Obiteljska kuća, naprijed i nazad https://blog.dnevnik.hr/obsijana

petak, 03.11.2006.

Izrada projekta

Sam posao definiranja obiteljske kuće i ne bi bio toliko kompliciran da nismo našli najjeftinijeg arhitekta kojeg smo mogli pronaći. Naravno po onoj koliko para toliko i muzike. Iskreno arhitektica je dobila osobnu preporuku po meni objektivne osobe, jednog poznatijeg arhitekta orijentiranog na urbanizam, no preko nekih stvari se ipak ne može prijeći.

Na kraju su se svi problemi uspješno rješili osim jedne trajne posljedice. Kosi zid na sjevernoj strani kuće. Naime arhitektica je napravila jednu kardinalnu pogrešku. Tražila je dokument geodetske podloge, tek kada smo sve dogovorili (recimo nekih desetak-petnaest iteracija) i potrošili oko mjesec i po do dva dana vremena. U trenucima kada smo očekivali poziv da je idejno rješenje gotovo i da ga možemo predati za dobivanje lokacijske dozvole, dobili smo poziv kako se pojavio novi problem. Jedan zid nam izlazi iz granice od četri metra od susjedne pacele za cijeli metar i kako predlaže da zakosimo cijelu jednu stranu. Mi smo se na kraju odlučili za soluciju u kojoj smo suzili svaku od tri parale u kući po dvadesetak centimetara te dobili zakošenje samo u jednom dijelu vertikale, odnosno jednoj sobi po etaži.

Jedna zanimljivost bi mogla biti da sam ju morao uvjeravati kako je promjenjen zakon o gradnji i kako sada obiteljska kuća može imati tri stana. Bilo je to pravo natezanje. Naime kada sam joj objasnio o zadnjoj promjeni zakona odmah je ko iz topa tvrdila kako sam pogriješio. Na moje inzistiranje da se informira, dočekao me njen poziv kako sam u krivu. Na ponovno inzistiranje kako sam apsolutno siguran da sam u pravu i da provjeri još jednom, saznala je da sam bio u pravu. Premda se nekima natezanje oko obiteljske kuće ili višestambene građevine ne djeluje praviše bitno, ako zanemarimo složeniji nadzor gradnje i sve ostale komplikacije, reći ću da smo samo zbog toga što si gradimo obiteljsku kuću dobili popust od 20% za komunalni doprinos i kada izračunate koliko je 20 % od 140.000 kn, mislim da je jasno koliko nas je moglo koštati njeno površno praćenje zakona.

Iskreno sada kada sam stekao toliko iskustva možda bi je ponovo uzeo zbog niske cijene, jer osim samog pozicioniranja prostorija, znanje arhitekta i nije (po meni) toliko bitno za jednostavnu obiteljsku kuću, kao što ni informatički stručnjak nije bitan za jednostavne programe. No za imalo složeniji informacijski sustav struka je ipak bitna. Definitivno je ne bih preporučio osobama koji nisu vični proučavanju zakona i istraživanju pravila i praksi. A i ostati će te i naravno uskraćeni za njeno ime, jer ipak nije uredu na taj način nekog prozivati kada nemam pojma kakvi su drugi i koliko to naplaćuju.

Interesana je također jedna stvar. Naime njen prijedlog strukture vanjskih nosivih zidova ima izračunati koeficijent prolaznosti topline od 1.09 W/m2K i inaće to stoji u glavnom projektu kako zadovoljava propise koji uvjetuju koeficijent <1.1 , no kada sam joj rekao kako ćemo mi koristiti samo Porotherm 30 + toplinski mort te običnu vanjsku žbuku, kako to ne zadovoljava zakonske uvjete. Katastrofa. S druge strane kada sam joj priopćio kako nećemo graditi vertikalne serklaže, jer je sa patentiranom Porotherm 30 S+P protupotresnom ciglom kada se zapunjavaju mortni đepovi za našu potresnu zonu nisu potrebni vertikalni serklaži, izjavila je kako nam tada ona neće biti nadzorni.

Sva sreća jer smo našli građevinara za nadzor gradnje koji je bio jako dobar izvor znanja i prakse u gradnji. Mislim da bi se jako prevarili da smo si uzeli arhitekta za nadzor gradnje i to ne bih preporučio niti jednom laiku. Dati ću samo jedan primjer njene (ili njenog statičara) nesposobnosti. Naime ako pogledati izgled kuće vidjeti će te da imamo velike balkone poduprijete odozdo kada zapravo doljnji dio nosi konstrukciju. Njiihov presjek betonskog željeza je tražio po dva jednaka betonska željeza od 19 cm i u gornjoj i u doljnoj zoni (inaće željezo se radi o promjerima parnih brojeva). Kada smo naručivali željezo za prvu ploču (između prizemlja i prvog kata), armirač se malo čudio i komentirao kao je to neobično no kako ipak on nije statičar da bude siguran. Željeza su napravljena, povezana i pripremljena te ispostavljena. Mi smo ih postavili u prostor za balkonsku gredu te nazvali nadzornog. Kada je stigao ostao je šokiran i mislio je da smo to mi bili inspirirani, te da obavezno maknemo toliko željezno iz gornje zone i stavimo betonsko željezo od 10 ili 12 cm. Naime zbog tolikog željeza u gornjoj zoni balkonska greda bi bila prekruta i pod nekim okolnostima bi mogla i puknuti. Eto možete komentirati to, baš me zanima vaše mišljenje o tome.



A kako izgleda izvana zakošenje.



Što se tiče grijanja i ploča, možda danas sam već odradio desetak minuta objašnjavanja tehnike i spoznatih podataka pa će te morati još malo pričekati.

03.11.2006. u 19:12 • 1 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>