novigradsko 2008
30.11.2005., srijeda
Ipak je uspjelo
Unatoč poteškoćama tekst izlazi. Ali kratak.
|
29.11.2005., utorak
Stručni aktiv stručnih suradnika Bujštine
Stručni aktiv stručnih suradnika Bujštine uključuje sve stručne suradnike u hrvatskim i talijanskim osnovnim školama na području bivše općine Buje, a sadašnjih gradova i općina Buje, Umag, Novigrad, Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj, pa onda i stručne suradnike u srednjim školama na istom području, a za one koji ne znaju to su jedna talijanska i dvije hrvatske srednje škole u Bujama. Za one koji ne znaju treba navesti i podatak da u tih šest gradova i općina ima ukupno 25.000 stanovnika.
Svake godine u svom programu rada imamo i pripremu za Novigradsko proljeće. U ovoj školskoj godini tema Novigradskog proljeća za stručni aktiv predviđena je za siječanj. Na današnjem susretu u Osnovnoj školi Marija i Lina u Umagu bili su i stručni suradnici u dječjim vrtićima. To je bilo najzanimljivije jer se otvorilo pitanje odnosa liberalnog vrtića i krute škole. Organizacijski nemamo usklađene programe. Očekivanja su bitno različita. I potreban je dogovor. I uvijek dođu do izražaja djeca s posebnim potrebama. I uvijek dođe u središte zanimanja odnos s roditeljima. I čini se kao da ponekad zaboravimo da nam je svim cilj isti. Odgoj i obrazovanje djece. I da možemo uspjeti jedino ako smo usklađeni. Roditelji, vrtići, osnovne škole, srednje škole i zajednica. . |
28.11.2005., ponedjeljak
Otvorenje
Sigurno je da će biti u dvorani. Ipak je to početak travnja.
Kakvo otvorenje? Mislim da bi trebali nastojati da bude ukupan program do 60 minuta. Gostovanje predstave? Glazbeni gosti? Plesne grupe? Video projekcija? Možda najprije treba saznati tko će biti na otvorenju i tko će biti na zatvaranju. UPOZNAJMO SE S NOVIMA, ZAGRLIMO ONE KOJE VEĆ ZNAMO Ili? |
27.11.2005., nedjelja
Završna predstava ili priredba?
Uvijek razmišljamo kako bismo počeli i kako bismo završili.
Ovako je svoje razmišljanje uz prethodno Novigradsko proljeće zabilježio Damjan Vasiljević iz pozicije osobe odgovorne za organizaciju "izvanškolskih aktivnosti". Uvečer se u kino dvorani u Novigradu održala završna predstava, ne režirana priredba, već povezana i smislena cjelina satkana od svih radionica. Kao nekad, na samim počecima odlučili smo vratiti predstavu u Školu stvaralaštva kao završnu manifestaciju na kojoj radionice prikazuju dio svog rada u radionicama, dio kojeg sami određuju i smatraju vrijednim i potpuno slobodno izvode s vremenskim ograničenjem koje vrijedi za sve, a to je da ukupno trajanje predstave ne premaši 90 minuta. Ta predstava je vrlo slična konceptu prvog predstavljanja prve večeri samo što je smisleno povezana i odmjerena u trajanju, prilagođena koncentraciji djece-sudionika i gostiju. Zašto to spominjem? Svi koji smo sudjelovali u prvom predstavljanju iznenadimo se odmaku od prve 'predstave'; a koji nosi završna predstava - glumci i plesači su kostimirani, kamere i radio snimaju i prate zbivanje, film se projicira na filmskom platnu, orkestar je ozvučen, rasvjeta, scenografija na pozornici, 500 ljudi u publici, gosti, uzvanici, napetost da sve ispadne kako treba, trema, zbor pjeva, solisti… Za završetak je Ines Škuflić-Horvat, nakon ovogodišnjeg Novigradskog proljeća, poslala nekoliko prijedloga. O njima će se još razgovarati, a na sastanku u Zavodu za školstvo bili su ti prijedlozi radni materijal, pa će još doći na dnevni red kad se susretnu voditelji radionica. |
26.11.2005., subota
Rokovi
Prijave za Novigradsko proljeće 2006 trebaju biti dostavljene do kraja siječnja 2006. godine.
