nihonkichigai tj. lud za Japanom
30.01.2007., utorak
Daitoove "Konačne opomene"
 gore,Shuho Myocho(poznat i kao Daito Kokushi(posthumno ime), 1282-1337)svojevremeno živio pod mostom kao prosjak na Petoj aveniji u Kyotu;osnivač jednog od većih zen hramova u Kyotu,hrama Daitoku-ji;slika je djelo Sozana Genkyo-a(1797-1868)  Daitooove "Konačne Opomene" koje se recitiraju svaki dan u Daitokujiju: Svi vi koji ste došli u ovaj planinski samostan ne zaboravite kako ste ovdje za volju Puta,ne za volju odjeću i hrane...Usmjerite se tijekom cijeloga dana na spoznavanje nespoznatljivog.Od početka do kraja ispitujte sve oko sebe u tančine.Vrijeme leti poput strijele,ne rasipajte dakle energiju na nevažne sitnice.Budite pozorni !Budite pozorni ! Pošto ovaj stari redovnik završi svoje hodočašće,neki će od vas možda predsjedati veličanstvenim hramovima s prekrasnim zgradama i golemim knjižnicama urešenim zlatom i srebrom i imati mnogo sljedbenika.Drugi će se možda posvetiti proučavanju sutri,ezoteričnim molitvama,trajnoj meditaciji,i strogom poštivanju pravila.Ma koji smjer izabrali,ako duh nije usmjeren prema čudesnom,transcendentalnom Putu Buda i Patrijarha, uzročnost je zanijekana i sve naučavanje propada.Takvi su ljudi đavoli i nikad ne mogu biti mojim pravim nasljednicima.Onaj koji se usredotočuje na vlastite poslove i pročišćava vlastitu narav,pa makar boravio u nekoj zabačenoj pokrajini u kolibi i hranio se divljim biljem kuhanim u starom, olupanom kotliću,svakodnevno se susreće s mojom tradicijom i sa zahvalnošću prima moje naučavanje.Tko se prema tome može olako odnositi ?Budite marljivi !Budite marljivi !  |
Peppersi u Japanu
|
|
29.01.2007., ponedjeljak
priča za laku noć...ili dobro jutro...ili za dobar dan
|
|
28.01.2007., nedjelja
Matsuo Basho,najveći među najvećima
 Još od davnih vremena oni koji imaju osjećaj za profinjenost...nalaze užitak u poznavanju istine o stvarima i nihovom doživljavanju... Basho(1644-1694) Prastari ribnjak iskočila žaba - zvuk vode Furuike ya kawazu tobikomu mizu no oto najpoznatiji Bashov haiku,i najpoznatiji haiku uopće u cijeloj povijesti Svemira  Bolestan na putu - snovi mi lutaju usahlim poljima Tabi ni yande yume wa kareno wo kakemeguru On a journey,ailing - My dreams roam about Over a withered moor. posljednji Bashov haiku  Basho se pozdravlja sa svojim prijateljima prije odlaska na put  statua Bashoa-a u mjestu Ishiyama(hrv."kamena planina"),kroz koje je prošao na svojem putovanju koje je opisao u Uskoj stazi prema dalekom sjeveru;Ishiyama se nalazi 15-ak min. vlakom od Kyota,blizu najvećeg jezera u Japanu -Biwa,a statua Bashoa uz želj.postaju Ishiyama |
27.01.2007., subota
Uzvik Kiai i energija Ki(Japan) ili Chi(Kina)
|
Hvala Hanzu,za informaciju o ovom filmu |
Šalica čaja
 Nanin,učitelj razdoblja Meiji(1868-1912),primio je univerzitetskog profesora koji je došao nešto čuti o zenu. Učitelj je poslužio čaj.Dok je Nanin sipao čaj u šalicu,profesor je neprestano govorio i govorio.Što je on čuo o zenu,što smatra da je istina,bla,bla...Kada je nasuo čaja do vrha u šalicu,Nanin je nastavio sipati. Profesor je promatrao kako se čaj preljeva,i kad više nije mogao izdržati viknuo je:"Prepuna je.Više ne može stati !" Tada mu reče Nanin:"Baš kao ova šalica,i ti si ispunjen svojim vlastitim mislima,prerdrasudama i zaključcima.Kako ti mogu pokazati zen,ako ne isprazniš svoju šalicu ?"  Mjesec nema namjere da bilo kuda baci svoju sliku, Niti jezero izražava želju da mu Mjesec bude gostom. Kako vedro i tiho miruje voda Hirosawe ! |
25.01.2007., četvrtak
francuska lolita u zemlji lolita
|
Alizee je sa Korzike,a fura se da je iz Francuske |
23.01.2007., utorak
Simbol za sva vremena
  Kukasti križ(Svastika,Swastika,Hakenkreuz...Crux Gammata...od sanskrta svasti što znači sreća,zdravlje),križ s četiri jednaka kraka,od kojih svaki završava produ- žetkom pod pravim kutem.Javlja se od kad postoji čovjek na svim kontinentima (osim Australije),kao ornamentni motiv,s određenim simboličkim značenjem(simbol sreće,sunčev kotač,itd.).Kako su ga koristila Arijevska plemena u Indiji u davna vremena antisemitski pokreti 19. i 20.st. ga preuzimaju kao svoj simbol i najveći broj ljudi danas ga zna kroz tu negativnu konotaciju.Jedan od najsvetijih znakova ljudske civilizacije je iskorišten kao simbol sila koje su činile neke od najgrih zločina u povijesti čovječanstva.I još nešto,žao mi je što ću razočarati neonaciste,Arijevci nisu bili plavokosi i plavooki,nego crni kao Budha(vidi film"Mali Budha" sa Keanu Reavesom).  Simbol kukastog križa i danas dovodi do raznih prijepora(vidi članak dole:) 'Sačuvajmo kukasti križ' Svastika je pet tisuća godina star hinduistički simbol mira. Polovicom 20. stoljeća Hitler ju je iskoristio za rat i genocid.Njemačka bi je zabranila u Europskoj uniji, ali se hinduisti bune.Hinduisti koji žive u Europi udružili su snage kako bi zaustavili njemačku inicijativu da se u Europi zabrani svastika - nekoliko tisuća godina star hinduistički simbol,koji je,međutim,poznatiji kao simbol nacista. Hinduisti u Belgiji,Francuskoj,Italiji i Nizozemskoj te Velikoj Britaniji planiraju posjetiti glavne gradove zemalja članica EU,Europsku komisiju i članove Europskog parlamenta kako bi dobili potporu za sprečavanje njemačke inicijative jer je u hinduističkoj tradiciji to jedan od najsvetijih simbola mira. Njemačka ministrica pravosuđa Brigitte Zypries je ranije ovoga mjeseca pozvala na europsku inicijativu za borbu protiv radikalnih desničara te je dodala da želi iskoristiti njemačko predsjedanje Unijom za ostvarivanje toga cilja. Inicijativa bi mogla dovesti do zajedničkih zakona u cijeloj Uniji te bi se kriminalnim djelom moglo proglasiti prikazivanje nacističkih simbola. Otkako su svastiku usvojili nacionalsocijalisti Adolfa Hitlera,taj se simbol povezuje s fašizmom, rasizmom i holokaustom u zapadnom svijetu i nakon toga svastika je zabranjena u Njemačkoj. U međuvremenu je svastika ostala simbol za suvremene nacističke skupine, a njemačka vlada - uznemirena jačanjem radikalne desnice - vrši pritisak da se usklade zakoni za kažnjavanje upotrebe simbola i negiranja holokausta u cijeloj EU. "To nije pogreška hinduista", kazao je Ramesh Kallidai,glavni tajnik Hinduističkog foruma Britanije."Nacisti su počeli koristiti taj simbol i zloupotrijebili su ga", rekao je Kallidai. "Svaki put kada se svastika koristi kao simbol na židovskom groblju to treba biti kažnjeno. No kada je to simbol koji se koristi na hinduističkom vjenčanju,ljudi bi to trebali naučiti poštivati", zaključio je Kallidai. Net.hr 17.01.2007.  