Operacija traje u prosjeku oko sat vremena. Nakon operacije pacijent može ići kući isti dan.
Prilikom vitrektomije ulazi se u oko na 4 mala otvora veličine 1 mm na bijelom dijelu oka (beonjači). Tokom operacije odstranjuje se staklasto tijelo oka, koje je često i jedan od uzročnika nastanka ablacije. Staklasto tijelo kasnije zamjenjuje normalna očna vodica koju oko samo proizvodi i oko normalno funkcioniše. Nakon odstranjenja staklastog tijela, identifikuju se rupice na retini, retina se postavlja u prvobitni položaj, a rupice se zatvaraju laserom.

Šta se stavlja u oko nakon operacije ablacije?

Na kraju operacije u oko se stavlja plin ili silikonsko ulje da bi se retina zadržala u svom prirodnom anatomskom položaju, a sve dok se retina u potpunosti ne zalijepi. U očnoj Klinici Svjetlost najveći dio operacija ablacije završavamo plinom. Prednost plina je što sam izlazi iz oka nakon 2-6 nedjelja, te nije potrebno ići na dodatnu operaciju vađenja silikonskog ulja. U slučajevima ablacija koje nisu na vrijeme otkrivene ili su komplikovane i imaju ožiljke, u oko se stavlja silikonsko ulje koje se onda vadi iz oka za nekoliko mjeseci, ali može ostati i godinama ukoliko je oko jače oštećeno. Nekada, posebno kod teških ablacija, potrebno je operaciju uraditi više puta da bi se postigao uspjeh.

Koliko traje oporavak i kako se ponašati u periodu oporavka?

Oko nakon operacije nije jako crveno niti bolno, a oporavak je brz. Treba ukapavati kapljice i mast tokom par tjedana, a oko mora biti zatvoreno samo jedan dan. Kontrolni pregledi se zakazuju dan nakon operacije, 7 dana nakon operacije, kao i 2-3 nedjelje postoperativno. Već nakon 10-ak dana kod nekomplikovanih ablacija pacijent se može vratiti svakodnevnim aktivnostima. Unutar 10-ak dana potrebno je mirovanje i pozicioniranje tijela obično na bokovima, ili sjedenje glavom sagnutom prema dole. Sve vrijeme dozvoljeno je čitanje, rad na laptopu ili gledanje televizije drugim okom.

Zašto očna Klinika Svjetlost?

Kod ablacije retine vrijeme je od ključne važnosti, zato nam se javite što prije da bismo odmah mogli organizovati operaciju za vas, te na taj način spasiti dobru funkciju vida. Odlaganje operacije nije dobro za konačni rezultat. Posebna prednost naše očne Klinike je mogućnost organizacije operacije unutar 24 sata, operacija u lokalnoj ansteziji i odlazak kući isti dan, ali i završetak operacije plinom. Prilikom svake operacije, iako se operacija radi u lokalnoj anesteziji, prisutan je anesteziolog koji kontroliše krvni pritisak, otkucaje srca, disanje, kisik u krvi i visinu šećera, te po potrebi može dodatno intervenisati.

Oznake: ablacija retine, hirurgija oka, Oftalmolog, očna bolnica

Klinika Svjetlost pored inovacija koje uvodi u svoje poslovanje i unapređenja na tom planu, konstantno radi i na svojoj društvenoj odgovornosti, vraćajući tako zajednici za ukazano povjerenje.

Jedna od aktivnosti koje za krajnji cilj imaju zadovoljstvo pacijenta i adekvatnu brigu jeste i besplatan prevoz za sve pacijente van Banjaluke koji odluče da neki od operativnih zahvata izvrše upravo u klinici Svjetlost Banja Luka.

“Svakodnevno nam se javljaju pacijenti iz cijele BiH koji žele da kod nas riješe neki od oftalmoloških problema i često se dešavalo da je prevoz jedini i veliki problem. Zato smo odlučili da taj problem riješimo zajedničkim snagama, te smo obezbijedili komforan prevoz koji sve naše pacijente dovozi na našu kliniku i nakon izvšenog zahvata vraća ih u mjesto prebivališta.”


Ono što je takođe važno naglasiti jeste i činjenica da je prevoz prilagođen i za lica sa invaliditetom, te je na taj način omogućeno svim pacijentima da koriste ovu uslugu.