Dopisi osnivačima osnovnih škola trebaju otići do sredine prosinca 2005. godine. Dopisi osnivačima i dopisi školama moraju biti spremni do kraja studenog 2005. godine. Odluke koje se potpisuju u Ministarstvu trebaju biti predstavljene do prosinca 2005. godine. Dogovor o imenovanju odbora Novigradskog proljeća, o priznanjima učenicama i učenicima koji će biti na Novigradskom proljeću 2006, kao i o potvrdnicama za učiteljice i učitelje koje bi trebao izdati Zavod za školstvo, zatim dogovor o višejezičnosti na Novigradskom proljeću trebalo bi obaviti početkom prosinca u Ministarstvu. Odabir učenica i učenika, učiteljica i učitelja trebalo bi dovršiti do kraja veljače 2006. godine, tako da oni koji su primljeni dobiju obavijesti do sredine ožujka 2006. godine. Tako bi Novigradsko proljeće moglo mirno početi 1. travnja 2006. godine. Jasno, ima još stvari koje se moraju dogoditi i realizirati u međuvremenu. |
25.11.2005., petak
Radionice na Novigradskom proljeću 2006.
Možda bude nešto novo.
Predstoji dogovor s voditeljima radionica. Možda uz poeziju bude i kratka priča u okviru literarnih radionica. Opet se razgovara o lutkarskoj radionici. Razmišljanja o novim radionicama vezana su uz prostor. Nova radionica znači da bi od neke postojeće radionice trebali odustati. Trajno ili privremeno. Zapravo, treba nam veća škola pa da imamo više prostora i treba nam više termina u kojima bismo mogli kombinirati različite radionice i različitu darovitu djecu. Prvi je korak, sasvim realan, da se pokrene Novigradsko proljeće za srednjoškolce. I potreba je velika jer za njih nema takvih programa. A darovitih učenica i učenika ima. . |
24.11.2005., četvrtak
Nema signala
Nisam uspio napisati na svom računalu, jer ne uspijevam uspostaviti vezu, a na telefonu nema uopće signala. Možda trebam provjeriti plaćanje računa.
(Napisano u školi, na školskom računalu, 25. studenoga 2005.) 25.11.2005. 15:35 Ipak ima signala. Nešto je sinoć bilo problema s vezama, mada sam provjerio i račune. Nisu plaćeni. Puštaju me da trošim impulse i kod kuće. Hvala im. |
23.11.2005., srijeda
Tema NP 2006. (Joža Prudeus- kooridinator)
Joža nije bio na sastanku i nije obrazlagao i usmeno prijedlog teme Novigradskog proljeća 2006.
Već sam temu objavio na ovom blogu ali veseli me objaviti je još jednom, sada kad je i službeno potvrđena. Ova tema još nije bila Školi stvaralaštva ! Bio je smijeh ( ta biljka ljekovita), ali osmijeh nikada. Razlika između smijeha i osmjeha je velika. Smijeh u svojoj najširoj lepezi : prpošan, bezazlen, vedar, tek-tako, širok, zarazan… dakle s pozitivnim konotacijama i p a k može biti i zlurad, ras-kalašen, bezobziran i sl. Smijeh može jednog raspoložiti, drugoga rastužiti. Smijeh može biti bučan, glasan ili prigušen. Smijehu je blizak i podsmjeh i ismijavanje ! Smijeh prati riječ. Smijeh se čuje – osmjeh opaža , pa čak i naslućuje - tek što nije. Osmjeh je nešto sasvim drugo ! Osmjeh je kratka, komunikacije duše. Osmjehu je riječ nepotrebna. Osmjeh se podari, opazi , pročita, upije, uzvrati. Osmjeh ne može biti do li tih, nježan. Dat i primljen u trenu. Osmjeh raduje darivatelja i primatelja. Traje li duže postaje osmjehivanje što nije toliko snažno kad bljesak osmjeha. Osmjehivanje je putk ka smijehu. Osmjeh je posve nešto posebno. Neponovljivo, traženo, trenutak