gore,borba za očuvanje svastike Indija,svastike      gore,Indija  gore,Indija,auto rikša  gore,ašram Sai Babe u Puttaparthiju  gore,Budhine stope na kojima se vide sveti znakovi među kojima je i svastika  gore,Indija,hindu hram  gore,hram na Baliju  Korice Dijamant sutre,svetog budističkog teksta koji je ukrašen malim svastikama Dijamantna sutra-Vajraccedika prajnaparamita;sutra(sveti tekst) iz prajnaparamita razdoblja mahayana književnosti,nastala u 4.st. u Indiji,u njoj Budha Shakyamuni opisuje životni put bodhisattve svojim učenicima  gore i dolje,svastika na Budhi   gore,grob u Vijetnamu  gore,hram na Tibetu  gore,budistički hram u J.Koreji  gore,nalazi iz vremena dinastije Han u Kini(206 g.pr.n.e.-220 g.po.n.e.e)  gore,budistički hram u Kini  gore,znak kineskog duhovnog učenja Falun Gong koje baš nije omiljeno kod kineske vlasti i djeluje u emigraciji,a u Kini ilegalno  gore,Japan,motiv iz shinto hrama  gore,Japan,brončana statua Budhe  gore,Japan,hram  gore,Taipei,svastika koja simbolizira hram kao pomoć u podzemnoj  gore,ogrlica iz Irana  gore,svastika,Izrael  gore,svastika vikinga  gore,motiv svastike na podu jedne katedrale  gore,svastika,Zimbabve SAD,USA  gore,tobacco torba  gore i dolje svastika na motivima Navajo indijanaca   gore,45.infanterija američke vojske  gore,znak u Arizoni  gore,znak CIA-e američke agencije;ovdje je svastika malo stilizirana,nije red da baš stave onakvu kakvu je imala nacistička stranka  gore,NATO znak,također stilizirana svastika;to je organizacija u koju nas guraju naši političari  logo banke Chase Manhattan Bank iz N.Y. jedne od najvećih ako ne i najveće banke na svijetu;vlasnici banke su obitelj Rockefeller koja je financirala nacističku stranku zajedno sa obitelji Bush,Warburg,Rothschild koji dominiraju većinom legalnih i ilegalnih poslova današnjeg globalnog svijeta,ali to je jedna druga priča;svastika je naravno stilizirana;za poslove obitelji Rockefeller i drugih familija iz tog miljea čitajte u knjigama Williama Engdahla  gore,znak teozofskog društva iz 19.st. poznate madam Blavatski  gore,zgrada US Navy(američka mornarica) u San Diegu,snimljena iz ptičje perspektive gdje se mnoge stvari jasnije vide  gore,Edmonton,Kanada,ženski hokej tim,1916  gore,Ontario,Kanada,mjesto Swastika  gore,coca-cola-svastika iz 1920-ih godina  gore i dolje,svastika na etiketi Carslberga   gore,Manchester Art Gallery,iz 1875.godine  gore,Manchester Central library,motiv iz 30-ih godina 20.st.  gore,svastika Društva Thule,tajnog društva koje je djelovalo u Njemačkoj između dva svjetska rata;vrlo interesantno društvo koje neki povezuju s nacistima,dalo bi se o tome puno toga reći, ali ovdje nije ni vrijeme ni mjesto,trebao bi jedan blog poseban otvoriti na ovu temu ili neku sličnu  gore,svastika iz Letonije  gore,motiv sa svastikama na jednoj zgradi u St.Petersburgu  gore,karta svijeta na kojoj su obilježena mjesta gdje je nađena svastika u prošlosti; postoje nalazi i na našim područjima,u Bosni na stećcima i grobovima sekte Paterena, Bogumila |
22.01.2007., ponedjeljak
Yoshi fanzine
 Ljubitelji Japana,Anime i Mangi čitajte fanzin Yoshi |
21.01.2007., nedjelja
Kazuichi Miura,najomiljeniji diplomat u NDH,II dio
...nastavak teksta od 1.siječnja o.g. razdragano mnoštvo Berlina srdačno je dočekalo japansku delegaciju u lipnju 1941.godine U rujnu 1941. veća grupa japanskih novinara, predvođena Rimitijem Sasukijem posjetila je Hrvatsku. Iako su Japanci pokazali priličan interes za Hrvatsku nisu odmah u Zagrebu otvorili svoje diplomatsko predstavništvo.Područje NDH pokrivalo je njihovo veleposlanstvo u Sofiji.Tamo je,od kolovoza 1941. bio poslanik Jamai.Na neznatnom položaju novinskog referenta u tom poslanstvu bio je Umeda,koji je zapravo vodio čitavu japansku političko-obavještajnu službu za balkanski sektor i Tursku.Bio je u vezi s obavještajnim središtima u Švicarskoj i Mađarskoj.Taj je sposoban obavještajac prije toga bio je 20 godina sveučilišni profesor u Poljskoj i Ukrajini.Još 1941.Umeda je bio vrlo skeptičan o ishodu njemačko-ruskog rata,jako dvojeći o njemačkoj pobjedi. Kritizirao je njemački rat protiv Rusije i s vojničkoga i političkoga gledišta.Smatrao je da bi ujedinjeni Japan,Njemačka i Rusija mogli lako pobijediti Englesku i Ameriku. Isticao je nerazumnost njemačke vanjske politike,smatrajući da njihovi naivni planovi nisu temeljeni na ozbiljnu poznavanju stvari, nego na podcjenjivanju protivnika. Nijemci su raspolagali sasvim pogrešnim informacijama o snazi Rusije, za razliku od japanske obavještajne službe, koja je bila upućena u pravo stanje stvari.Umeda je isticao kako je njemački udar protiv Rusije proveden bez prethodnog savjetovanja s Japanom.S tom ludošću, smatrao je on,pružena je samo komotna mogućnost Englezima da odahnu u onoj bezizlaznoj situaciji u koju su već bili zapali,tako da su se Engleska i Amerika u miru mogle spremiti,dok će Njemačka dotle iskrvariti i istrošiti svoje snage s kojima je mogla na zapadu izvojevati pobjedu. »Zašto se Pavelić ne okruni... Umeda je u kolovozu 1942.zaželio upoznati Pavelića.Hrvatski zastupnik u Sofiji dr.Vladimir Židovec upoznao je Poglavnika o tome kako Umeda vidi situaciju na bojištu.Primajući te informacije,Pavelić je zaključio:»Jedno je sigurno, a to je da Rusi neće nikad umarširati u Berlin !«(Baš !Kako je samo pogodio.).Međutim,razgovor Pavelić-Umeda sveo se samo na međusobne komplimente. Mudar Japanac znao je da ono što je rekao Pavelićevu zastupniku to Pavelić i onako mora već znati,pa čemu ponavljati svoja gledišta.Analizirajući jedno predavanje ministra Lorkovića sveučilištarcima o ideologiji hrvatske borbe,Umeda se žestoko oborio:Politika se ne može i ne smije tako voditi.Politika treba biti praktična stvar i praktično rješavanje problema pred kojima se narod nađe.Pri rješavanju takvih problema oni koji vode narodnu politiku,ne smiju dopustiti da njihov pogled bude pomućen ideološkim predrasudama.Politika se vodi razumom i računom.Ideologija je jedna stvar, a politika druga,ističe Umeda.Japanski je poklisar u Berlinu general Oshima,iznenadio hrvatskog poslanika dr. Branka Benzona pitanjem:»Zašto se Pavelić ne okruni hrvatskim kraljem? Što će vam talijanski princ ?« Benzon se brzo snašao:»Bolji bi bio japanski!«,odgovorio je.Na nemalo Benzonovo iznenađenje Oshima je o tome s njim počeo ozbiljno raspra- vljati,o japanskom princu na hrvatskom prijestolju.  