novigradsko 2008

Mila Pavičević

Marina Jerčić
Djevojčica iza zrcala




Zvonimira Milevčić
Da ti posudim diktafon?




AKRF - travnja, 2002
Novigradsko proljeće

Ima li nekakve veze između nasilja i darovitosti?

Prevelike.

Zbog toga treba paziti na darovitost i usmjeravati je.

Bez etike može darovitost postati štetna.

.

Ponekad i roditelji smatraju da dijete treba učiti samo onoliko koliko mu treba da bi uspješno položilo ispite.




Pitanje iz naslova je postavila Maja Flego.
Odgovor je dao David George.

A sve je objavljeno u Školskim novinama broj 31 od 11. listopada 2005. godine.

Pitanje iz naslova je postavila Maja Flego.
Odgovor je dao David George.

A sve je objavljeno u Školskim novinama broj 31 od 11. listopada 2005. godine.

Imam i o tome svoje mišljenje i s njim se, u potpunosti, slažem.

Malo će biti objavljenih tekstova u ovo vrijeme.
Nije ni čudo.
Nije radilo i nije se moglo pristupiti.

A ja se u Školskim novinama nisam mogao odlučiti između nekoliko članaka uz intervju Davida Georgea.
.

U Školskim novinama je objavljen, što bi rekli Riječani, preogroman intervju s Davidom Georgeom o darovitoj djeci.

Nisam siguran da ću prepisati cijeli tekst ali neke naglaske bih ipak mogao.

O tome je u AKRF-u 2002. godine pisala Evelin Ivanković iz novinarske radionice.

Prijedlog usporedbe bistrog djeteta i darovitog djeteta


U engleskom je jeziku to puno jednostavnije, bar se meni tako čini.
Oni razlikuju gifted child i talented child.

Nadam se da je kod nas na jednoj strani bistro dijete, a da je na drugoj dijete koje je darovito ili talentirano ili nadareno.

Inspiriran odlaskom psihologa i psihologica autobusom na konferenciju psihologa u Osijek, mislim da će biti korisno organizirati autobuse za sudionike Novigradskog proljeća 2006.

Olakšati dolazak, omogućiti upoznavanje već na putu, olakšati povratak i produžiti druženje i učenika i učitelja. A svakako će biti jeftinije i učinkovitije nego javnim prijevozom.

Samo treba razraditi smjerove i vremena i svi mogu biti na otvorenju i svi mogu mirno početi s radom prvog radnog dana.

.

Stručni skup stručnih suradnika Istarske županije u Puli je bio posvećen determiniranosti nasilja u školama i HNOS-u, ali smo u Osnovnoj školi Kaštanjer imali zadovoljstvo čuti čime se, trenutno ali intenzivno, bavi naša nova savjetnica.

U stručnom je timu, ili kako se već zovu radna tijela, za usklađivanje s Europskom unijom na području obrazovanja i kulture.

Stigla je izraziti svoje zadovoljstvo seminarom o nadarenoj i talentiranoj djeci u Rijeci i Zagrebu, o čemu je i pisala u Školskim novinama.

I naša nova savjetnica govori o takvoj djeci kao o djeci s posebnim potrebama.

Volim kad se to naglašava.

Još da se dogovorimo da je investiranje u djecu investiranje u budućnost i da je najbolje isplativa investicija, krenut će školstvo i odgoj nezadrživo u kvalitetu. Ovako stojimo na mjestu ili idemo naprijed malim pomacima i ljutimo se na učitelje i nastavnike i profesore i odgojitelje i roditelje. A nitko ne nalazi pravo rješenje. Učinkovito. Prva premisa nije zadovoljena, pa je teško doći do rješenja.

Dijete je osnovna vrijednost društva.
.

Nekoliko rečenica iz ankete koja nije bila anonimna ali ne označujem ih ni radionicama iz kojih su došle:

Ja mislim da mi imamo nešto u sebi, neki talent, a to nešto mi možemo pružiti drugima da zajedno stvaramo još bolje.