dostatan da poništi dane natmurenosti, bljesak dostatan da probije slojeve sivila. Gdje tražimo i gdje nalazimo osmjeh? Prvo kod i od čovjeka i na čovjeku. Iskazuje se kratko zatitranim usnama, zatreptalim trepavicama, zasjajem zjenice, mahom ruke, razmahom kose. Zatim nalazi se oko čovjeka. Darovito Oko, darovito uho (posebice oko i uho duše) naći će svuda uokolo osmjeh: bljesnut će usred natmurenog neba, zaiskrit na kamenu, zacaklit u rosi na vratu vlati trave, u drhtaju leptirova krila, i odjednom na vrhu krošnje, u hitrini ribe, u polaganom rastvaranja cvjetne čaške… O S M J E H Nitko ne može biti toliko siromašan da ne može drugome darovati osmjeh; Nitko ne može biti toliko uskogrudan da na ovaj dar ne uzvrati osmijeh; Nitko ne može biti toliko sebičan da samo za sebe od drugih očekuje osmjeh; Nitko ne može biti toliko isključiv da samo nekima poklanja osmjeh; osmjeh je početak svakog susreta, osmjeh je početak rukostiska, osmjeh je početak izboru lijepih riječi, osmjeh je početak srcootvaranja, osmjeh je kraj svih rastajanja, osmjeh je kraj svih razdvajanja, osmjeh je kraj grubih besjeda, osmjeh je kraj srcozatvaranja, osmjeh se čita s usanama osmjeh se čita s očiju, osmjeh se osjeća rukama, osmjeh se srcem prepoznaje, osmjeh je početak smijeha, osmjeh je kraj podsmjeha, osmjeh je sigurnost opstanka, ponudimo ga svima ujutro, dijelimo preko dana, podarimo ga uvečer, neka nas nikad ne umara osmjeh dijeliti, neka nam nikad ne dosadi osmjeh primati. razlog za osmjeh nalazi se svuda oko nas u svakoj sitnici u svakoj sićušnoj biljčici, u svakoj šarenoj bubici, u svakoj dragoj ptičici u svakoj kapljici rose, u svakom pramenu kose, u svakom čudnom kamenu, u svakom žbunu, drvetu, zatvoriš li oči, promaći će ti pregršt osmjeha; zatvoriš li uši, prečut ćeš romor osmjeha; zatvoriš li srce i dušu, ostat ćeš zauvijek prazan bez osmjeha. kad je već tako neka u svemu cijeneći dogodišnju temu stavimo osmjeh. Joža Prudeus, sredinom kolovoza 2006. |
22.11.2005., utorak
Put u Zagreb bio je uspješan
Potvrđeno je da je Novigradsko proljeće 2006. od 1. travnja do 8. travnja.
Potvrđeno je da je smještaj u hotelu Laguna i da je iznos kotizacije isti. Potvrđeno je da je tema "Osmjeh". Ostaje dogovor s Ministarstvom za odluku o imenovanju pojedinih odbora, o svjedodžbama za učenike i višejezičnost u radionicama. Broj radionica će se potvrditi početkom prosinca, kao i tekst dopisa županijama, rokovi prijava su do kraja siječnja. Možda ima još nešto važno, ali malo snijega na putu u Zagreb, popodnevni snijeg u Zagrebu, gužva oko Kvatrića i pravi snijeg na povratku iz Zagreba, dobar ručak u Kaskadi i možda opuštenost poslije uspješnog puta smanjuju koncentraciju. Sutra je novi dan. |
21.11.2005., ponedjeljak
Dnevni red je spreman
Ima čak 15 točaka, ali su neke tek samo za potvrdu i nema puno rasprave.
Termin je od 1. travnja do 8. travnja 2006. Pokušat će se potvrditi višejezičnost. Pokušat će se potvrditi i manji broj učenika u pojedinoj radionici. Možda će se objaviti natječaj u Školskim novinama. Sigurno će sve biti na internetskim stranicama Novigradskog proljeća. Detalji sutra navečer, po povratku iz Zagreba. I nakon sastanka u Zavodu za školstvo. |
20.11.2005., nedjelja
Novo, staro, drugačije
Očekujem da će ovo Novigradsko proljeće biti drugačije.