Hiroshi Oshima(1886-1975),japanski veleposlanik u Trećem Reichu; susret s Hitlerom u svibnju 1939. U siječnju 1943.vlada iz Tokija,šifriranim brzojavom,traži od svog poslanika u Sofiji točne i opširne podatke o zulumima Talijana u Dalmaciji,konstatira usput da takva talijanska politika ne šteti samo Hrvatskoj,nego i zajedničkim interesima Osovine. Zbog toga se traže iscrpna tumačenja takve talijanske politike,te kojim se razlozima pritom rukovode Talijani. Poslanik Jamai je zamolio hrvatskog zastupnika dr.Vladimira Židovca da šifriranim brzojavom o tome odmah obavijesti Ministarstvo vanjskih poslova,te od ministra Lorkovića zatraži odgovore na postavljena pitanja,kao i potrebne konkretne podatke. Iz samog načina kako je japanska vlada formulirala pitanja jasno se čitala sugestija da tom stanju treba stati na kraj !Tako je zapravo Umeda protumačio japansko gledište. U proljeće 1943.poslanik u Sofiji Jamai intenzivira kontakte s predstavnicima Hrvatske, te i on traži susret s Pavelićem.Jamai preko Zagreba putuje u Berlin,te se incognito susreće s Pavelićem.U to vrijeme Japanci iniciraju otvaranje svog poslanstva u Zagrebu. Umeda procjenjuje da Njemačka neće biti luda da daljnjim razvlačenjem rata uništi sama sebe,pa će nastojati iskoristiti nepopustljiv jaz između Rusije i Angloamerikanaca.Oni će rat između tih sila,koji je neizbježan,već sad pokušati izazvati. Ako to Nijemcima doista uspije, onda će Japan odmah pristati uz Rusiju, pa će tako Drugi svjetski rat neposredno preći u treći svjetski rat.A u tom slučaju Japan bi htio vidjeti sve slavenske zemlje,pa i Hrvatsku i Bugarsku,na ruskoj,a ne angloameričkoj strani,procjenjuje Umeda.. Ovo,očito,tada nije bio samo osoban stav Umede,nego analiza i prosudba japanske obavještajne službe.U Italiji se već obavljaju pripreme za taj preokret uz zapadne saveznike.Sredinom 1942. talijanska sabotaža skrivila je da general Romel u kritičnu trenutku ostane bez benzina,te se tako izjalovio njegov namjeravan udar na Suez.Svih sedam talijanskih tankera, koji su nosili benzin Romelu, putujući u razno vrijeme,s raznih polazišta i u raznim smjerovima,potopile su engleske podmornice, a to je bilo moguće samo tako što su njihov put odali sami Talijani.To je znala japanska obavještajna služba, te je Umeda rekao:»Nije riječ o pojedinačnoj sabotaži«. Japanska obavještajna služba raspolaže podacima,da ako Hitler ne bi uvidio potrebu takva preokreta,da postoji jaka urota među najvišim časnicima,koji će zbaciti Hitlera i preuzeti vlast. S tim Japan ozbiljno računa, to prije kad Njemačkoj doista ništa drugo ne preostaje.Te japanske prosudbe pokopane su događajima oko kapitulacije Italije. Tada,odnosno u jesen 1943.,osnovano je u Zagrebu japansko poslanstvo.Kako su događaji umanjili njegovu aktualnost, došao je samo otpravnik poslova dr.Kazuichi Miura.Poslanstvo se smjestilo u hotelu »Esplanade«.Tajnik poslanstva bio je dr.Harata Masaji,a ataše poslanstva Mitsuo Hashizume.Tijekom 1944.poslanstvo je dobilo svoje prostorije na Tuškancu 6.Miura je ranije bio niz godina u Rusiji, te je naučio ruski jezik, što mu je olakšalo učenje hrvatskog jezika.Nekoliko je godina Miura bio savjetnikom japanske ambasade u Berlinu odakle je došao u Zagreb. Tu je neviđenim uspjehom,vrlo spretno razvijao rad na kulturnom polju,trudeći se da se hrvatsku javnost što bolje upozna s mislima Japanaca i njihovom kulturom. Na Silvestrovo (31. prosinca 1943.)Miura je prvi put službeno posjetio zagrebačkog nadbiskupa dr. Alojzija Stepinca. Dočekao ga je nadbiskupov tajnik Ivo Šalić,koji ga je nakon posjeta autom otpratio u hotel »Esplanade«.Nadbiskup Stepinac je 3.siječnja 1944.uzvratio posjet japanskom otpravniku poslova Miuri,posjetivši ga u hotelu »Esplanadi«.Kada je 22. veljače 1944. Zagreb teško bombardiran, četrdeset pet je osoba poginulo, među kojima su bili dominikanci Jordan Vinculin i Anđelko Orlandini, Miura je 28. veljače 1944. posjetio nadbiskupa Stepinca,te mu,u ime japanskog naroda, izrazio sućut prigodom bombardiranja dominikanskog samostana. Na početku ožujka 1944.u Zagrebu je osnovano Hrvatsko-japansko društvo,o čemu je Gestapo iz Zagreba obavijestio svoju centralu u Berlinu: »...ovo Društvo si je stavilo u zadatak produbljivanje odnosa između japanskoga i hrvatskog naroda. Počasni predsjednik ovog društva je dr. Kazuichi Miura.Predsjednik je doglavnik dr. Mile Budak, prvi potpredsjednik je ustaški pukovnik Ante Moškov, zapovjednik poglavnikove garde.Drugi potpredsjednik je ustaški pukovnik doglavnik dr.Mate Frković,rukovodilac službe zdravstva. Među članovima odbora je i čuvar državnog pečata,dr. Andrija Artuković,glavni direktor propagande Ivo Bogdan,dr.Ante Bonifačić,šef odjeljenja u MVP,dr.Jozo Dumančić, ministar u mirovini,zapovjednik ustaškog pokreta Božo Kavran,sveuč. prof. dr. Edo Miloslavić,šef štaba u rukovodstvu radničkog osiguranja dr.Ivan Musa,dekan Farmac. fakulteta dr. Anton Vrgoč i zagrebački gradonačelnik Ivan Werner.« U izvješću dalje piše: »U povodu osnivanja hrvatsko-japanskog društva(1.travnja 1944.) u Hrvatskom glazbenom zavodu bila je priređena svečanost, kojoj je bila prisutna cijela hrvatska vlada,diplomatski kor,kao i viši dužnosnici ustaškog pokreta i hrvatske vojske. U sklopu muzičke priredbe govorio je predsjednik društva,doglavnik,dr.Mile Budak na hrvatskom jeziku,i japanski poslanik dr. Miura na njemačkom jeziku. Dr.Budak je naglasio povezanost dva naroda na kulturnom polju,i izrazio nadu da će novoosnovano društvo biti sredstvo gajenja prijateljstva između hrvatskog i japanskog naroda.Dr.Miura je izrazio svoju zahvalnost svima onima,koji su mu pri stupanju na dužnost ovdje u Hrvatskoj stajali na raspolaganju.Zatim je rekao da će ovo društvo doprinijeti produbljenju kontakata između Hrvatske i Japana.Na kraju ove svečanosti ministar vanjskih poslova priredio je prijam u čast prisutnih u prostorijama za stranu štampu.Vrijedi pripomenuti, da japanski poslanik zadnje riječi svoga govora,želeći procvat hrvatskog naroda,izgovorio je na hrvatskom jeziku i dobio veliki aplauz.Ova gesta može se smatrati kao odličan diplomatski potez«, ističe Gestapo u izvješću koje potpisuje SS-Sturmbannfuhrer policijski Attache Helm. Glavni ured službe sigurnosti iz Berlina,18. svibnja 1944.,u vezi s prispjelim im izvješćem o osnivanju Hrvatsko-japanskog društva,umoljava da im hitno jave kakve mogućnosti postoje za uspostavu veze s vodećim članovima japanske kolonije u Zagrebu,te ima li mogućnosti povjerljivo,nenapadno nešto doznati preko pukovnika Moškova? Ustanoviti koliko Japanaca stanuje u Zagrebu,osim japanskog poslanika i njegova pomoćnika.Već 19.lipnja 1944.odgovoreno je Berlinu:»Prema priopćenju dr. Benaka, u Hrvatskoj nema japanskih državljana.Japanski poslanik održava prijateljske uske odnose s književnikom Vladom