Marketing
Buddhino učenje
Znanje je zabluda,neznanje je kaos
učitelj Nansen
Ono što na zapadu zovu Budizmom (nikako mi se ne sviđa taj naziv) u Aziji je
poznato kao Buddha - sassana tj.način življenja ili disciplina Probuđenog ili kao
Buddha - Dharma,vječna istina Probuđenog.Budističko učenje proizlazi iz učenja
Gautame Buddhe koji je živio u 6.st. prije Krista.Njegovo osobno ime je bilo
Siddharta,a pripadao je plemenitoj i staroj kraljevskoj lozi Sakya,čije je kraljevstvo
bilo smješteno na sjeveru Indije,u podnožju Himalaja,na području koje je danas
dio Nepala.
Kao mladić Siddharta je ostavio svoj svjetovni život blagostanja i krenuo tražiti
odgovore na pitanja koja su ga mučila.Doživjevši prosvjetljenje,probuđenje postaje
Buddha ili probuđeni tj.prosvijetljeni.
Za Budizam ne možemo reći da je religija.Pravi naziv bio bi Buddhino učenje.
Budist nije osoba čiji su roditelji budisti,već onaj tko u svakodnevnom životu
primjenjuje Budhina učenja.
Buddha nije Bog.Buddha nije ime.To je stanje uma,nakon što je dostignuto probuđenje.
Bit Buddhinog učenja sažeta je u Četverostrukoj plemenitoj istini:
01. Život je patnja
02. Uzrok patnje je želja
03. Istina o prestanku patnje je utrnućem želja
04. Utrnuće želja postiže se provodeći Osmerostruku stazu pravednog života koja se
sastoji od
01. Ispravnog gledišta
02. Ispravnih misli
03. Ispravnog govora
04. Ispravnog ponašanja
05. Ispravnog života
06. Ispravnog zalaganja
07. Ispravne svijesti
08. Ispravne koncentracije
Tri stupa Budhinog učenja su
01. Buddha - Prosvijetljenji
02. Dharma - Buddhino učenje
03. Sangha - budistička zajednica
Najvažnije knjige o Buddhinom učenju su tri zbirke knjiga zvane Tripitaka ili
"Tri košare".Nazivi tih knjiga su:Vinaya Pitaka,Sutta Pitaka i Abhidhamma Pitaka.
Vinaya Pitaka sadrži pravila za budističku zajednicu Sanghu.
Sutta Pitaka sadrži poučne rasprave o etici.
Abhidhamma Pitaka sadrži psihološka tumačenja Buddhe,uključujući 24 trans-
cendentalna zakona koji tumače djelovanje prorode.
Nakon Buddhine smrti,500 godina kasnije formirala su se dva budistička pravca.
Theravada (učenje starih) ili Hinayana (Mala kola) i Mahayana (Velika kola).
Theravada sljedbenici su "dogmatičari" a Mahayana sljedbenici su "revizionari".
U Theravada budismu idealna figura je Arhat,onaj koji je zahvaljujući moralnim
naporima tijekom kruga mnogobrojnih rađanja,života i umiranja,pročišćen,u
stanju prosvijetljenosti.U Mahayana budizmu idealna figura je Bodhisattva,
onaj koji je doživio prosvijetljenje,ali nije potpuno zadovoljan dok sva bića ne
dožive prosvijetljenje.Theravada budizam uči da samo budistički redovnik može
doživjeti prosvijetljenje,dok Mahayana budizam uči da svatko posjeduje Buddhinu
prirodu i može doživjeti prosvjetljenje u svakom trenutku.
Theravada Budizam se održao na Sri Lanki,Burmi,Tajlandu i Indoneziji,dok se
Mahayana Budizam proširio po Kini,Koreji,Tibetu i Japanu.
* Izvor - Henry S.Olcott,"Budistički katekizam",Zagreb,1992.
Post je objavljen 17.01.2007. u 20:25 sati.