Ne mislim da će biti sasvim novo, siguran sam da neće biti staro, ali uvjeren sam da će biti drugačije. Darovita djeca - to uvijek ostaje vezano uz Novigradsko proljeće. Učitelji koji rade s darovitom djecom - i to je konstanta Novigradskog proljeća. Višejezičnost je novo staro u Novigradskom proljeću. Odvajanje osnovnoškolaca od srednješkolaca bi bilo nešto staro novo jer se o tome uvijek raspravlja ali bi bio pomak ako uspije Novigradsko labinsko proljeće za srednjoškolce. Vrednovanje bi bilo sasvim novo, isto ako uspije. |
19.11.2005., subota
Utorak u Zavodu za školstvo
Potvrdila je Davorka da idemo na sastanak u Zavod za školstvo u utorak.
Moj je zadatak da pregledam prijavnice i da korigiram ono što je potrebno. Prije odlaska imamo još jedan dogovor u ponedjeljak. O onome što treba dogovoriti u Zagrebu. Ovo je na znanje i ravnanje. |
18.11.2005., petak
Dom za starije i nemoćne osobe u Novigradu
Opet iz Školskih novina. No, ovaj put je u direktnoj vezi s Novigradskim proljećem.
B. Ostojić javlja iz Novigrada: Na poticaj voditeljice Crvenoga križa Ane Bulić, učenici osnovne škole Rivarela psojetili su korisnike Doma za starije i nemoćne osobe u Novigradu i predstavili se recitacijama, igrokazom, baletom te modernim plesom. Pri posjetu učenici su ih darivali likovnim radovima te voćem. Na kraju kulturnog programa dogovoreno je da sudionici Novigradskog proljeća u proljeće oslikaju zidove doma. |
17.11.2005., četvrtak
Partnerstvo učitelja, učenika i roditelja
Opet sam u Školskim novinama.
U Lovranu je održana 7. škola učitelja. Kako piše Marijan Šimeg, u brojim izlaganjima govorilo se o raznim aspektima suradnje roditelja i škole, o čimbenicima kvalitetnog odgoja i obrazovanja. Sve ih je nemoguće prepričati. Naše učiteljice kažu da je naglasak bio previše na razrednu nastavu. U predmetnoj je to teže provedivo i ima manje iskustava koja se prenose drugima. A kako reče dr. Hrvoje Vrgoč, temelj kvalitetnog odgoja i obrazovanja je ne samo u dobro opremeljenim školama, kvalitetnim nastavnim programima te dobro educiranim i osposobljenim učiteljima, nego i u suradnji, partnerstvu, pozitivnim međuljudskim odnosima, međusobnom povjerenju, poštovanju i suodgovornosti učitelja, učenika i njihovih roditelja. Lijepo zvuči. Optimistički. |
16.11.2005., srijeda
Današnja su djeca tirani
Nisam siguran da o tome već nisam pisao.
Doživljaji su roditelja, učitelja, odgajatelja, svih onih koji su često s djecom, da nije lako s "današnjom" djecom. Stereotipije postoje. Drago mi je bilo što sam jedan predobar citat pronašao u knjizi Penelope Leach koju ja slobodno prevodim s "Najprije djeca" iako nije sigurno da je upravo to značenje u izvorniku, odnosno sigurno nije u našem prijevodu jer je kod knjiga izdana pod naslovom "Prvo djeca". U bilješkama na stranici 297 hrvatskog izdanja piše: 132 - Svaka generacija smatra da je ona sljedeća gora od prethodne. Osim toga, svaki naraštaj na isti način objašnjava "srozavanje mjerila". Iz svakog od proteklih pet stoljeća, ali i od ranije, potječu emotivne literarne rasprave o raspadu obitelji, padu moralnih standarda i materijalizmu. "Današnja djeca vole luksuz. Loše su odgojena i preziru svaki autoritet. Današnja su djeca tirani." Ovo nije rekao neki suvremeni učitelj ili netko koji je živio prije jednog, dva ili tri naraštaja. Ovo je rekao, kako kaže Penelope Leach, grčki filozof Sokrat. . |
15.11.2005., utorak
Mimoilaženje
Zove me ravnateljica.