Kovačićem,koji ima ambiciju da postane hrvatski poslanik u Tokiju«. Gestapo iz Zagreba,20.lipnja 1944. ponavlja da »Japanska kolonija u Zagrebu ne postoji. Osim japanskog poslanika dr.Kaziuchija Miure i njegova pomoćnika ne nalazi se nijedan japanski državljanin… Hrvatsko-japanskom društvu ne može se pridavati kakvo značenje. Do sada je bila samo osnivačka skupština i velika priredba u povodu japanskog državnog praznika.Jedva se može pretpostaviti da hrvatski članovi društva kao,na primjer pukovnik Moškov,mogu dobiti kakav materijal od značenja. Dr.Miura,prema njegovom osobnom pričanju,nalazi se oko dvadeset godina u japanskoj diplomatskoj službi.Došao je u Zagreb iz Berlina,a prije je radio tri godine u Rusiji pri Japanskom poslanstvu. Poznavajući ruski jezik,vrlo se brzo snašao u hrvatskom jeziku. Vrlo je čest gost u ovdašnjem klubu za stranu štampu i poznat je po tome da mnogo pije, ali ne podnaša(tipično za japance).Potrudio se i uspio uspostaviti veze s raznim granama iz SS-a«. U povodu japanskog narodnog praznika,29. travnja 1944.,govoreći na hrvatskom »krugovalu« Miura je istaknuo:»Tijekom svoga kratkog boravka u glavnom gradu napredne zemlje Hrvatske,naučio sam već mnogo o hrvatskom narodu.Neobično me je dirnulo,što se hrvatski narod danju i noću trudi,da izgradi svoju novu državu.Vjerujem da je hrvatski narod ponosan,što zadovoljno može promatrati djelo,koje je stvorio tijekom prošle tri godine,iako se sjeća muka,koje je zbog rata morao pretrpjeti…Hrvatski narode ! Uvijek si bio hrabar,kada si se latio mača,i uvijek si bio marljiv,kada si uzimao plug u ruke…«. U Zagrebu je veoma svečano,30.svibnja 1944.otvoren »Daruvarski klub«.Na toj je svečanosti, kao prijatelj kluba, bio i Kazuichi Miura. Hrvatsko-japansko društvo u rujnu 1944.izdalo je knjigu »Japanac o Japanu«.To je zbirka napisa Kazuichija Miure objavljenih u raznim hrvatskim listovima,kojima je dodana mala enciklopedija pojmova za bolje razumijevanje.Predgovor je napisao Mile Budak, predsjednik Hrvatsko-japanskog društva.Knjigu sam pročitao i mogu reći da je odlična. Ingformativna i interesantna.Ima čak preko 100 fotografija u knjizi tadašnjeg Japana. Miura je uspio zainteresirati i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu(u kojem danas, 2007.pleše i jedna japanska plesačica,koliko znam)da u svoj program uvrsti nekoliko japanskih djela.Za te je predstave Miura nabavio potrebne kostime. Ni u »veselom« se stanju iz njega nije moglo ništa izvući.Miura je imao mnogo novca, pa se u vrijeme dok je živio u hotelu Esplanada govorilo u Zagrebu da je taj hotel samo od njega živio,jer je neprestano pozivao diplomate i Zagrepčane na vrlo obilate čajanke, objede i večere.Bio je obljubljen i bez sumnje najpopularniji diplomat u ratnom Zagrebu. To više što je strahovitim žarom učio hrvatski jezik,što kod drugih poslanika nije bio slučaj.Na tim je druženjima rado izgovarao hrvatske zdravice. Volio je popiti,ali za razliku od Gestapo-a,general Ivo Perčević ističe da je dobro »podnašao alkohol«.Bio je poliglot.Budući da je imao veza u svim hrvatskim slojevima bio je vrlo dobro informiran,ali ni u »veselom« stanju iz njega se ništa nije moglo izvući. Zagrepčanin diplomirani pravnik Željko Martić,koji je kao dječačić,u ratnim godinama živio u Tuškancu i bio susjed Kazuichija Miure,sjeća se da je Miura jedno jutro pozvonio na njihova vrata. »U Japanu je naime običaj da se prigodom useljenja upozna susjede.Volio je s mojim ocem raspravljati o situaciji uz pokoju čašicu,ali sam ga uvijek morao podsjetiti da je 21 sat,jer je tada počinjao svoj mali ritual.Naime, njegova supruga nikada nije putovala s njim,ali su imali dogovor da svakoga dana u 21 sat,po našem vremenu,on gleda u Mjesec,a ona je u isto vrijeme to činila u Japanu,pa su im se pogledi sretali na Mjesecu«, prisjeća se Željko Martić. Željko,koji čuva portret Kazuichija Miure,rad slikama Mujadžića,još se sjetio jednog detalja: Kada su nakon pada NDH u kuću na Tuškancu 6,stigli ruski vojnici,njihov zapovjednik, pukovnik Rak počeo se raspitivati tko je prije njega stanovao u toj kući.Kada su mu rekli da je tu stanovao Kazuichi Miura,Rus je začuđeno rekao:»S Miurom sam studirao u Berlinu«.(Večernji list, 6. veljače 1999.). Sačuvani japanski izvještaji o situaciji u Hrvatskoj U arhivu nekadašnjeg SSIP-a u Beogradu je oko 750 metara građe Ministarstva vanjskih poslova NDH,a te građe ima i u Arhivu Jugoslavije,pa kada nam to bude vraćeno bit će novih izvora za odnose između Hrvatske i Japana. Sva sreća da su u arhivu japanskog Ministarstva vanjskih poslova sačuvani japanski izvještaji o situaciji u Hrvatskoj,koji su upućivani posredovanjem japanskog vele- poslanstva u Berlinu,kako nam je to potvrdio dugogodišnji diplomat,ugledan profesor japanskog sveučilišta gospodin Tsuyoshi Kurokawa i sam zainteresiran za istraživanje diplomatskih odnosa Japana i Hrvatske. Na jednom predavanju u Hrvatsko-japanskom društvu s temom »Je li Japanac zagonetan ?«,dr. Kazuichi Miura počeo je konstatacijom: »Netko izvan Japana ovako je poslije prošlog svjetskog rata formulirao japansko biće: Jedan Japanac je šutnja,dva Japanca su smiješak,tri Japanca zagonetka«,a zaključio je: »Japanci se suzdržavaju od razgovora,kad je govoriti nepotrebno,smiju se,kada su jedan drugomu došli bliže,ali nisu nipošto ni tajnoviti ni zagonetni«. Izvor za post:tekst Frane Glavine,dr.znanosti i arhivara-povjesničara  tekst i slika iz japanskih novina o dočeku japanske delegacije u Berlinu u lipnju 1941.godine |
japanska povijest,nihon no rekishi
 karta Japana iz 1752.godine Za zainteresirane za japansku povijest Vidi:nihon no rekishi (nihonnorekishi.blog.hr) Komentari su dobrodošli,pogotovo onih koji uvide eventualne greške i netočnosti. Unaprijed hvala.Domo arigato gozaimashita !  Yokoso ili Dobro došli ! |
20.01.2007., subota
Zen i borilačke vještine
|
"Budite potpuno usredotočeni i posvećeni svakom danu,kao da vam upravo gori pod nogama."   gore,autor knjige "Zen i borilačke vještine" Taisen Deshimaru(1914-1982) učitelj Soto zen škole Taisen Deshimaru rođen je 1914. na otoku Kyushu.Od svog učitelja Kodo Sawakija jednog od najznačajnijih zen učitelja 20 st. primio je "pečat svijesti",kada je ovaj bio na samrti.Godine 1967.otišao je Francusku gdje je podučavao učenje Soto zena u svojstvu misionara sve do svoje smrti 1982.godine.  gore,učitelj Kodo Sawaki(1885-1960) "Napustite sve vezanosti,i budite prisutni,koncentrirani...ovdje i sada..." |
Pow Wow
