Podsjećamo vas još jednom na program 22. Adria Art Annale izložbe i manifestacije:


- 29.09. predavanje* (Šefik Tatlić)
dijabolična banalnost neoliberalnog fundamentalizma

Ako iza kapitalizma nema nikakvog "grandioznog plana eksploatacije", onda su motivi prosječnog građanina u demokraciji - u kojoj je tržište primarno - ograničeni održavanjem komocije. Ali kakva je to onda politika koja takvo stanje održava? Što ako su najobičnija frivolnost i efemernost postali ideali "slobode" u kapitalizmu? Što ako je banalnost zamjena za ideologiju? Ako je komunikacija čak u kolokvijalnom smislu postala puki proizvodni sektor, čemu se onda nadati od famoznih online društvenih mreža?


- 30.09. javna tribina* (NSIST)
besplatno školstvo i direktna demokracija

Nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje održati će javnu tribinu tematski podijeljenu na dva dijela: prvi dio posvećen je temeljnom ljudskom pravu na besplatno obrazovanje "od vrtića do fakulteta", s osvrtom na trenutnu situaciju krize neoliberalnog sistema. Drugi dio tribine biti će posvećen ideji plenuma i fenomenu neposredne demokracije, koju su studenti i studentice uspješno koristili u svojoj borbi protiv komercijalizacije obrazovanja.

Kako su već naveli u izvještaju s plenuma FFZG održanog 22. rujna, Međunarodni studentski pokret zamolio je zagrebačke studente da proslijede peticiju kojom se traži svima dostupno, emancipirajuće javno obrazovanje, slobodno od korporativnih, državnih ili partikularnih interesa, a koje služi interesima demokracije i javnosti. Podržati i potpisati peticiju možete ovdje. Ovim putem objavljujemo hrvatski prijevod peticije u cjelosti.

Mi, nižepotpisani studenti, nastavnici, osoblje, roditelji i zabrinuti građani diljem svijeta ujedinili smo se preko svih granica nacionalnosti, rase, vjere i područja struke da bismo izrazili svoju podršku ciljevima "Globalnog tjedna akcije – Obrazovanje nije na prodaju" ["Education is NOT for Sale - Global Week of Action"], potaknutog od strane nezavisnog "Međunarodnog studentskog pokreta".

Ujedinjeni smo u zajedničkom naporu da osiguramo:

* Javno obrazovanje dostupno svima i priznato kao osnovno ljudsko pravo; NE školarinama!

* Javno obrazovanje slobodno od korporacijskog eksploatiranja i državnih interesa koji su u sukobu s interesima pojedinaca i javnosti.

* Javno obrazovanje koje služi interesima demokracije i javnosti, umjesto privatnih, poslovnih, državnih i/ili interesa tržišta rada.

* Javno obrazovanje koje pojedincima daje moć da postanu emancipirane, nezavisne osobe, sposobne kritički procijeniti sebe i svoju okolinu, te aktivno sudjelovati u istinski demokratskom društvu.

Ako želimo takvo društvo, trebaju nam javne rasprave o ulozi sustava javnog obrazovanja: Čijim interesima oni služe, i čijima bi trebali služiti?

"Globalni tjedan akcije – obrazovanje nije na prodaju" će podići svijest o globalnoj prirodi problema, povezanoj s porastom komercijalizacije i korporatizacije javnog obrazovanja u cijelom svijetu. Ujedinit će aktiviste, grupe i pokrete uključene u borbu za besplatno, oslobađajuće javno obrazovanje dostupno svima i zaštićeno kao osnovno ljudsko pravo – u cijelom svijetu.

Molimo vas, potpišite i proslijedite ovu peticiju ako dijelite ove zahtjeve za javno obrazovanje.

Za više informacija o "Međunarodnom studentskom pokretu" i/ili "Globalnom tjednu akcije – Obrazovanje nije na prodaju", slobodno pošaljite mail na united.for.education[at]gmail.com ili posjetite emancipating-education-for-all.org.

Ako ste pomislili da se studentske aktivnosti posljednjih tjedana svode samo na (ne)polaganje ispita i da je viđeni proljetni aktivizam ispran u ljetnim mjesecima, pogriješili ste. Suprotno najavama nisu objeručke podržali rujanske prosvjede, u Splitu su skromno pokazali solidarnost sa radnicima Salonita, a splitska nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje redovito održava sastanke i priprema se za nove pobjede.