Ne javljam se jer sam na zamjeni na satu. Zovem ravnateljicu. Ne javlja se. Vjerojatno iz nekog valjanog razloga. Zove me ravnateljica. Ostavio sam telefon u uredu dok sam bio na treningu badmintona. Zvao sam je nakon treninga. Nisam uspio. Sutra je novi dan. Trebamo se naći, zajedno s drugima, na sastanku u Umagu. Na sastanku koji nije povezan s Novigradskim proljećem. Nadam se da se sutra nećemo mimioći. . |
14.11.2005., ponedjeljak
Veliki brat u promociji Novigradskog proljeća
"Kolega, bili ste baš fotogenični!"
"Učitelju, vidio sam vas!" "Blago vama učitelju! Dali ste poklone Duji, Brankici i Hani." "Učitelju, poljubili ste Brankicu i Hanu. Jesu li vam dale autograme?" Mislim da će sada biti sve jednostavnije što se tiče stručnog tima. Barem za one koji prate Velikog brata na RTL televiziji. Tko je u stručnom timu? Jednostavan, mada opširan, odgovor glasi: Znate kad su ono Duje, Brankica i Hana bili na Iškoj jedriličarskoj regati? E, a onda kad su dobili poklone? Osoba koja im je dijelila poklone član je stručnog tima. I sve će biti jasno. Zapravo, mislim da bi bilo važno, da u vrijeme Novigradskog proljeća dogovorimo s RTL-om da nekoliko stanara kuće Velikog brata dođu u posjetu našim kreativnim radionicama. Siguran sam da bi to privuklo dosta pažnje mlađih i starijih. |
13.11.2005., nedjelja
ADHD/ Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću
Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću općenito se smatra neurobiološkim poremećajem. Karakterizira ga nemogućnost održavanja usmjerene pozornosti, impulzivnost i hiperaktivnost. Prema posljednjim kriterijima dijagnosticiranja ADHD-a, postoje tri vrste ovog poremećaja: ADHD s kombiniranim karakteristikama hiperaktivnosti, impulzivnosti i pomanjkanja pozornosti; ADHD s pomanjkanjem pozornosti kao primarnom karakteristikom; ADHD s impulzivnošću i hiperaktivnošću kao primarnim karakteristikama. Prva i treća vrsta se najčešće i najlakše identificiraju i dijagnosticiraju, zbog vrlo vidljivih simptoma koje djeca pokazuju. Takva djeca su vrlo glasna, konstantno u pokretu, često se bave i opasnim aktivnostima te često grubo i nepristojno odgovaraju odraslima. Druga grupa, u kojoj se vrlo često nalaze ženska djeca, obuhvaća tzv. "tihe sanjare". Takva djeca gube stvari, ne mogu raditi samostalno, ne završavaju svoje zadatke i često budu izgubljena u vlastitim mislima. Točni uzroci poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću slabo su poznati, no vjeruje se da su simptomi povezani s kemijskom neravnotežom u mozgu. Pretrage su sistematski pregled, neurološka procjena, pregled vida i sluha, krvna slika te medicinska povijest djeteta i obitelji.Nadalje, psiholog ispituje intelektualne sposobnosti djeteta, vještinu obrade informacija, kao i verbalne te motoričke sposobnosti. hiperaktivnost - Hiperaktivno dijete može se vrpoljiti, penjati ili trčati uokolo kada to nije prikladno. Ovakva djeca često imaju problema u igri s drugom djecom. Često jako mnogo pričaju i ne mogu mirno sjediti čak i kraće vrijeme. Suprotno onome što mnogi ljudi misle, djeca s ADHD-om su često prosječno ili natprosječno inteligentna. Potpuno izlječenje od poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću danas je još uvijek nemoguće. (Ovo je iz jednog bloga jedne blogerice čija je sestra s dijagnozom ADHD) |
12.11.2005., subota
Maslina je neubrana...
Nije samo jedna maslina ali je ih je još puno ostalno neubranih.
I nedjelja je dan kad će se smanjivati broj neubranih maslina. Novigradsko ostaje u drugom planu. |
11.11.2005., petak
Vikend dogovori
Tjedan koji sljedi nakon ovog tjedna bit će vrijeme dogovora o Novigradskom proljeću 2006.