 Neke teorije stručnjaka tvrde da dio japanske populacije vuče podrijetlo od američkih indijanaca,posebno plemena Dakota poznatijih kao Sioux indijanci. Ali to nije bio glavni motiv ovog posta.Indijanska kultura me počela zanimati davno prije nego sam se zarazio Japanom,i već dugo se nadam kako ću ostvariti jednu želju,a ta je da odem u SAD na skup(party,tulum...) svih plemena američkih indijanaca koji se održava svake godine u svibnju,a manji takvi skupovi tokom cijele godine.Taj događaj zove se Pow Wow i nešto je najluđe i najčarobnije što sam ikad vidio...za sada samo na filmu i slikama...  |
19.01.2007., petak
Ciklus azijskog filma
|
U tijeku je ciklus azijskog filma u kinu Tkalča. U sklopu ciklusa predstavljau se dva japanska filma. Prvi sam na žalost propustio.Bio je jučer prikazan,ali stignem na drugi.  Dakle,film koji nas očekuje zove se Skrivena oštrica(Kakushi ken oni no tsume) 2004.,132 min. redatelj Yoji Yamada(Sumrak samuraja) uloge:Masatoshi Nagase,Takako Matsu,Yukiyoshi Ozawa film je bio nominiran za berlinskog Zlatnog lava 2005.god. film će biti prikazan:25.siječnja,u četvrtak |
17.01.2007., srijeda
Buddhino učenje
|
Znanje je zabluda,neznanje je kaos učitelj Nansen  Ono što na zapadu zovu Budizmom (nikako mi se ne sviđa taj naziv) u Aziji je poznato kao Buddha - sassana tj.način življenja ili disciplina Probuđenog ili kao Buddha - Dharma,vječna istina Probuđenog.Budističko učenje proizlazi iz učenja Gautame Buddhe koji je živio u 6.st. prije Krista.Njegovo osobno ime je bilo Siddharta,a pripadao je plemenitoj i staroj kraljevskoj lozi Sakya,čije je kraljevstvo bilo smješteno na sjeveru Indije,u podnožju Himalaja,na području koje je danas dio Nepala. Kao mladić Siddharta je ostavio svoj svjetovni život blagostanja i krenuo tražiti odgovore na pitanja koja su ga mučila.Doživjevši prosvjetljenje,probuđenje postaje Buddha ili probuđeni tj.prosvijetljeni. Za Budizam ne možemo reći da je religija.Pravi naziv bio bi Buddhino učenje. Budist nije osoba čiji su roditelji budisti,već onaj tko u svakodnevnom životu primjenjuje Budhina učenja. Buddha nije Bog.Buddha nije ime.To je stanje uma,nakon što je dostignuto probuđenje. Bit Buddhinog učenja sažeta je u Četverostrukoj plemenitoj istini: 01. Život je patnja 02. Uzrok patnje je želja 03. Istina o prestanku patnje je utrnućem želja 04. Utrnuće želja postiže se provodeći Osmerostruku stazu pravednog života koja se sastoji od 01. Ispravnog gledišta 02. Ispravnih misli 03. Ispravnog govora 04. Ispravnog ponašanja 05. Ispravnog života 06. Ispravnog zalaganja 07. Ispravne svijesti 08. Ispravne koncentracije Tri stupa Budhinog učenja su 01. Buddha - Prosvijetljenji 02. Dharma - Buddhino učenje 03. Sangha - budistička zajednica Najvažnije knjige o Buddhinom učenju su tri zbirke knjiga zvane Tripitaka ili "Tri košare".Nazivi tih knjiga su:Vinaya Pitaka,Sutta Pitaka i Abhidhamma Pitaka. Vinaya Pitaka sadrži pravila za budističku zajednicu Sanghu. Sutta Pitaka sadrži poučne rasprave o etici. Abhidhamma Pitaka sadrži psihološka tumačenja Buddhe,uključujući 24 trans- cendentalna zakona koji tumače djelovanje prorode. Nakon Buddhine smrti,500 godina kasnije formirala su se dva budistička pravca. Theravada (učenje starih) ili Hinayana (Mala kola) i Mahayana (Velika kola). Theravada sljedbenici su "dogmatičari" a Mahayana sljedbenici su "revizionari". U Theravada budismu idealna figura je Arhat,onaj koji je zahvaljujući moralnim naporima tijekom kruga mnogobrojnih rađanja,života i umiranja,pročišćen,u stanju prosvijetljenosti.U Mahayana budizmu idealna figura je Bodhisattva, onaj koji je doživio prosvijetljenje,ali nije potpuno zadovoljan dok sva bića ne dožive prosvijetljenje.Theravada budizam uči da samo budistički redovnik može doživjeti prosvijetljenje,dok Mahayana budizam uči da svatko posjeduje Buddhinu prirodu i može doživjeti prosvjetljenje u svakom trenutku. Theravada Budizam se održao na Sri Lanki,Burmi,Tajlandu i Indoneziji,dok se Mahayana Budizam proširio po Kini,Koreji,Tibetu i Japanu. * Izvor - Henry S.Olcott,"Budistički katekizam",Zagreb,1992. |
Maglev
 Japanci od 1962. rade na vlaku zvanom Maglev.Taj vlak bi trebao u nekoj bliskoj budućnosti povezivati Tokyo i Kyoto(udaljenost 515 km) za samo jedan sat.Sada vlakom za tu udaljenost treba oko 2 i 1/2 sata. Maglev tehnologija temelji se na dva principa:elektromagnetskom i elektrodinamičkom.Najveće brzine koje je do sada postizao su od 500 do 581 km/h.Za sada samo u Kini(Shangai) postoji ovakva linija,a eksperimentiralo se u Njemačkoj dok nije došlo do određenih incidenata. |
16.01.2007., utorak
Koan
 Koan je problem ili predmet za proučavanje i razmišljanje koji zen učitelj zadaje učeniku.Doslovni prijevod riječi koan(kin.kung-an) je "javni dokument".Svrha koana je dovesti učenika do prosvijetljenja. Prof Devide kaže:Po svojoj prirodi koan je nešto što treba doživjeti,živjeti i proživjeti. pa stoga pričanje i pisanje o njemu-poput teksta koji sada čitate-ne može na zadovo- ljavajući način objasniti o čemu je riječ.  kaligrafija,koan Hakuina Koan u praksi: Na učiteljev poziv,učenik odlazi u učiteljevu sobu.Pri ulasku tri puta se klana.Učitelj učeniku zadaje koan,tj.problem,poslije čega može uslijediti vrlo buran razgovor, šamaranje ili svađa. Posjet se završava kada učitelj udari u zvonce pored sebe.Učenik se ponovo klanja tri puta. Kada učenik,nakon nekoliko dana,tjedana ,mjeseci razmišljana o svom koanu,stekne izvjestan uvid,on odlazi ponovo učitelju.U međuvremenu,sadržaj njihova razgovora mora ostati tajnom.  Mnogi koani zasnovani su na stvarnim događajim iz života zen učitelja. Postoje dvije najvažnije knjige koana: Prva je Mumonkan ili Prolaz bez vratnica(eng.The gateless gate).Sastavio ju je kineski majstor Yogi linije Rinzai zena Wu-men Hui-k'ai(jap.Mumon Ekai;živio, 1183-1260) godine 1228.To je zbirka od 48 koana,a Mumon je svakome od njih dodao komentar i pjesmu.Zbirka je prevedena na hrvatski.  Druga zbirka je Hekiganroku ili Bilješke sa plave stijene(eng.The Blue Cliff Record). Sastavljena je 1227.godine.Njena prvobitna osnova bila je zbirka od 100 koana koje je sakupio Secho(980-1052),zen učitelj i pjesnik.Svakom koanu secho je dodao pjesmu koja je ukazivala na značenje koana.Zbirka je stekla veliku popularnost, uvjetno govoreći.Stotinjak godina kasnije,zen učitelj Engo(1063-1135),dodao je kratke napomene za svaki izraz ili rečenicu glavne teme i Sechovu pjesmu,kao i dugačku napomenu za svaki primjer.On je,također,dopisao i kratak uvod za većinu koana u zbirci.Daie(1089-1163),koji je naslijedio Engoa,također je bio zen učitelj, uništio je prvobitno izdanje Engova teksta.Knjiga koju sada znamo kao Hekiganroku, sastavio je redovnik Cho Meien,koji je oko 1300. skupio sve preživjele rukopise i kopije tekstova koje je mogao naći i restauriro ih koliko je mogao.  Jedan koan za kraj: Šećući tržnicom,Banzan začu razgovor mesara i mušterije. "Daj mi najbolji komad mesa koji imaš",reče kupac. "Sve je u mojoj mesnici najbolje",reče mesar."Ovdje se ne može naći ni jedan komad mesa koji nije najbolji". Uz ove riječi Banzan se prosvijetli. Izvori:Devide,Zen,Zagreb,1996. Phillips,Zen,Zagreb,2000. Razić,Zen,G.Milanovac,1985. |