Otišao Primorac, no što je ostalo?

U sklopu 22. izložbe Adria Art Annale u Dioklecijanovim podrumima, od 25. rujna do 9. listopada, kroz fotografije, snimke i promotivne materijale NSI će se predstaviti svoje dosadašnje akcije, ali najaviti koliko će nam biti vruća jesen. Zadnjeg dana rujna studenti će na tribini u Podrumima raspravljati o aktualnim studentskim zbivanjima, temeljnom ljudskom pravu na besplatno obrazovanje i o fenomenu plenuma, izravne demokracije i njene provedbe u praksi.

U aktivističkom kalendaru svakog studenta trebala bi stajati i barem jedna od tri tribine u sklopu aktualnog projekta Udarac. Najstudentskija je ona koja će se održati u utorak 22. rujna u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u 11:55. Gosti predavači bit će profesori Krešimir Krolo i Sven Marcelić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Teme obrađuju položaj mladih, nasilje i medije, a pod terminom nasilje nekomunikacije razgovarat će se o ignoriranju profesora za vrijeme studentskih prosvjeda.

Izvor: Splitski portal

ZBOG IZMJENE PROJEKTA STALI RADOVI NA KRIŽINAMA



Već više od šest mjeseci stoje radovi druge faze izgradnje Medicinskog fakulteta u Splitu, koji se gradi u neposrednoj blizini bolnice na Kržinama.

Glavni je razlog zastoja izmjena prvotnog projekta. Ona je bila prijeko potrebna jer je dio jedne od dviju novih zgrada koje su trebale tu niknuti ulazila u pristupni put za bolnicu Kržine, sa čime nisu bili zadovoljni u KBC-u, a o čemu smo već pisali na stranicama Gradske.

- Na južnom pristupnom putu za bolnicu na Križinama, gdje ona ima nekakva skladišta, pojavio se problem. Naime, mali dio nove zgrade ulazio je u taj pristupni put, sa čime nisu bili zadovoljni u KBC-u. Bolnica se usprotivila da se taj put pomakne i mi smo trebali prilagoditi projekt. Ujedno se prilikom iskopa naišlo na jedan potok pa je i ta činjenica zahtijevala dodatne radove - kazuje dr. Ivan Pavić, rektor Splitskog sveučilišta, koje je investitor cijelog projekta.

Zbog pristupnog južnog puta za bolnicu Križine moralo se suziti novu zgradu medicinskog fakulteta, koja je ušla u dio puta u koji nije smjela ući. Budući da se naišlo na nenadane probleme, bilo je potrebno napraviti novi projekt, a to je donijelo i novu cijenu izgradnje.

Štala i apartmani

- Prilikom javnog natječaja za igradnju novih zgrada Medicinskog fakulteta Sveučilište u Splitu potpisalo je ugovor za izgradnju tih objekata s tvrtkom “Lavčević”, koja je ponudila najbolju cijenu izgradnje od 71 milijun kuna. Kako su se sada pojavili neplanirani radovi, cijeli će projekt poskupjeti za otprilike desetak milijuna kuna. Novac ćemo iznaći i projekt dovesti do kraja. Sada se trenutačno rade analize između izvođača i investitora, uz pomoć projektanta zgrada i nadzorne službe. Tako će se točno utvrditi koji su dodatni radovi potrebni i kolika će biti njihova cijena - kazuje rektor Ivan Pavić.

U novim zgradama predviđeni su štala za pokusne životinje, znanstveni centar sa svom potrebnom opremom za znanstvena istraživanja, kongresno-predavaonički prostor s kongresnom dvoranom, restoran za studente i 14 apartmana za gostujuće profesore.

- Radovi su stali po zahtjevu investitora. Zbog problema na koje smo naišli tijekom izgradnje, bilo je neophodno promijeniti projekt. Kada on bude gotov, mi ćemo investitoru ponuditi našu cijenu i tada će investitor odlučiti hoće li je prihvatiti - rekao je Petar Antić, direktor tvrtke “Lavčević“.

