Nepoznati Zagreb

U srpnju 2014. napisao sam post o razvoju života u Novom Zagrebu ponukan čitanjem knjige "Kvartovska spika" Valentine Gulin Zrnić, više znanstvene suradnice u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. U knjizi se govori o nastanku onoga što mi danas podrazumijevamo pod tim imenom koje se rodilo tokom 60-ih i 70-ih, a u službenu upotrebu je ušlo 01.01.1975. kada je osnovana općina Novi Zagreb.

Ovih dana me je ponovo zainteresirala tema Novog Zagreba i to povodom nove izložbe u galeriji Modulor u Centru za kulturu Trešnjevka. Izložba pod naslovom "Teritorij kao zapis – Figure južnog Zagreba" nastala je u sklopu višegodišnjeg istraživačkog projekta koje provodi udruga SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče." Autori izložbe su Melita Čavlović, Lana Lovrenčić i Antun Sevšek, a ostaje otvorena do 15.04.2016.

Pod ovim pomalo enigmatskim naslovom krije se priča o Novom Zagrebu iz vremena kad on zapravo još nije ni postojao. Izložba priča priču o razvoju prostora južno od Save, onom koji je danas sastavni dio grada, i to o periodu između kraja 19. stoljeća kada je Sava još potpuno neregulirana i kada se tadašnji grad nalazi negdje daleko, još uvijek samo na rubu medvedničkih obronaka, pa sve do 60-ih godina kada je Zagreb već prekoračio Savu i kada taj prekosavski Zagreb nije promatran samo kao prazan prostor pogodan za smještaj Velesajma, prometnih čvorišta (željezničkih poveznica, aerodroma, riječne luke ...) i rekreacionih prostora, već i kao prostor pogodan za širanje stambenih četvrti. Ako vas zanima kako je zapravo tekao taj proces širenja grada preko Save, prvo skromnim iskoracima (željeznička pruga, Brodarski institut, Velesajam) a zatim sve širim zahvatima i detaljnijim planovima (planovi glavnih prometnica, prve naznake stambenih naselja ...), i koji su momenti bili ključni za takav razvoj, tada je ovo izložba za vas. I ja, kao pozorni čitatelj svega vezanog uz razvoj grada, sam na izložbi pronašao mnoštvo zanimljiv detalja i priča koje su upotpunile moje poznavanje razvoja prekosavskog grada ... stoga, ne časite časa već pođite na izložbu i pročitajte i pogledajte priču o rađanju Novog Zagreba!

A za kraj, evo nekoliko nasumce izabranih detaljića izložbe, nek vam posluže kao "aperitiv" pred posjet!

1783. Sagrađen prvi drveni cestovni most preko Save kod današnjeg okretišta Savski most

1862. Željeznička pruga prelazi Savu

1867.-1868. Izmjera terena južno od Save, Sava još uvijek ima posve nereguliran tok uz kojeg se javljaju česte poplave koje ugrožavaju rijetka okolna sela (najveće je Jakuševec)

1892. Sagrađen željezni cestovni most na spoju Savske ceste i Save

1895. Nakon velike poplave Save koja je preplavila sva južnosavska naselja i doprla sve do Donjeg grada donesena odluka o gradnji nasipa

1898. Završena mjerenja i započeti radovi na izgradnji nasipa

1914. Do početak Prvog svjetskog rata dovršena je većian radova na tadašnjem nasipu.

1932. Prvi put se prostor južno od Save razmatra kao dio grada, kao prostor za smještaj sportskih objekata i rekreacione zone

1939. Sagrađen je novi cestovni Savski most (onaj koji je danas namijenjen samo pješačkom i biciklističkom prometu) umjesto dotadašnjeg željeznog

1949. Pojavljuju se prve ideje o smještaju stambenih naselja južno od Save

1949.-1955. Gradi se Brodarski institut, prva zgrada sa južne obale Save, njom je učinjen prvi korak u gradnji, ali istovremeno i u određivanju glavnih prometnica, "Bulevara" u smjeru zapad-istok (današnja Avenija Dubrovnik) te produžene Trnjanske ceste (danas Avenije Većeslava Holjevca). Tada je gradnja Instituta još uvijek smatrana iznimkom i daljnja izgradnja još uvijek nije bila razmatrana.

1955.-1961. Gradnja Zagrebačkog velesajma - to je bio presudan korak u iskoraku grada preko Save. Uz veliki porast sajamskih djelatnosti u ranim 50-im godinama stigla je u lipnju 1955. i normalizacija odnosa između SSSR-a i Jugoslavije tako da se užurbanim ritmom krenulo u širenje. Početna dilema, da li proširivati tadašnji velesajamski prostor u Savskoj cesti (prostor današnjeg SC-a i Tehničkog muzeja) ili graditi novi, preko Save, ubrzo je riješena odlukom o prelasku Save. sajamske priredbe 1956. su još održane na obje lokacije, staroj i novoj, a nakon toga je Velesajam posve premješten u Novi Zagreb. Prilikom izgradnje sedam je država iskoristilo mogućnost gradnje vlastitih paviljona: SSSR, Kina, Italija, Čehoslovačka, Mađarska, Rumunjska i Poljska. Uz njih, izgrađeno je još dodatnih 5 jugoslavenskih paviljona te 4 servisne zgrade. Gradnja je obavljena prema planu Božidara Rašice koji je velesajam zamislio kao skup objekata grupiranih oko nekoliko manjih centara, dok je prvotni plan Marijana Haberlea predlagao linearni raspored objekata na osi zapad-istok. Međutim, tokom gradnje je došlo do znatnih odstupanja (između ostaloga, izgrađeno je tek pola od prvotno planirane površine) tako da je Rašica 1958. prekinuo suradnju.

1959. Sagrađen je Most slobode




Izmjera 1867.-1868., preneseno sa izložbe.


Prijedlog regulacione osnove iz 1932. sa smještajem sportskih objekata južno od Save, preneseno sa izložbe.


Direktivna regulaciona osnova Zagreba iz 1949., preneseno sa izložbe.


Fotografija Brodarskog instituta u gradnji, preneseno sa izložbe.


Dileme oko Velesajma: proširenje postojećeg ili korak preko Save? (preneseno sa izložbe)


Izgradnja Velesajma, preneseno sa izložbe.


Pogled u budućnost - crvena linija označava koridor "paralelne ulice" koja zasad postoji samo na dijelu između Travnog i Dugava, preneseno sa izložbe.

Oznake: novi zagreb, izložba, modulor, Melita Čavlović, Lana Lovrenčić, Antun Sevšek