15.01.2007., ponedjeljak
15 godina poslije
|
Na današnji dan prije 15 godina Hrvatska je službeno priznata od međunarodne zajednice.Vatikan je to učino dva dana ranije 13.siječnja 1992. godine.Vrijedno je spomenuti se tog dana.  |
Iwo Jima,karte
|
Kao što ste mogli pročitati u komentaru prošlog posta koji mi je poslao moj prijatelj iz Tokya Shinji-san postoji mogućnost da ono dole nije karta Iwo Jime.Kartu sam našao na netu.Lijepo je pisalo Iwo Jima,ispod karte.A kaj ja znam.Našao sam još neke karte pa ću probat usporediti.  položaj Iwo Jime u odnosu na Japan  Iwo Jima i Okinawa  gore,otok Iwo Jima na kojem je 26.000 japanaca čekalo američke marince;preživjelo je samo 1000 japanskih vojnika,Amerikanaca je poginulo 7000,a 17.000 ih je ranjeno  karta otoka Iwo Jime  okupatori na otoku Iwo Jima 
|
Clint Eastwood na Iwo Jimi
 karta otoka Iwo Jime,1200 km od Tokya,veličine 21 km2,vulkanskog podrijetla,sa malo vegetacije; Ovdje se odigrala jedna od najvećih bitaka II sv.rata i Clint eastwood je odlučio snimiti film o tim događajima;zanimalo ga je kako japanci vide tu bitku pa je snimio i japansku verziju koja je već dobila neke nagrade.Pretpostavljam da filmovi uskoro dolaze i u naša kina...jedva čekam. Više o filmu vidi ovdje |
14.01.2007., nedjelja
Divlji Matsu
 Iako je film kod nas preveden kao "Čovjek sa rikšom" meni se više sviđa eng. naziv "Wild Matsu".Mogli ste ga gledati u ciklusu japanskog filma u kinu Tuškanac 2005. godine u svibnju.Ako niste,ko vam kriv.Ne znate što ste propustili.  Kratki sadržaj:Japan,prva polovica 20.st.On je vozač rikše(slavni Toshiro Mifune). Zove se Matsugoro ili skraćeno Matsu.Neki ga zovu i "Divlji Matsu" zbog njegova temperamenta.Nagao je čovjek,lako se potuče,pijanac,svađalica,najbolje u okolici svira japanski bubanj,može najviše pojest i popit,kad se smije najglasnije se smije, čovjek sa tisuću lica.Jednom prilikom pomaže dječaku koji je pao s drveta i slomio ruku.Odvede ga kući.Upoznaje njegove roditelje.Otac dječaka je oficir.Iako su oni dva svijeta,oni,dobro stojeća obitelj a on siromašni vozač rikše,postaju prijatelji. On često dolazi k njima.Otac obitelji ubrzo umire.Matsu i dalje nastavlja dolaziti majci i sinu,uvijek im pomaže,uvijek je tu,ali dinstanca se uvijek osjeća.Ipak su to dva svijeta.Dječak odrasta,više se ne viđa sa starim Matsuom tako često.Matsu se ipak nije puno promjenio.I dalje pije.I tako ga jednog dana nađu u snijegu, smrznutog,s flašom u ruci. Na kraju se otkrije da je Matsu od svoje skromne ušteđevine odvajao za dječaka i majku cijeli svoj život,te ih obavijeste o njegovoj smrti i novcu koji im je on ostavio. Kraj filma. Originalni naslov filma:Muhomatsu no issho Trajanje:105 min. Godina proizvodnje:1958.,boja Režija:Hiroshi Inagaki Scenarij:H.Inagaki i Mansaku Itami (prema priči Shunsaku Iwashite) Uloge: Toshiro Mifune Hideko Takamine Hiroshi Akutagawa Chishu Ryu(LEGENDA japanskog filma !)  |
12.01.2007., petak
Tokyo Godfathers
 Ne znam da li ste bili u Mami...ja sam znao svratiti subotom kada je ciklus Hot Asian ...Movies,a najčešće su to japanski filmovi,igrani ili animirani....tako je svojevremeno prikazan animirani film Tokyo Godfathers iz 2003. godine.Iako sam ja bio skeptičan prema filmu na njegovom početku,sam film me razuvjerio.  Jedna topla ljudska priča bez patetike posebno one američke.Čisto osvježenje. Ukratko.Tokyo.Vrijeme Božića.Troje beskućnika,sredovječni muškarac,mlada cura i transvestit pronalaze bebu i kroz film tražeći mu roditelje,bauljajući po Tokyu,moraju naći hranu za malog,a nemaju ni za sebe,i iz avantureu avanturu, postaju sve čvršće povezani,a mi saznajemo njihove tragične priče. Svakako pogledati.  Trajanje filma:90 min. |
11.01.2007., četvrtak
Elvis i Japan vole se javno !
 Prije tri dana,8.siječnja bio je rođendan Elvisa Presleya i na TV,na vijestima je prikazano natjecanje u imitiranju Elvisa u Tokyu koje je organizirao Elvisov fan klub koji je najjači na svijetu odmah iza londonskog.Navodno je ove godine 10.000 Elvisovih fanova posjetilo Memphis.Isto tako je poznato kako je bivši japanski premijer Koizumi,koji je rođen istog dana kad i Elvis,veliki fan Elvisa te je prije nego što je došao na vlast,izdao kompilaciju "Koizumi predstavlja Elvisa". Njegov brat Masaya jedan je od najistaknutijih članova japanskog kluba poklonika Elvisa Presleya,a braća su svojedobno pomogla i u financiranju brončanog spomenika svome heroju u Tokyu.Za nedavnog posljednjeg službnog posjeta Koizumija kao japanskog premijera SAD-u,zajedno sa Bushom je posjetio Graceland,Elvisovu kuću gdje su se sreli sa Elvisovom kćeri Lise Marie i njenom majkom Priscillom.   spomenik Elvisu u Tokyu If I Can Dream There must be lights burning brighter somewhere Got to be birds flying higher in a sky more blue If I can dream of a better land Where all my brothers walk hand in hand Tell me why, oh why, oh why cant my dream come true There must be peace and understanding sometime Strong winds of promise that will blow away All the doubt and fear If I can dream of a warmer sun Where hope keeps shining on everyone Tell me why, oh why, oh why wont that sun appear Were lost in a cloud With too much rain Were trapped in a world Thats troubled with pain But as long as a man Has the strength to dream He can redeem his soul and fly Deep in my heart theres a trembling question Still I am sure that the answer gonna come somehow Out there in the dark, theres a beckoning candle And while I can think, while I can talk While I can stand, while I can walk While I can dream, please let my dream Come true, right now Let it come true right now Oh yeah words & music by brown |
Projekcija u Mami
 U subotu 20.siječnja u net.kulturnom klubu Mama u Gundulićevoj u sklopu ciklusa HotAsian...Movies u 19:15 prikazivat će se Anime u kojima će biti smijeha,cica i guzica.I naravno akcije.Kao i obično sam program je tajnovit dok ne počme projekcija.So you've got to ask yourself aquestion:Do I Feel lucky ? Well,do ya punks ? Iz promidžbene knjižice kluba Mama Vidi: http://www.mi2.hr http://services.mi2hr/webcal |
Genijalno ! Nostalgično ! Urnebesno !
