Nepoznati Zagreb

"Kako sad Trnjem", pitat ćete vi, "ta zar ovo nije Mapiranje Trešnjevke, a ne Mapiranje Trnja?"

Ako se sjećate prijašnjih ovojesenskih postova na temu šetnji projekta "Mapiranje Trešnjevke", ove jeseni se šećemo trešnjevačkim susjedstvom. Tokom prijašnje tri šetnje ove jeseni posjetili smo Novi Zagreb (jugoistok), Savsku Opatovinu (jugozapad) te Kustošiju i Oranice (sjeverozapad), a sada je na red došao posljednji neposjećeni kut, sjeveroistočni, i uz njega vezani kvart, Trnje.
(da, pod taj kut bi se mogao podvesti i centar grada, no ostajem dosljedan tome da se šećemo manje poznatim kvartovima - stoga idemo u Trnje! )

Trešnjevka, Trnje i još istočnija Peščenica čine gradski "vijenac" nekadašnjih zaselaka koja su s dolaskom industrijalizacije tokom kraja 19. i početkom 20. stoljeća postala područja širenja novosagrađenih tvorničkih pogona, ali i kućica radnika koji su pristigli u grad iz raznih krajeva zemlje. U drugoj polovici 20. stoljeća ti su kvartovi malo-pomalo inkorporirani u grad, no u njima je sve do danas ostalo još mnogo naznaka nekadašnjeg života predgrađa pa čak i sela. Kao i kroz Trešnjevku, kroz Trnje prolaze dva veliak magistralna prometna pravca - jedan od njih je "Autoput" koji traverzira oba kvarta (pa i treći, Peščenicu), dok se druga transverzala Trešnjevke i Trnja jako razlikuju. Na Trešnjevci je to Horvaćanska cesta koja svojim ne odviše pretencioznim tokom vijuga kroz nova pretežno stambena naselja bez mnogo istaknutih objekata (jedina iznimka bi bili neboderi u Ulici braće Domany), dok je to na Trnju Ulica grada Vukovara koja se pravilno do bila bez milosti probija s kraja na kraj kvarta i sa sobom donosi mnoštvo reprezentativnih građevina. Nemojmo zaboraviti da je Ulica grada Vukovara nastala tokom 50-ih i 60-ih godina kada je ona bila simbol novog vremena i nove vlasti ... dok je Horvaćanska cesta pravi produkt kasnijeg i puno manje pretencioznog vremena, 80-tih godina. Nemojmo zaboraviti ni jug oba kvarta i kontakt sa Savom - Trešnjevka meko dodiruje Savu preko zelenog područja oko Jarunskog jezera, dok se Trnje direktno "sudara" sa Savom ... točnije, savskim nasipom, koji iscrtava jasnu južnu granicu kvarta.

Uglavnom, posljednja ovogodišnja šetnja kreće u petak, 23.12.2016. u 18h na Trgu Dražena Petrovića ("Cibona"), ispod sataCibona"), ispod sata, i tokom šetnje ćemo uroniti u Trnje i to prvenstveno one njegove dijelove koji još uvijek nose pečat i atmosferu predgrađa (dakle,klonit ćemo se Ulice grada Vukovara ) - dođite da se prošećemo zajedno!

A do tada se zabavite listanjem nekih od značajnijih godina iz prošlosti Trnja koje sam izvukao uz monografije "Zagrebačko Trnje" (puni naslov: "Zagrebačka opčina Trnje u radničkom i komunističkom pokretu i socijalističkoj revoluciji") izdanoj 1981. godine od Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u Zagrebu.
(slobodno usporedite ovu kronologiju sa onom trešnjevačkom! )



Trnje 18887. godine.