Izgradnja novih zgrada Medicinskog fakulteta započela je 4. kolovoza prošle godine i očito je da posao neće biti gotov kako je bilo predviđeno. Naravno, zakočio ih je pristupni put, ali ovaj put ne onaj za splitsko rodilište, nego onaj za bolnicu Križine.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Prenosimo izjavu studenata Sveučilišta u Osijeku u kojoj oštro osuđuju nacrt prijedloga Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata. Kako kažu, odredbe ovog prijedloga "moraju biti neprihvatljive svakom društvu koje pretendira nazivati se demokratskim i pluralističkim" te stoga pozivaju studente i hrvatsku javnost da se s njima suprotstave predloženom nacrtu Pravilnika i stanu u obranu prava na slobodu misli.

Za više informacija o samom nacrtu prijedloga i detaljan pregled primjedbi i komentara koje osječki studenti imaju na njega, posjetite njihov blog osjeckistudenti.bloger.hr. Komentar rektorice Gordane Kralik možete pročitati u današnjem članku Glasa Slavonije.

SLJEDEĆI TJEDAN SJEDNICA VIJEĆA FAKULTETA GDJE ĆE SE IZGLASATI PROMJENE U PLAĆANJU STUDIJA

Studenti splitskog Kineziološkog fakulteta s nestrpljenjem očekuju idući tjedan kada bi se trebala održati sjednica Fakultetskog vijeća na kojoj bi se trebale izglasati promjene vezane uz plaćanje školarine.

Kako nam je pojasnio dekan Nikola Rausavljević, ponukani proljetnim studentskim prosvjedima, Fakultet u suradnji sa studentima traži rješenja kojima bi se vrednovala izvrsnost.

- U stalnom smo kontaktu sa studentima, primamo njihove prijedloge, modele. Trenutačno još uvijek vrijede pravila kao i lanjske godine - kazao je Rausavljević, dodavši da će sve odluke Vijeća biti u skladu sa zakonima.

Idući četvrtak sa zebnjom iščekuju oni koji studiraju uz potporu Ministarstva, a nisu ostvarili 60 ECTS bodova za upis godine, jer u članku 27. novog Pravilnika stoji da će ti studenti plaćati iznos školarine proporcionalno upisanim ECTS bodovima.

Dekan Rausavljević nije potvrdio spekulacije koje su se pojavile da će jedan ECTS bod koštati 370 kuna. Za detalje će studenti kineziologije u Splitu morati strpiti do 17. rujna.

Izvor: Slobodna Dalmacija

U medijima su se zadnjih dana pojavila različita nagađanja povodom pitanja organizacijskog sudjelovanja studentskog plenuma zagrebačkog Filozofskog fakulteta u najavljenim prosvjedima koje je inicirala Hrvatska udruga sindikata. Pritom se, nažalost, nije uvijek uvažavalo osnovne činjenice: predstavnici HUS-a su se 2. rujna obratili Plenumu s pozivom da se studenti na "ravnopravnoj osnovi" uključe u organizaciju najavljenih "građanskih prosvjeda". S obzirom na to da predstavnici HUS-a u tom trenutku nisu mogli iznijeti konkretnu programsku platformu na kojoj bi se prosvjedi trebali temeljiti, Plenum je zaključio da nije u mogućnosti unaprijed se obvezati na suorganizaciju bez prethodnog uvida u program i zahtjeve. Dogovoreno je da će HUS pozvati delegate Plenuma na sastanke svoje stručne skupine za izradu "smjernicâ za izlazak iz krize". To je određeno kao osnovni uvjet razmatranja moguće suradnje. Plenum je izglasao svoje delegate, a HUS se obvezao na vrijeme uputiti poziv na sastanak svoje radne skupine, kažu studenti.

Sedmog rujna održan je sljedeći Plenum. Budući da se HUS do tog trenutka nije javio s pozivom, Plenum je zaključio da uvjeti za moguću organizacijsku suradnju u najavljenim prosvjedima nisu zadovoljeni, s obzirom na to da su konkretne programske smjernice i zahtjevi HUS-a i dalje ostali nepoznati. Nasuprot nekim medijskim interpretacijama, razlog za nerealiziranu suradnju oko organizacije nije spornost uključivanja zahtjeva za besplatnim obrazovanjem u HUS-ove šire prosvjedne zahtjeve.

Studetni tvrde da nemaju razloga sumnjati da HUS neće zastupati i zahtjev za besplatnim obrazovanjem. Pravo na obrazovanje ne tiče se samo trenutne studentske populacije ili studenata aktivno uključenih u akcije Plenuma, nego predstavlja fundamentalno socijalno pravo od prvorazredne društvene važnosti.