|
PATARENI-Ajmo djeco pišanje ! Ljudi umiru od ljepote,a ja sam ružan i nemam tih problema. Hadžo |
10.01.2007., srijeda
nihonkichigai-profil
|
ako nekog zanima počeo sam objavljivati postove koji nemaju veze sa Japanom,vidi-unsui pa...navratite... |
Gaijin Invasion ili Invazija stranaca
|
tekst pjesme Gaijin Invasion well i've been a lot o' places in this big old world but i've never seen a place like this. the buildings' kinda tall and the people kinda small and everybody eat a lot of fish... the streets are pretty busy it can make you awful dizzy when your trying to find your way around so heres a little rhyme you can use it all the time when you're lost in Tokyo town.-- chorus x 2 :Wakarimashita, [ I understood. ] Wakarimasen, [ I don't understand! ] Wakarimasuka ka ? [ do you understand? ] Doko desu ka ? [ where is it? ] Itsu desu ka ? [ when is it? ] Nani desu ka ? [ what is it? ] --it's a fascinating city but it looks a little shitty when it's raining and it's grey when the sun's done a sinkin' and the lights are on and blinkin' and baby it looks okay well they say its futuristic but its also innovistic its a contradictory place. when im walkin' through Shibuya feel like singin halleluyah even though theres limited space.-- Wakarimashita, [ I understood. ] Wakarimasen, [ I don't understand! ] Wakarimasuka ka ? [ do you understand? ] Doko desu ka ? [ where is it? ] Itsu desu ka ? [ when is it? ] Nani desu ka ? [ what is it? ] --Omote-Sando! Ikebukuro! Shinjuku! Harajuku! Meguro! Hibiya! Roppongi! Ginza! Shibuya! Ebisu! Mita! Ueno !Akabanebashi!-- (iako pjevaju Akabanebashi točan naziv je Akebonobashi,primj.nihonkichigai, to su inače nazivi kvartova u Tokyu,ulica,i stanica podzemne,jap.chikatetsu) Wakarimashita, [ I understood. ] Wakarimasen, [ I don't understand! ] Wakarimasu ka ? [ do you understand? ] Doko desu ka ? [ where is it? ] Itsu desu ka ? [ when is it? ] Nani desu ka ? [ what is it? ] --Sumimahhhhseeeeeehhhhnnnnnnnnnn ! tj.Sumimasen [ I'm Sorry ] Adam and Joe go to Tokyo,BBC 2 i 3 Uživajte i nemojte se sramit zapjevat ! |
08.01.2007., ponedjeljak
Odnos prema smrti u japanaca
|
Od ovog ću se svijeta sada rastati. Uz miris tamjana postat ću konačno pepeo- Pa,zdravi bili ! Jippensha Ikku(1765-1831) |
07.01.2007., nedjelja
Japan,zemlja suprotnosti koje se ne suprostavljaju jedna drugoj
 Japanci svoju zemlju zovu Nihon ili Nippon.Puni naziv za Japan je Nihon no Koku tj. Zemlja gdje izlazi sunce.Naziv su dali kinezi,dolazi od riječi "Jih Pen" kao što japanci Kinu zovu Chugoku tj. Središnja Zemlja jer je nekad davno za sve narode Azije,Kina bila središte svijeta.Naziv Nihon potiče od 7.st.Do tada kinezi su Japan zvali "Zemlja Wa".   karta Japana u usporedbi sa SAD-om i Australijom  Japanska zastava naziva se Hinomaru(hrv.slobodni prijevod-crveni disk ili crveno sunce).Službeno je postala japanska zastava krajem 19.st. Iako se ovaj znak sa različitim varijacijama koristi od kada su japanci došli na ova područja,neki autori tvrde da ju je prvi upotrebio Ashikaga Shigeuji (1434-1497) kao obiteljski amblem(Vidi:Turnbull,Samurai Heraldry,London, 2002.,str.16,57,B3).Shigeuji je bio 5.poglavar klana Ashikaga u gradu Koge, a kontrolirao je i Kamakuru.Bio je poznat kao guverner Koge(Koga-kubo). Svojevremeno je bio u ratnom sukobu sa Ashikagom Masatomom (1436-1491), koji je bio brat 8.shoguna Ashikage Yoshimase (1435-1490, živio;1449-1473,vladao), sina 6.shoguna Ashikaga shogunata Ashikage Yoshinorija(1394-1441,živio;1429-1441vladao). Yoshimasa je poznat i kao zaštitnik kulture i škole zena te graditelj Ginkaku-ji hrama(Srebrni paviljon) u Kyotu.  6.shogun Ashikaga shogunata Yoshimasa  obiteljska zastava 15. i posljednjeg shoguna Ashikaga shogunata Yoshiakija (1537-1597,živio;1568-1573,vladao) Japanska himna-Kimigayo Riječi japanske himne korijene vuku iz staro tradicionalne 31-složne pjesme, poznate kao waka,koje potječe iz 10.st.Sadašnji oblik poprimila je u drugoj polovici 19.st.,kada joj je dodana melodija.Riječi himne zazivaju trajni mir i blagostanje.Glazbu je napisao Hayashi Hiromori. Položaj Japana  Japan je otok ili arhipelag na krajnjem istoku aziskog kontineneta.Čine ga četiri glavna otoka:Hokkaido,Honshu,Shikoku i Kyushu,te još preko 6800 otoka. Samo 340 otoka ima površ. veću od 1 km2,a četiri glavna otoka čine 98% površine zemlje.Japan je okružen Tihim oceanom na istoku,Japanskim morem na zapadu,Istočno kineskim morem na jugu,Ohotskim morem na sjeveru i Seto unurašnjim morem koje se nalazi između otoka Shikoku i Honshu. Ukupna površ.Japana iznosi 377.873 km2.Na vodene površ. otpada nešto manje od 3000 km2,a na kopno oko 375.000 km2.Dužina obale je 29.751 km2.Oko 60 do 70% Japana su brdsko-planinska područja,kao i šume koje također zauzimaju oko 70 % površ.zemlje. U Japanu ima 265 vulkana,od kojih je 50 aktivno.Najpoznatiji vulkan je brdo Fuji, sa najvišim vrhom od 3776 m.Fuji je zadnji put eruptirao 1707.godine,i smatra se aktivnim vulkanom.  Fuji-san,nekad,gore,1880.god. i dolje,danas  Potres,jap.jishin Japan je poznat po potresima.Neki podaci govore da se u Japanu godišnje zabilježi oko 7500 potresa,od kojih ljudi osjete nekih 1500.  tablica jačine potresa,gore i posljedice istog dolje  Izvor:Ministarstvo vanjskih poslova Japana,Istražite Japan,Zagreb,siječanj,2006. Vidi i: web-japan.org/ web-japan.org/kidsweb/ |
05.01.2007., petak
japansko-hrvatska društva,linkovi
 Svjetsko prvenstvo u nogometu,lipanj 2002.,hrvatski i japanski navijači koji su davali podršku našim vatrenima Na prvi pogled kad pogledate koliko ima japansko-hrvatskih i hrvatsko-japanskih društava ovdje,u Hrvatskoj i u Japanu čini vam se da ih ima podosta,neki bi možda rekli i previše.Kad se malo bolje upoznate sa situacijom,barem preko globalne mreže, više vam se ne čini tako.Krenućemo sa Japanom. Društvo u Tokyu 1.društvo Ovo društvo osnovano je 1994.Tajnik društva je bio Susume Yasue-san. Nisam imao zadovoljstvo upoznati gospodina,Yasue,ali jesam njegovu suprugu Renatu i kćer Emiliju s kojima sam proveo ugodnu večer u jednom Indiskom restoranu na Shibuyi. Sastanak prije bio je dogovoren kod poznate statue psa Hachiko-a.Pretpostavljam da ste čuli za priču o tom psu.Čak i neki blogeri su pisali o njemu.  Htio bih se i ovim putem zahvaliti gosp.Renati i Emiliji-san na njihovom dragocjenom vremenu i večeri,jer se od tada nismo čuli. 2.društvo Sa članovima ovog društva sam se upoznao malo bolje.I to također na tom istom prvom posjetu Japanu.U to vrijeme u Zagrebu je živjela jedna cura iz Tokya koja me povezala sa dijelom te ekipe.Njih je za Hrvatsku zainteresirao Branko Cikatić koji je bio prvi pobjednik K-1 turnira te su se s njim sprijateljili.Iako više ne funkcioniraju kao društvo,ostao sam u kontaktu sa njima,te svaki put kad idem u Japan,organiziramo jednu prijateljsku večeru u nekom od japanskih restorana.To je postala svojevrsna tradicija.  3.društvo sa predsjednikom Shinji Otanijem Sa ovom garniturom nisam imao nikakva kontakta.Nešto malo se može pročitati o njihovom djelovanju u knjizi bivšeg veleposlanika u Tokyu Drage Buvača "U službi kod japanskog cara",koja je izazvala određene komentare u javnosti zbog opisa delegacija koje su dolazile iz Hrvatske u Japan,a gosp.Buvač ih je vrlo slikovito opisivao.  