Svatko nadaren tko sa sobom donese nešto zanimljivo iz svoga kraja treba to podijeliti s nama kako bismo napravili nešto lijepo i posebno.

Pa netko može donijeti i jedan predmet koji će postati puno i od toga možemo stvoriti nešto naše, što će nam puno značiti.

Prva asocijacija mi je talent. Mislim da svatko treba donijeti svoj talent kako bi mogao stvarati nešto novo, zajedničko.

Meni rečenica "Donesite svoje da stvaramo naše - i to naopako" govori da donesem svoje znanje te da ga udružim sa znanjem drugih učenika, a dodatak "i to naopako" govori mi da će moje znanje biti usavršeno ako ga donesem ovdje.
.

Mislim da bi i Novigradsko proljeće neke stvari moglo naučiti od Otoka znanja.

Pogledajmo ove vijesti:


.

Vidio sam u Školskim novinama jedan osvrt, već u nastavcima, u kojem se planiranje i provođenje HNOS-a povezuje sa zbrkom.

I uvodni tekst o našim potrebama, kad promijenimo ljude u ministarstvima, uključivo i onom koje vodi poslove u školstvu, da idemo u revolucionarne zahvate po principu - sve srušiti, pa raditi nešto novo. A zaboravljamo da ima i nečeg dobrog u onome što je bilo prije.

Kažu da će nakon eksperimentalnog provođenja HNOS-a, u kojem trenutno sudjeluju dvije osnovne škole iz Istre, u ovoj školskoj godini i nakon utvrđivanja početnog i završnog stanja, u sljedećoj školskoj godini program uključiti sve osnovne škole u Hrvatskoj.

Ne mogu vjerovati.

Odluka je već donešena iako se tek trebaju utvrditi učinci i rezultati.

Jedna od promjena je u tome da se učenici međusobno gledaju. Dakle, školske klupe su razmještene tako da je sredina učionice prazna. Trideset učenika? Nemam dovoljno jaku maštu.

Svi ćemo uletjeti u nešto što se zove promjena. Kad su svi u promjeni, kad se projekt tek uhodava, jedini rezultat koji vidim je - jednom riječju: kaos.

Posebne potrebe ostaju po strani.
I onda će nam opet trebati vrijeme.

Tako završava sažetak. Izostavio sam nekoliko rečenica o samom provođenju istraživanja i metodama procjena. Jasno da nakon ovakvog sažetka, bolje rečeno uvoda, treba pogledati rezultate.

Kako je izlaganje na 13. godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa u Osijeku bilo nakon polaska našeg autobusa za Istru, a ja nisam prije toga uspio susresti autora, javit ću mu se na adresu koja je u knjizi sažetaka.

One koje zanima što je iza pa i tri točke upućujem na adresu
zracki@yahoo.com

Bazen je bio pravi užitak.

Panično spremanje i polazak u podne.
Ipak idemo u Đakovo i ipak je otvorena katedrala iako je pisalo da je zatvorena od 12-15 sati.

Izbjegli smo predsjedničku gužvu u Zagrebu.
Kolegica je, zahvaljujući vozaču koji je preskočio stajanje u Ravnoj Gori, stigla na autobus kojim stiže na posljednji trajekt.

U Istru smo dovezli monobicikl i hodulje (štule).

Natjecanje u pripremanju fiš paprikaša u "našem" hotelu Centralu.

Predivan koncert japanskih glazbenika u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Psihosijelo u Hotelu Osijek do ranih jutarnjih sati.

Kasnim u hotel Osijek pa dobivam samo umnoženi program.
Zadovoljan sam rasporedom i Godišnjom skupštinom Hrvatskog psihološkog društva.
Kao predsjednik Nadzornog odbora predložio sam usvajanje financijskog izvješća društva.

Popodne je kružna vožnja drugom tramvajskom linijom i posjet Tvrđi.
Navečer je bilo panično utrčavanje u Hrvatsko narodno kazalište na zanimljivu komediju, jer smo mislili da je predstava u 20 sati a bila je u 19 sati.