Sve funkcioniše na principu dogovora. Prilikom zakazivanja operativnog zahvata, pacijent ima priliku da zatraži i ovu uslugu. U skladu sa dogovorenim terminom operativnog zahvata i razdaljinom od mjesta prebivališta do klinike, dogovara se i termin prevoza. U konačnici, pacijent ima jednu brigu manje i može da se adekvatno pripremi za predstojeći operativni zahvat.

Klinika Svjetlost nastavlja da gradi svoj put uspjeha uzimajući uvijek u obzir želje i potrebe pacijenata, kao i prostor na kojem živimo i radimo. Zadovoljstvo i ozdravljenje svih naših pacijenta je zajednički cilj i klinike i pacijenata i to je upravo ono na čemu gradimo svoje poslovanje.

Oznake: Klinika Svjetlost, Oftalmolog, prevoz, banja luka

Keratokonus je najčešća degenerativna promjena rožnjače, koja se karakteriše neupalnim progresivnim stanjivanjem rožnjače, koja dobija konusni oblik. Pogađa oko jednu osobu na dvije hiljade stanovnika, a češći je kod muškaraca nego kod žena. Pojavljuje se kod svih populacija širom svijeta, iako ga više ima u određenim etničkim grupama.

Tačan uzrok nastanka keratokonusa je još uvijek nepoznat, ali se smatra da je povezan s lošom enzimskom aktivnošću unutar rožnjače. Utvrđena je i genetska predispozicija obzirom da se češće javlja u porodicama u kojima je već dijagnostikovan keratokonus. Progresija keratokonusa je brža kod pacijenata sa Downovim sindromom. Smatra se da bolest obično zahvata oba oka, ali najčešće jedno oko ima više izraženu progresiju bolesti. Obično najviše napreduje u adolescentskoj dobi i potom se stabilizuje (iako nije pravilo).

Koji su simptomi keratokonusa?

Osnovni simptom keratokonusa je jednostrani pad vidne oštrine zbog progresivne miopije i astigmatizma koji postaje iregularan. Glavni znaci su: centralno i paracentralno istanjenje strome rožnjače (poprima konusni oblik).



Metode liječenja keratokonusa

Liječenje blagih i srednje teških slučajeva keratokonusa sastoji se u nošenju naočala i polutvrdih ili pak tvrdih kontaktnih sočiva, uz redovno praćenje progresije bolesti. Za progresivne oblike bolesti savjetuje se cross linking metoda. Bolesnici koji dobro podnose sočiva često su zadovoljni svojim vidom, dok su pacijenti sa uznapredovanim stadijumom keratokonusa, oni koji sočiva ne mogu nositi, a vidna oštrina im je ispod 30%, te bolesnici s izraženim stanjenjem rožnjače kandidati za hirurgiju rožnjače. Ako je došlo do dekompenzacije rožnjače i ona je nepovratno izgubila svoju providnost, tada je perforativna transplantacija rožnjače jedina metoda izbora za ove bolesnike. Najbolje tehnike koje se koriste da dijagnostiku i praćenje toka bolesti su OCT-optička koherentna tomografija prednjeg dijela oka i Pentacam- kompjuterizovana kornealna topografija.

Oznake: Klinika Svjetlost, banja luka, keratokonus, transplantacija rožnjače

Dječija oftalmologija predstavlja poseban, čak i najznačajniji dio moderne oftalmologije. Dječije očne bolesti u našoj populaciji i dalje često prolaze nezapaženo, bez adekvatne reakcije na vrijeme, te i danas nažaost imamo veliki broj slabovidnih osoba kojima se u dječijem dobu nisu otkrila i liječila oboljenja oka.

Po rođenju, dječije oko je i dalje nerazvijeno, kao i mnogi drugi organi i organski sistemi. Činjenica je i da oko za života naraste samo 1.84 puta u odnosnu na njegovu veličinu po dolasku djeteta na svijet, što ga čini jednim od najmanjih organa.

Intenzivan razvoj vida kod djece traje do 4 godine života a vid je potpuno razvijen do 8. godine. Dok se vid razvija poremećaji se mogu liječiti kako bi se omogućio normalan razvoj dječjeg oka. Stoga, ako se smetnje u vidu ili smanjena vidna oštrina ne otkriju na vijeme, rezultati liječenja u kasnijim fazama su znatno lošiji, a dijete ostaje djelomično ili potpuno slabovidno do kraja života. Zato je važno znati da dijete nikada nije premalo za oftalmološki pregled, čak ni onda kada još uvijek ne zna slova i brojeve, odnosno onda kada se može očekivati da će dijete slabije sarađivati na pregledu. Dijete treba pripremiti da pregled shvati kao igru.