Trnje 1898. godine


Trnje 1929. godine


1801. Trnje ima 112 stanovnika u 8 kuća (gotovo 15 po kući!) - Trnje čini grupa kuća oko današnjih ulica Prudi, Školska cesta i Kruge
(na adresi Kruge 73, južno od Slavonske avenije, bio je nekad majur obitelji Kulmer)

oko 1850. Petrinjska cesta je veza grada sa Trnjem, Doljanska cesta veže Kruge sa Petrinjskom cestom koja ide dalje do splavi
Na jug ide i Barutanski put, kasnije preimenovan u Cvjetnu cestu

1831.-1852. Radionica vojničkih kapa (nekad Petrinjska 58, poslije Koturaška 1, kasnije uklopljeno u Paromlin)
1862. Dolazi željeznica, linija Zidani Most-Zagreb-Sisak, Glavni kolodvor i željeznica prema istoku još ne postoji, ali rade se planovi
1862. Izgradnja Paromlina
1865. Otvara se Huttererovo kupalište na Savici
1870. Gradi se pruga za Budimpeštu
1877. Sagrađena ženska kaznionica na Savskoj (na teritoriju Trešnjevke, ali uz samu granicu sa Trnjem)
1890. Izgrađen spoj kolodvora na željeznicu prema jugu (uz Koturašku cestu)
1889. Hutererovo kupalište preseljeno do Savskog mosta (veza na tramvaj)
1889. Nova regulatorna osnova, na Trnju ispod kolodvora planirana riječna luka
1892. Gradi se Glavni kolodvor
1893. Grade se željezničke radionice (kasnije pogoni tvrtke "Gredelj")
1894. Regulacija potoka Medveščaka
1895. Sagrađena tvornica papira u Radničkoj
1899. Gradu priključen i Žitnjak
1899. Sagrađena prva osnovna škola na Trnju, u Trnjanskoj ulici, kod Školske
1900. Počelo imenovanje ulica na Trnju
1905. Tvornica tekstila na Zavrtnici
1910. Preseljena Gradska plinara iz Gundulićeve u Radničku cestu
1911. Sagrađeni dodatni kolosijeci uz Baroševu (danas Branimirovu)
1913. Sagrađen podvožnjak kod Kumičićeve, jedina veza ispod pruge prema centru
1913. Otvorena tvornica Katran na Trnju
1918. Na Trnju su i dalje savski rukavci, sve ceste i dalje vode u smjeru sjever-jug, a poprečno su samo kolski putevi
- nastavak Preradovićeve ulice je Krajčina ulica
- Gajeva prelazi u Paromlinsku pa "međucestu"
- Petrinjska u Trnjansku
- Kruge, moguć spoj prema Klaoničkoj (danas kod Držićeve)
1918.-1924. Tvornica konzervi Hortus, poslije uključena u Paromlin
1920. Otvorena tvornica laka Moster, kasnije Chromos, Radnička cesta
1930. Skladište tvornice šmirgla i ljepila u Koturaškoj 46
1922. Nogometno igralište Građanski uz Cvjetnu cestu te Viktorija (uz Miramarsku/Zelinsku), zimi klizalište
1925. Tvornica turpija Faber u Miramarskoj
1925. Prvi asfalt na Trnju - podvožnjak Miramarske
1928. Tvornica baterija Croatia osnovana 1920. seli se na Koturašku
1928. Prošao tramvaj Branimirovom - veza sa gradom istočnog Trnja
1928. Zabrana divlje gradnje na Trnju
1928.-1933. Uređen odvodni kanal do Savske ceste
1925.-1929. Podignut nasip ozmeđu Savskog mosta i Trnjanske ceste
1930. Uređen trg kralja Zvonimira
1930.-1934. Uređenje Varaždinske i Dubrovačke - postavljene osnove za sadašnju Ulicu grada Vukovara
oko 1930. Rajoni:
XV Zavrtnica
XVI Sigečica
XVII trnje
XVIII Vrbik
1931. Sagrađena Klaonica u Heinzelovoj
1935. Prigradski prsten se dalje razvija: Trešnjevka, Trnje, Peščenica
1935. Sagrađena osnovna škola u Koturaškoj, projekt Ivana Zemljaka
1937. Sagrađena obrtna škola Ivana Zemljaka, danas prostor MUP-a u Ulici grada Vukovara
1935 i nadalje: Podignut savski nasip od Trnjanske ceste pa do Folnegovićeva naselja
1939. Transportiran Crveni most na lokaciju današnjeg Mosta mladosti
1939. Uređenje Cvjetnog naselja
1979. Srušen pješački nadvožnjak kod Glavnog kolodvora

Za kraj: za one koje zanimaju priče o odrastanju na Trnju 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća nek pročita knjigu Dragutina Grgeca "Zanzibar u Zagrebu" koja lijepo i osjećajno opisuje život tog doba na Trnju!

Oznake: mapiranje trešnjevke, trnje, šetnja