U ovom tjednu koji sljedi moramo pripremiti sve prijedloge i sve tekstove koji se trebaju slati po školama, a isto tako moramo pripremiti tekst natječaja koji ćemo, nadam se, objaviti u Školskim novinama. (Sutrašnji dan uključuje i branje maslina, ali to je doprinos ...) Mislim da će proći prijedlog da učenice i učenici budu u razredima (grupama, radionicama) za koje su dobili preporuku, samo trebaju potvrditi svoj dolazak, a ostali se mogu kandidirati za slobodna mjesta. Mentori (voditelji radionica) trebaju se predstaviti i trebaju predstaviti svoje radionice na internetskim stranicama Novigradskog proljeća. Trebamo uključiti fleksibilnost u primanju djece i učitelja. Pokušati definirati ciljeve. Napraviti mrežu podrške u školama među stručnim suradnicima i među učiteljicama (one su uvijek u većini u odnosu na kolege učitelje). . |
10.11.2005., četvrtak
Naslovnica
Školske novine sve više koristim kao izvor za prepisivanje.
Na naslovnici od 8. studenog (broj 2567) uz Pjesnika koji je ostao dječak, gdje u podnaslovu stoji da je Tadijanović pjesnik univerzalnih perspektiva, ali i pjesnik domovinskog pečata i njegov rođendan (stoti) je ujedno i rođendan hrvatske književnosti i kulture, stoje još dva naslova s pripadajućim podnaslovima i slikama. ZAKON PROTIV KREATIVNOSTI Otvoreno pismo nastavnika matematike o prijedlogu zakona o udžbenicima HNOS je utemeljen na pedagogiji 19. stoljeća Hrvatska ne treba obrazovnu standardizaciju, već obrazovnu diversifikaciju, koja će omogućiti da se svaki pojedinac razvije optimalno i da se od svakoga dobije maksimalno. to je moguće samo ako je škola osposobljena odgovoriti različitim potrebama i mogućnostima svakog djeteta . |
09.11.2005., srijeda
Drugačiji
Ovih se dana najčešće vrtim oko drugačijih.
Čak smo i u vezi s badmintonom razgovarali o tome kako bi društvo, pa i ovo naše, djecu trebalo vidjeti kao dugoročnu investiciju a ne kao trošak. Ali društvo, pa i ovo naše, treba usvojiti najprije vrijednosti i poštivanju drugačijih, o tome da imamo pravo biti različiti, da je vrijednost u različitosti, pa ćemo tek onda moći krenuti prema održivom razvoju. Vraćam se na predavanje koje nam je Dževdet Hadžiselimović održao na aktivu stručnih suradnika u Osnovnoj školi Kaštanjer u Puli. Iako je naslov Škola i nasilje: poniženje drugačijih ja ću izvući one naglaske koji su "pozitivni", ali koji govore o tome da zapamtimo da "jedino promjena vječna jest", čak i u razvoju školstva. I reče Dževdet: Prihvatimo li Emersonov stav da je bit odgoja u poštovanju djeteta, onda taj opći stav nalazi najbolju konkretizaciju u projektu zaštite i ostvarenja prava djeteta, a posebice prava na: različitost i osobni identitet, odgovarajući odgoj i obrazovanje, dobre odnose s drugima, slobodu od straha, zloupotrebe i ponižavanja, pravo na razumijevanje, uživljavanje i pomoć u poteškoćama, pravo na emocionalnu potporu, u izazovima i krizama odrastanja. Jedan od oblika nasilja nastaje i proizlazi iz činjenice da mi, ljudska bića, u našem međusobnom ophođenju teško izlazimo na kraj s jednim od naših bitnih obilježja, s našom različitošću. Individualne razlike su osnovna biološka, psihološka i socijalna činjenica našeg postojanja. Biti drugačiji, poseban, različit (tjelesno, intelektualno, emocionalno, osobno, religijski, kulturalno) jedno je od naših temeljnih prava, ali i vrijednost po sebi. Polazeći od toga prava, a posredstvom tolerancije, prihvaćanja i uvažavanja od strane drugih, mi potvrđujemo svoju