Studenti od samoga početka svojih akcija borbu za pravo na besplatno obrazovanje shvaćaju kao aspekt šire i dalekosežnije borbe protiv sustavnog političkog napada na stečena socijalna prava najširih, radnih, slojeva društva u korist interesa vrlo uskog sloja ekonomskih elita. Već zato odluka o sudjelovanju na prosvjedima nije mogla biti donesena isključivo po kriteriju zahtjeva za besplatnim obrazovanjem, kažu u studetni u svojoj izjavi.

Činjenica da se Plenum zbog navedenih razloga nije uključio u organizaciju HUS-ovih prosvjeda nipošto ne znači da su studenti indiferentni spram pitanja radničkih prava i sve zaoštrenijeg političkog napada na životni standard većine. Štoviše, studetni su čvrsta uvjerenja da su "strategije izlaska iz krize" koje socijalni teret samorazumljivom lakoćom svaljuju na radnike potpuno neprihvatljive. Zazivanje krize nije i ne može biti legitimacija za još agresivniji napad na prava i standard radne većine. Ako globalna ekonomska kriza nešto doista fundamentalno dovodi u pitanje, onda je to prije svega legitimitet neoliberalnog ekonomskog modela koji ju je proizveo, tvrde studenti.

Političke elite koje krizu pokušavaju "riješiti" tako što će neumanjenom agresijom, a pod krinkom "mjera spašavanja", nastaviti u smjeru neoliberalnih "strukturnih reformi" i otvorenog napada na standard radne većine, interese te većine više ne zastupaju. Upravo zato studenti smatraju izrazito važnim javno, pa i putem prosvjedâ, postavljati pitanja o demokratskom legitimitetu takve politike i njezinih provoditelja.

Unatoč fragmentiranosti i unutarnjim antagonizmima, sindikalna scena ostaje institucionalni društveni faktor koji nosi mandat najneposrednijih branitelja radničkih prava. A pogotovo bi to trebala biti u političkom kontekstu u kojemu je kompletna parlamentarna stranačka nomenklatura pristala na manje ili više otvoreno podređivanje pravâ radnikâ interesima profita, pod šifrom obveze da skrbi o "zahtjevima tržišta", smatraju studenti.

Plenum je od početka otvoren svim građanima, pa tako i predstavnicima sindikatâ, kaže u izjavi za javnost i dodaju kako nerealizirana suradnja s HUS-om ne znači da se Plenum na bilo koji način svrstao na polju unutarnjih podjela na sindikalnoj sceni. Niti bi to bio slučaj i da se suradnja s HUS-om ostvarila. Načelna otvorenost svima nosi sa sobom i svjesnu načelnu odluku da onima, koji makar nominalno zastupaju ista načela socijalne pravde na kojima počiva i studentski zahtjev, pristupaju uz inicijalno povjerenje u vjerodostojnost njihovih namjera, neovisno o njihovim sukobima s drugim društvenim akterima ili "konkurentskim" organizacijama.

U tom smislu su promašeni i senzacionalistički medijski konstrukti o "izdaji" ili "iskorištavanju" studenata od strane sindikata, kažu studenti.

Činjenica je da razjedinjenost sindikalne scene uvelike olakšava provedbu politike koja je usmjerena protiv interesâ radnikâ. Medijski obračuni i kampanje dio su mehanizama fragmentacije i dodatnog slabljenja te pozicije. Već i stoga se studenti osjećaju obveznima jasno se ograditi od ovakvog tipa senzacionalističkih medijskih fabrikacija.

Samim radnicima – koji ostaju nesumnjivo najveći gubitnici ovakvoga stanja stvari – studetni poručuju da studentski primjer pokazuje bar to da se ponekad nužno neposredno angažirati u borbi za prava kada formalna predstavnička tijela to iz različitih razloga nisu u stanju činiti. Izgledi za pozitivne pomake neusporedivo su veći tamo gdje postoji organiziran pritisak odozdo. Radnički plenumi predstavljali bi oblik direktne organizacije takvog pritiska, zaključuju studenti u svojoj izjavi za javnost.