4.društvo sa predsjednikom Jomyo Tanakom,budističkim svećenikom Shingon škole.  O trenutnom radu Društva nema podataka na netu(bar ih ja nisam našao) ali je zato Tanaka-san vrlo aktivan kao budistički svećenik i majstor kaligrafije(Sho-do,Put kista) posebno u Hrvatskoj.Čak postoji i Shingon centar u Hrvatskoj. Shingon škola čiji je Tanaka-san učitelj je jedna od budističkih škola koje su se održale do danas u Japanu.Prijevode ju kao "Škola istinite riječi".Škola je ezoterična.Osnovivač škole je budistički učitelj Kobo Daishi poznat i kao Kukai(774-835).Učenje je Kukai donio iz Kine 806.godine.Shingon školi pripada najviša pagoda u Kyotu ali i u Japanu.To je pagoda Toji koja se vidi iz shinkansena(vlak metak) kad prolazite kroz Kyoto(vidi dolje)  Društvo u Kyotu  članovi Japansko-hrvatskog društva prijateljstva iz Kyota 2002.godine na domjenku sa tadašnjim hrvatskim veleposlanikom Dragom Buvačem;pored veleposlanika,s lijeva,gosp. Hiroyuki Fujimura,predsjednik Društva,Koji Kimura,čuči,prvi s lijeva,član Društva i veliki zaljubljenik u Hrvatsku,posebno u Dubrovnik,naivno slikarstvo i hrvatski nogomet; Toshiaki Hori,stoji,peti s desna,obožava hrvatski folklor,posebno ansambl Lado Čini mi se da je ovo najaktivnije hrvatsko-japansko društvo,u kojem,mislim,nema ni ti jednog hrvata.Prije 25 godina gradovi Kyoto i Zagreb postali su gradovi prijatelji,kao i Kawasaki i Rijeka(o tome će biti riječi ove godine).Navodno postoje još Društva u Sendaiju i Nagoyi(poznajem nekoliko ljudi iz Nagoye koji svake godine posjećuju Hrvatsku,ali ne znaju za Japansko-hrvatsko društvo u svom gradu...čudno). nastavak slijedi... Ako vi imate kakve informacije o ovim Društvima i aktivnostima Društava koja želite podijeliti, javite se ! Domo Arigato Gozaimashita ! |
04.01.2007., četvrtak
shibuya 109
 Shibuya 109 je jedno od najvećih raskršća u Tokyu,bučno,frenetično,kaotično, pomalo apokaliptično,mislim da ni jedna priča,fotografija,čak ni film ne mogu dočarati osjećaje koji vas preplavljaju kada se nađete na tom mjestu.U isto vrijeme buka i gužva vas prisiljavaju da pobjegnete glavom bez obzira,a s druge strane, sve vas to privlači i ne možete se oduprijeti,krećući se među,doslovno,tisućama ljudi. Mislim da ni u jednom disco clubu na svijetu nije ovakva atmosfera,a na shibuyi je ovako svaki jebeni dan. Shibuya je inače jedan od značajnijih kvartova u Tokyu kojih ima 23.Na Shibuyi živi oko 200.000,a svaki dan preko Shibuya station prođe sigurno 2 miliona ljudi,ako ne i više.  |
Rinzai,veliki lajavac
|
Budite najobičniji,ne trudite se da postanete nešto posebno.Praznite crijeva i mjehur,oblačite se,kad ste gladni jedite.Kad se umorite,lezite i spavajte. Neznalice će vam se smijati,ali će mudri shvatiti. Riječi Rinzai Gigena(umro 867.godine);kineski Cha'n(Zen) majstor Lin-chi I-hsuan,osnivač Rinzai(kin.Lin-chi) škole zena,jedne od dvije glavne struje u zen učenju koje su opstale do danas  Rinzai je bio poznat po tome što je svoje učenike kritizirao,vrijeđao,vikao na njih,čak i tukao neke.To su bile njegove sofisticirane metode kako dovesti učenika do prosvijetljenja. Rinzaijevo prosvijetljenje:Nakon tri godine boravka kod učitelja Obakua,rinzai jednom prilikom priđe učitelju Obakuu i upita ga koja je bitna istina Budhina učenja.Kao odgovor dobio je dvadeset udaraca štapom.Nezadovoljan odgovorom,Rinzai ode drugom učitelju Daiguu,koji mu kaže da je Obaku ispravno odgovorio,i da mu on ne može pomoći.Tada Daigu uhvati Rinzaija za grlo i počne ga tresti i vikati na njega unoseći mu se u lice.Rinzai prihvati izazov i udari učitelja Daigua u rebra.U tom je trenutku Rinzai doživio prosvijetljenje. Nakon ovog događaja Rinzai se vratio Obakuu i ispričao mu sve što se dogodilo. Obaku nakon što je čuo priču,udari Rinzaija,počne se grohotom smijati te ispusti "Katsu" ! iz sveg glasa. Vidi za Rinzaijevo prosvijetljenje:Ernest Wood,Nenad Vertovšek(prijevod),Rječnik zena,Zagreb,2004.,str.130-131;  Obaku Kuin(ili Kyun),kin.Cha'n majstor Huang-po Hsi-yuan(umro 850.godine) O učenju velikog Rinzaija može se čitati u: Rinzai-roku(kin.Lin-chi-lu),na eng.u prijevodu Irmgard Schloegl,The Record of Rinzai,London,1975. ili Suzuki/Fromm,Zen budizam i psihoanaliza,Beograd,1973. str.58 i 68(dijelovi teksta) i dalje. Kad je Rinzai ponizno primio trideset udaraca od Obakua,bio je to vrlo bijedan prizor,no čim je postigao satori postao je sasvim druga osoba.Njegov prvi uzvik je bio::"U Obakuovom budizmu nema puno toga !"Kad je ponovno vidio prijekornog Obakua,vratio mu je pljuskom u lice. Vidi:Suzuki D.T.,Uvod u zen budizam,Zagreb,1998.,str.103; |
01.01.2007., ponedjeljak
Kazuichi Miura,najomiljeniji diplomat u NDH
 hotel Esplanade u Zagrebu u kojem se smjestila prva japanska ambasada u Hrvatskoj od 1943.godine;ova fotografija je iz 1927.godine Između dva rata mađarski su monarhisti,protivnici dinastije Habsburg u Japanu tražili princa za svoje prijestolje.Plan je podržavao i tadašnji mađarski premijer Julije Gombos koji je nagovarao i hrvatsku emigraciju da prihvati japanskog princa i tako nastave personalnu uniju sa Mađarskom. Japan je 7.lipnja 1941.,brzojavom ministra vanjskih poslova Yosukea Matsuoke Paveliću,priznao mladu državu,proglašenu 10.travnja,tkzv.Nezavisnu(moš'mislit) Državu(baš !) Hrvatsku(bar je bila veća neg' danas).  Matsuoka(1880-1946) Knez Konoye,japanski ministar predsjednik(premijer),25.lipnja 1941.,zahvalio je Paveliću na pozdravu,prilikom pristupa NDH Trojnom paktu.  princ Konoye(ili Konoe)Fumimaro(1891-1945),podrijetlom iz slavne obitelji Fujiwara koji su prije više od 1000 godina često bili na sličnoj političkoj poziciji regenta;kada je čuo da će ga amerikanci objesiti otrovao se cijankalijem u prosincu 1945.;imao je brata Hidemara(1898-1973) koji je bio dirigent i kompozitor nastavak slijedi... Izvori za tekst:www.forum.axishistory.com i tekstovi Frane Glavine,dr.znanosti i arhivara-povjesničara sa neta |
Akemashite Omedeto Gozaimasu !
|
Nova Godina je u Japanu jedan od najvažnijih praznika.Neki japanci imaju za Novu višee slobodnih dana nego za godišnji odmor ako je vjerovati pričama da za godišnji imaju dva dana. Jedno od najpopularnijih tradicionalnih jela su Toshikoshi soba rezanci.  Velika je sreća ako dočekate prvo sunce u Novoj.Neki idu dočekati prve zrake sunce penjući se na svetu planinu Fuji.  Familije posjećuju budističke hramove i shinto svetišta.U nekima se skupi i milion ljudi.U različitim dijelovima Japana skoro cijeli siječanj traju razni festivali i svečanosti kojima se želi sve najbolje svima u Novoj Godini.  Nova Godina kod cara i carske obitelji  dio bogatog novogodišnjeg stola  Yasaka svetište u Gionu(Kyoto),četvrti geishi za Novu Godinu  Zabavna igra kartama iz Heian razdoblja(794-1185) na Novu Godinu u Yasaka svetištu Hvala Blogu.hr što nam je omugućio vidjeti kako su stanovnici Tokya ušli u Novu Godinu Domo Arigato ! |
.svg-dc6dca.png){kind=logo}