osobnu vrijednost, jedinstvenost i identitet. Ili, mogli bismo parafrazirati M . Bubera i reći da je neko društvo ljudsko i u onoj mjeri u kojoj se njegovi članovi - takvi kakvi jesu, različiti - uzajamno uvažavaju i potvrđuju. Nažalost, često se događa upravo suprotno, posebice ako su razlike izraženije, uočljivije ili neobičnije. Tada one postaju podražaj, izazov, razlog, motiv ili povod za napad, poniženje, zlostavljanje, sarkzam, izolaciju, segregaciju i slično. Uvažavanje velikih individualnih razlika, na primjer u intelektualnim sposobnostima učenika, bio je i jest problem koji škola, kao relativno kruta i masovna institucija, ne supijeva ni približno zadovoljavajuće riješiti. Koristeći se, tek sporadično, individualiziranim pristupom svojim učenicima, škola te razlike najčešće zaboravlja ili ignorira, pa programski, ali i metodički, preopterećuje veliki broj djece, provodeći tako nad njima sustavno i svakodnevno nasilje. Kad je američki psiholog L. L Thurstone rekao da je najveća nepravda kad s nejednakima postupamo jednako, vjerojato je mislio upravo na školu. Mislim da Novigradsko proljeće daje neke školske pozitivne odgovore. |
08.11.2005., utorak
Provjera
Provjera se trebala odnositi na termin Novigradskog proljeća 2006.
Provjera se trebala odnositi na odabir djece i obavijesti školama. Dani su prebrzi, sati su prebrzi, a i poslova ima previše. |
07.11.2005., ponedjeljak
Novigradsko proljeće 2006 ipak u travnju
Čini se da će, ipak, Novigradsko proljeće doći već u travnju.
Natjecanja bi trebala biti u terminu Proljeća u svibnju, pa onda Novigradsko ide na pričuvnu varijantu vremena održavanja susreta darovite djece. |
06.11.2005., nedjelja
Studeni u Staroj Novalji
Nakon Rijeke i hiperaktivne djece, došla je završna večer Iške regate (Meridijanove) u Sukošanu, pa nedjeljno kišno dopodne u Kućibregu s dvoje recitatora iz Osnovne škole Marija i Lina, pa Treviso - aeroporto pa Zadar, pa povratak preko Paga i Novalje.
Pa sam u Staroj Novalji postavio pitanje: Jeste li čuli za Listopad u Novalji? I dobio odgovor: To vam je već prošlo. Pokušao sam opet: A kad je bio? I dobio odgovor nakon kojeg nisam imao više pitanja: Pa, u listopadu. Htio sam samo provjeriti kako je s prethodnikom Novigradskog proljeća. Pokušat ću, sljedeći put, pitanje postaviti nekoj starijoj osobi, ili više njih, u Novalji. . |
05.11.2005., subota
Dojmovi s radionica
Slažem se, kako je bilo i rečeno, da su nedostajale učiteljice.
Što radim s djetetom koje je hiperaktivno u mom razredu i što bih trebala raditi u razredu s hiperaktivnim djetetom, pitanja su na koja bi najbolje odgovorila učiteljica. Učiteljica u razrednoj nastavi ali i učiteljica u predmetnoj nastavi. Većinom smo bili stručni suradnici, ali nam je voditeljica radionice otvorila oči za doživljavanje hiperaktivne djece iz njihove unutarnje slike. Vježba: Igranje uloga hiperaktivnog djeteta. Osoba u ulozi hiperaktivnog djeteta treba ispričati priču o Crvenkapici uz istovremeno odgovaranje na pitanja i reprodukciju motoričkih zadataka. Sjede u krug četiri osobe. Druga postavlja pitanja otvorenog tipa. Treća postavlja pitanja zatvorenog tipa. Četvrta osoba šuti ali je motorički aktivna. Bio je to težak zadatak i za osobe koje su postavljale pitanja odnosno zadavale motoričke radnje, ali najteže je bilo u ulozi hiperaktivnog djeteta jer je trebalo odgovarati na pitanja otvorenog tipa i pitanja zatvorenog tipa, koja su se istovremeno postavljala, i reagirati motorikom, sve uz pokušaj "normalnog" pričanja jednostavne bajke o Crvenkapici. To je bilo toliko teško da su mnogi promatrači rekli da su shvatili ali da ne bi pokušali igrati uloge. |