Autobus je krenuo putem od Umaga preko Novigrada, Poreča i Pule do Pazina, a ja sam odrijemao još dva sata pa žurio do Rogovića da stignem prije autobusa.
U Rijeci smo na Delti čekali Vesnu i onda krenuli, pa stajali nekoliko puta dok nam se nije počelo žuriti na otvaranje Godišnje konferencije hrvatskih psihologa.
Stigli smo gotovo na vrijeme.

Sportski dan u školi u Umagu jer je otvorenje Školske rukometne lige.
Badminton trening za dvije grupe.
ŽMOK igra odbojku i uživa u hladnoj zakusci.
I onda s kolegicama na piću u knjižnici (vrata ispred knjižnice, jedan od ulaza).

U petak 25. studenoga 2005. od 9,00 do 17,00 sati Centar za edukacije i istraživanja Naklade Slap organizira:


Nadam se da će biti plodonosno kao i seminar o radu s nadarenom i talentiranom djecom koji su organizirali u Rijeci i Zagrebu Centar za poticanje darovitosti iz Rijeke, Zavod za školstvo i Britanski savjet. Seminar je vodio David George, direktor Univerziteta u Northamptonu, dekan Fakulteta znanosti, utemeljitelj Nacionalne udruge i član Izvršnog odbora Svjetskog saveza za darovitu i talentiranu djecu. U dva dana seminara održana je i promocija knjige Davida Georgea "Obrazovanje darovitih", koja je u izdanju Educa Zagreb, prevedena na hrvatski.

Ovo piše ispod blog.hr
Unos posta
Boxevi
Dizajn
Postavke
Statistike


Moram reći da to trenutno nije istina.
Rad s blogeditorom je ubrzan.
Možda u ove ranojutarnje sate nije gužva.
Nije.
U ovom trenutku 7 korisnik(a) uređuje svoj blog.

I kad smo već kod obavijesti.
Od 12. listopada do 15. listopada nalazim se u Osijeku na konferenciji psihologa.
Tako će na ovom blogu Novigradsko proljeće biti u mirovanju.
.

Malo kasnije
Još bolje vrijeme za pisanje i bez gužve.
09.10.2005. 07:01
U ovom trenutku 3 korisnik(a) uređuje svoj blog.

Kao da se danas ne radi.
A radio sam.
U Zadru i u Marini.
Iako nisam vozio goste.

Nije radilo kad sam pokušao pisati u školi.
Sad prima i dva dana unatrag.

Ovo sam propustio.

Ovo se odnosi na umašku školu.
Svjetski dan učitelja iskorišten je za pozdrav novim učiteljima i učiteljima koji su otišli u mirovinu, uključivo i domara, koji je otišao u mirovinu na istoj fešti kao zaposlenik u školi.
Emocije u odlasku.
Emocije u dolasku nisu toliko vidljive.

I kako je predsjednik Radničkog vijeća citirao jednog učitelja:
Prekrasno je raditi u školi, kad nema djece.

I kako je rekla učiteljica razredne nastave, zahvaljujući na daru koji su joj kupili kolege i cvijeću za odlazak u mirovinu:
Lijepo je raditi s djecom.
.

Nadam se da će se sutra učitelji dobro osjećati i da će djeca uživati u Svjetskom danu učitelja.

Ovo je sa seminara u Rijeci, a nadam se da je bilo i u materijalu za seminar u Zagrebu.

Nabrajanjem izvora neznanja i nedoumica, već smo spomenuli i brojne načine i metode uklanjanja neznanja; pružili smo neke upute kako oblikovati institucionalni okvir za praćenje znanstvenih trendova i poticanje vrijednosti znanja. Kao jedan od glavnih načina socijalnoga uklanjanja neznanja imenovali smo povećanje socijalnoga kapitala. Tom sintagmom imenovali smo različite stvari: intenziviranje mogućnosti udruživanja među ljudima, uklanjanje svih zapreka za prenošenje znanja pojedinaca na skupine, ukidanje statusnih razlika između tzv. znalaca i tzv. neznalica, socijalnih razlika između onih koji prenose znanje i onih koji ga stvaraju; razlika koje proizlaze iz disciplinarnih zatvaranja na posebna područja znanja; uklanjanje staroga mentaliteta kolektivizma itd.