Izvor: ZaMirZINE

Duh Nadana Vidoševića na poprištu Salonita



Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo podržao je danas radnike Salonita u borbi za njihova prava i obećao im pomoć. Oni su zauzeli tvornicu zbog odluke stečajnog suca Joze Ćalete i stečajnog upravitelja Mirka Kozine da im se ne produže ugovori o nastavku rada na sanaciji tvornice, koje plaća država

SPLIT - Na ulazu u tvornicu Salonit razgovarali smo s radnicima koji su danas dežurni i čuvaju ulaz u tvornicu. Oni su odlučni da u borbi za svoja prava idu do kraja i pozdravljaju očitovanje Mladinea i pomoć države. Inženjer Paško Pirija, najveći stručnjak u Salonitu po pitanju ekologije i zaštite na radu te predsjednik Udruge oboljelih od azbestoze, jasno nam je prenio stav da trenutno nema boljih stručnjaka i kadrova od samih zaposlenika za sanaciju čitavog područja tvornice Salonit i akvatorija oko Vranjica.

Pirija napominje da je sanacija cijelog Kaštelanskog zaljeva od azbesta i popratnih posljedica nužna i neophodna. Tvrdi da ljudi naprosto nisu svjesni koliku opasnost po čitavo ovo područje predstavlja bivša tvornica i odlagalište azbesta u kavi u Mravincima. On je 33 godine u Salonitu i kao stručnjaku su mu dobro poznati svi aspekti tog problema. Iznio je zanimljiv podatak da je, primjerice, prije nekoliko desetljeća u Jugoslaviji standardom smatrana prisutnost 175 milijuna čestica azbesta po metru kubnom. Nakon globalne spoznaje o opasnosti te sirovine u samostalnoj Hrvatskoj taj standard je reduciran na dva milijuna čestica po metru kubnom.

Danas je taj broj nula po metru kubnom. To je, po njemu, najbolja ilustracija problema i opasnosti od nesaniranja čitavog područja. U krugu tvornice se nalazi još oko šest tisuća tona gotovih azbestnih cijevi koje također treba sanirati i pravilno zbrinuti. I podmorje oko Vranjica također treba obraditi jer su se u proizvodnji azbesta koristile goleme količine tehnološke vode koja je ispuštana u zaljev godinama.

Druge zemlje su već izdvojile visoke iznose za reduciranje štete od azbesta. U Hrvatskoj ta priča zapinje opet zbog neučinkovitog, a možda i korumpiranog pravosuđa. Jozo Ćurković, bjegunac od hrvatskog pravosuđa, od 1998. do 2002. odveo je tvrtku koja nije mogla gubiti u stečaj i sad su njegove fantomske tvrtke najveći vjerovnik Salonita, u iznosu od 160 milijuna kuna.

Zbog neučinkovitosti pravosuđa, radnici Salonita svakodnevno prosvjeduju pred trgovačkim sudom u Splitu i dežuraju na ulazu u svoju tvornicu. Danas su im podršku došli pružiti i splitski studenti, koji najavljuju da će pozvati velik broj kolega u pomoć borbi vranjičkih radnika. Nisu htjeli prezentaciju u medijima jer se ne smatraju vođama ili predstavnicima bilo koga, nego privatnim osobama.

Ante Grubić, jedan od radnika i dioničara, u emotivnom istupu ističe da je Vranjic doživio ljudsku i ekološku katastrofu. Poziva predsjednika Stjepana Mesića da posjeti zaboravljeni poluotok kao prvi predsjednik koji bi to napravio. Grubić napominje da ni Tito ni Tuđman nikad nisu posjetili Vranjic, ali ni ljetna turistička patrola HTV-a i da bi Mesića častio kavom.

Poštovani kolege i kolegice,

Obavještavamo vas da će se prvi sastanak Nezavisne studentske inicijative Split nakon kraće ljetne pauze održati u ponedjeljak, 7.09. u 18:00h. Sastanak će biti održan u već tradicionalnoj Studentskoj prostoriji u sklopu Filozofskog fakulteta, Radovanova 13.

Tema sastanka je procjena trenutnih mogućnosti inicijative, njene daljnje strategije u borbi za besplatno obrazovanje i podrške ostalim aktualnim socijalnim faktorima. Također, raspravljati ćemo o nekim daljnjim konkretnim akcijama koje planiramo poduzeti u skorije vrijeme. Borba se nastavlja, stoga pozivamo sve zainteresirane građane, kolege i kolegice studente da svojim prisustvom, idejama, savjetima, znanjem doprinesu inicijativi i pojave se u što većem broju!


Nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje
Split