Pregled djeteta





Metode određivanja vidne oštrine su različite zavisno od uzrasta. Kod beba se koriste posebne kartice sa uzorkom pomoću kojih se utvrđuje koja veličina uzorka pobuđuje bebinu pažnju, te se rezultat upoređuje sa tabelama propisanim za uzrast.
Za djecu predškolskog uzrasta koriste se sličice (Lea simboli) koje su napravljene po jednakim propisima kao slova za odrasle. Za što bolji uvid u stanje oštrine vida potrebno je ispitati dijete kako prepoznaje sličice na blizinu i na daljinu.

Oznake: Klinika Svjetlost, dječja oftalmologija, pregled djece, dioptrija

Blefaroplastika, ili operativni zahvat “podmlađivanja” kapaka predstavlja jedan od najčešćih hirurških zahvata na kapcima.

Iako se u preko 95% slučajeva blefaroplastika izvodi iz estetskih razloga, odnosno zbog viška kože posebno na gornjim kapcima (dermatochalasis), nekada je intervencija potrebna i zbog dugotrajnog korišćenja određenih lijekova ili povreda na kapcima, što uzrokuje slabljenje mišića kapaka i njhovo spuštanje (funkcionalna blefaroplastika).

Sam operativni zahvat je potpuno bezbolan za pacijenta, bilo da se radi o operaciji gornjih ili donjih kapaka. Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji, uz aplikaciju anestetika ispod kože koja će biti odstranjena. Rez se radi u prirodnim naborima kapka ili ispod trepavica i zatvori se šavovima koji se odstranjuju nakon 7 dana, sa brzim oporavkom i praktično nevidljivim ožiljkom.

Blefaroplastikom se može ukloniti ne samo višak kože na gornjim kapcima, nego i podočnjaci koji su čest pratilac starenja i javljaju se uvijek na donjim kapcima.

Oznake: Klinika Svjetlost, banja luka, blefaroplastika, pomlađivanje kapaka

Specijalizirane terapeutske metode laserske korekcije dioptrije – liječenje ožiljaka, distrofija rožnjače i sfernih aberacija višeg reda

Osim za korekciju dioptrije, laserska tehnologija se koristi i za liječenje plitkih ožiljaka i distrofija rožnjače. Najčešće se za takva stanja koristi metoda PTK (fototerapeutska keratektomija) koja remodelira samu površinu rožnjače sa ciljem uklanjanja dijela zamućenja, te smanjenja nepravilnosti koje utiču na vidnu oštrinu. Nakon zahvata često se koriste i lijekovi tipa mitomicina C koji dodatno pospješuju bistrenje rožnjače i njeno pravilno zarastanje.

Nadalje, laserska tehnologija u mnogome pomaže i prilikom korekcije sfernih aberacija višeg reda. Zapravo se radi o korekciji kvaliteta slike kod pacijenata čije oko nema samo dioptriju, nego i izrazito nepravilan reljef površine rožnjače oka. Korekcijom sfernih aberacija višeg reda kod pacijenata kod kojih su njihove vrijednosti povišene poboljšava se kontrast slike koja se gleda, ali njena oštrina.

Moderna laserska tehnologija danas omogućava i djelimičnu korekciju dioptrije kod osoba koje boluju od keratokonusa, stanja koje se karakteriše patološkim ispupčavanjem stromalnog tkiva rožnjače i njenim istanjenjem. Kod pacijenata sa keratokonusom laserska korekcija dioptrije je do sada bila kontraindikovana, jer bi se istanjivalo tkivo koje je već tanko zbog primarne bolesti. Međutim, danas je uz pomoć Corneal Collagen Crosslinkinga (CXL), metode kojom se ojačava stromalno tkivo rožnjače, moguće djelimično korigovati dioptriju laserom, ili je u potpunosti korigovati implantacijom fakičnih intraokularnih sočiva.

Oznake: Klinika Svjetlost, korekcija dioptrije, dioptrija, rožnica