04.11.2005., petak
Najprije dojmovi "o drugačijoj vrsti ljudi"
Reče Marko Ferek, osnivač Udruge za promicanje ADHD-a "Buđenje", na stručnom skupu "Djeca i mladež s hiperaktivnim poremećajem i poremećajem pažnje u školi i obitelji" koji je danas započeo u Osnovnoj školi "Podmurvice" u Rijeci, da su obilježja
DRUGAČIJE VRSTE LJUDI Kreativnost Inteligencija Snažna koncentracija Maštovitost Osjećanost, emotivnost Intuitivnost Sanjari i vizionari Odlučnost a sve kao reakcija na imenovanje poremećaja Sindrom oštećenog mozga Minimalna cerebralna disfunkcija Hiperkinetičko-impulzivni poremećaj Nedostatak pažnje / hiperaktivni poremećaj i reakcija na simptome koji su prepoznati unutar školstva Nepažnja Ne slušaju kad im se izravno obraća Problem u pažljivom slušanju ili čitanju "Odlete" usred konverzacije Kratka koncentracija Vrlo brzo se dosađuju Lako su ometani od okoline Problemi u organizaciji Hiperaktivnost Često tresu rukama ili nogama ili se vrpolje u stolici Ne mogu dugo mirno sjediti na jednom mjestu, za radnim stolom Često su u "pogonu" ili kao da ih "pokreće motor" Impulzivnost Često "istrčavaju" s odgovorima prije nego što je dovršeno pitanje Preskaču stranice kod čitanja ili idu na kraj knjige "Zatvorenik" trenutka Problem čekanja u redu a popratni simptomi su: Nisko samopouzdanje Depresija Društvena izolacija Strah prema učenju nečeg novog Zlouporaba alkohola i droge Devijantno ponašanje zbog nagomilanih frustracija Osjećaj da ne daju svoj maksimum I PORUKA Mijenjajmo okolinu a ne one koje nazivamo hiperaktivcima. . |
03.11.2005., četvrtak
Djeca s posebnim potrebama - Dijete s posebnim potrebama
Znate li da većina djece koju možemo svrstati u darovite ima podosta karakteristika hiperaktivne djece?
Znate li da su hiperaktivna djeca u mnogim sredinama problem djeca? Znate li da su darovita djeca u mnogim sredinama problem djeca? Traže "previše". Zaboravljamo da su sva djeca potencijalno darovita i potencijalno talentirana. Zaboravljamo da su sva djeca s posebnim potrebama. Zaboravljamo da je svako dijete s posebnim potrebama. Zaboravljamo da smo mi odrasli bili potencijalno darovita i potencijalno talentirana djeca. Zaboravljamo da smo mi odrasli bili djeca s posebnim potrebama. Zaboravljam da sam bio dijete s posebnim potrebama. Mada su me i otac i majka o tome višekratno upozoravali. "Ti si uvijek bio poseban. Budi kao drugi." Treba pomoći roditeljima da prihvate svoju djecu s posebnim potrebama. Treba pomoći roditeljima koji su prihvatili svoju djecu s posebnim potrebama da se ne osjećaju usamljeni u društvu i da budu priznati kao roditelji koji ........ . |
02.11.2005., srijeda
Hiperaktivna djeca privlače mase
Idemo na seminar.
Mi sa Bujštine. Dogovor je da idemo zajedno, zbog troškova. I onda. Treba nam kombi, ali nije sigurno da će biti dovoljan. Kombi ima 8 mjesta + jedno mjesto za vozača. Ako i vozač ide na seminar, onda je devet kandidata za seminar. Dvoje iz Umaga, troje iz Novigrada i četvero iz Buja, s tim da će jedna ući u kombi u Poreču. Osnovna škola Podmurvica u Rijeci. Pitam se hoće li biti mjesta za sve stručne suradnike i učitelje ako iz svake škole u Istri dolazi po troje, koliko je naš prosjek. Ili je to samo zbog toga što hiperaktivna djeca postaju masovna pojava? . |
01.11.2005., utorak
Neradni dan
Tako je i iskorišten. Neradno.
|