Vlastita formula djelovanja glasi:

Treba postojati ljubav pojedinaca prema znanju. Oni trebaju zavoljeti knjige, uživati i osjećati ponos pri rješavanju apstraktnih i praktičnih školskih i općenito ljudskih problema. Ili obrnuto: znanje ne smije biti predmetom poruge, ironiziranja, sarkazma ili loše stigmatizacije
Znalce treba nagraditi; učenici, kao i ljudi općenito, vole kada drugi ljudi znaju tko je riješio neki problem, tko je autor nekoga rada, tko je bio prvi ili najbrži u rješavanju - time se jača njihov ponos. Ali kao što sociolozi znanja dobro znaju: pravim znalcima najveća nagrada nije novac, već reputacija.
A da bi mogla postojati reputacija znalaca, odnosno razlika između znalaca i neznalica, mora postojati etika na razini zajednice, škole, skupine, države, kao i unutar neke skupine znalaca, koja će priznati te vrijednosti znanja; etika u kojoj neće biti svejedno koliko tko zna, tko je bio prvi u rješavanju problema, koliko je tko inteligentan ili - možemo to i tako reći - koliko je tko motiviran, marljiv, uporan, jedinstven, različit, autonoman i odgovoran.
Ta socijalna segregacija prema znanju ne smije biti temelj nove oligarhije. Jer je, doista, istina da su “svi ljudi neznalice, samo na različitim područjima”. Stoga su najrazvijeniji narodi, društva “utemeljena na znanju” uspjela postići da se i za one slabije na jednome području znanja otvore mogućnosti napredovanja u drugome.

U takvoj etici postoji i jedna estetska dimenzija: u tome priznanju različitosti ljudi prema njihovome znanju i sposobnostima razvija se “ukus” za istinu, a to znači za snaženje vrijednosti, razlikovanje onoga vrijednog od bezvrijednoga, istinitoga od neistinitog, lijepoga od ružnog. Priznanjem različitosti ne poričemo vrijednost traganja za jednom, svim ljudima zajedničkom istinom. Cilj toga priznanja nije pohvala relativizmu, a niti je različitost neka vrhunska vrijednost sama po sebi. Riječ je samo o jednoj od osnovnih socijalnih pretpostavka za traženje istine. Jer kad ne bi bilo različitih mišljenja, nikad ne bismo mogli utvrditi opravdanost onoga istinitog.

I kad bi svatko prihvatio takvu etiku i takvu estetiku, za njega više ne bismo rekli da je neznalica. Tada bi se zajednica sastojala od tolerantnih, prijemčivih, socijalno i kognitivno osjetljivih osoba sposobnih za donošenje kolektivno pametnih odluka. Tada bi takva zajednica zadovoljavala kriterije pametne skupine: različitost, autonomnost, individualnu potragu za rješenjima i tada bi vjerojatno bila sposobna i za onaj posljednji kriterij za integraciju različitih znanja. Takva bi klima stvorila dovoljno jak socijalni kapital da se ponosno mjeri s drugima, i to onim ponajboljima. Tada više ne bismo osjećali poštovanje prema nekome samo zato što nam je nadređen, već zato što je stručan i sposoban za ono što mu je dužnost.

I zato je potrebno da budemo znalci. I zato je potrebno da prestanemo biti neznalice te da svi zajedno krenemo u borbu protiv neznanja.

http://www.otok-znanja.hr/deklaracija/deklaracija_13.htm

Veseli me.
Dječji sabor znanja.
Otvorena deklaracija o Neznanju.
Prijedlozi za djelovanje.
.